Dostupni linkovi

Česi protestuju zbog američkih raketa


"Ne želimo strane vojnike. Bušu, srami se", uzvikivali su malobrojni demonstranti. Oni ističu da antiraketni sistem, za koji Vašington tvrdi da je neophodan da bi se sprečili eventualni raketni udari od neprijatelja kao što su Iran i Severna Koreja, ne treba da bude instaliran u Češkoj republici, iako je ona članica NATO saveza. Demonstranti takođe kritikuju novu centrističku Vladu Mireka Topolaneka koja je prihvatila razgovore sa Belom kućom, istovremeno odbijajući zahteve nezadovoljnih građana za raspisivanjem referenduma o ovom pitanju. Mnogi Česi se naime još prisećaju sovjetske okupacije nakon Praškog proleća 1968. godine. Jedan od demonstranata, student Pavel.

"Ne slažem se sa američkom politikom, a pre svega što moja zemlja ljubi svakog u stražnjicu", kaže ovaj demonstrant.

František Šulc, urednik u praškom dnevnom listu Lidove noviny smatra da mnogi Česi verovatno nemaju jasan stav o spoljnoj politici SAD, ali se prisećaju 1968. godine.

"Mnogi ne razmišljaju o samoj raketnoj odbrani. Oni su protiv njenog instaliranja ne zato što su anti-američki nastrojeni, protiv samog Buša, ili što su skloni pacifizmu, već smatraju da se Češka previše odriče svoje suverenosti i zato to porede sa prisustvom sovjetskih trupa 1968. godine."

Ipak veći deo ovog sistema biće razmešten u Poljskoj. Premijer Leh Kačinjski je rekao da je to dobra ideja "da bi se sprečili neželjeni efekti delovanja neodgovornih zemalja". Međutim, portparol poljskog ministarstva odbrane Pjort Paskovski je izjavio da će vlada morati da uloži veliki trud da bi ubedila svoje građane da prihvate instaliranje američkog odbrambenog sistema na teritoriji ove zemlje.

I dok za sada u Poljskoj i Češkoj svoje nezadovoljstvo iskazuju delovi javnosti, najveće kritike na pomenuti plan Vašingtona stižu od zvanične Moskve. Ruski ministar odbrane Sergej Ivanov tokom nedavne posete Indiji:

"Rečeno nam je da je cilj ovog plana da se spreče eventualni raketni napadi Irana i Severne Koreje na SAD i njegove saveznike. Međutim, ni Teheran niti Pjongjang nemaju niti će moći da naprave rakete kojima bi mogli da gađaju ciljeve u Evropi, pa se postavlja pitanje protiv koga je zapravo uperen ovaj raketni sistem."

Portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Mihail Kaminin smatra da će to značiti radikalno prekomponovanje američkog vojnog prisustva u Evropi, što će imati negativne efekte po međunarodnu bezbednost. Američki antiraketni odbrambeni sistem u Evropi biće građen nekoliko godina. Istovremeno, po rečima zamenika direktora Pentagonove agencije za raketnu odbranu, generala Patrika O'Rejlija (Patrick O'Railliy) ova oprema već ove godine biti postavljena širom sveta, uključujući i nekoliko lokacija na Aljaski. Ruski vojni ekspert Aleksandar Golc ističe da se većina njegovih kolega slaže da američki sistem neće biti previše delotvoran:

"Njegova strateška i vojna vrednost je krajnje upitna. Mislim da je to pre svega povezano sa određenim političkim vrednostima, tačnije sa namerom SAD da stvore specijalne odnose na vojnom planu sa dve nove zemlje iz takozvane nove Evrope, Češkom Republikom i Poljskom."
XS
SM
MD
LG