Po prethodno postignutom dogovoru Srbija je u Savjetu Evrope, kao i u svim ostalim međunarodnim organizacijama, naslijedila članstvo državne zajednice, a Crna Gora se nakon međunarodnog priznanja ponovo učlanjivala. Za razliku od ostalih organizacija i asocijacija prijem u Savjet Evrope nakon sticanja nezavisnosti neočekivano je prolongiran. Najstarija evropska organizacija prvo je uslovila Crnu Goru usvajanjem Ustava, nerealno očekujući da bi on mogao biti brzo usvojen. Osim toga, Ustav kao uslov za članstvo u dijelu javnosti je oštro kritikovan uz ocjenu da se takvi uslovi nijesu postavljali drugima. Potom je od predstavnika Savjeta Evrope, imajući u vidu da su stavovi vlasti i opozicje po pitanju sadržine novog ustava izrazito suprotstavljeni, što je bio jasan signal da se ustav neće lako i brzo usvojiti, sugerisano da bi rješenje moglo biti amandmanske izmjene postojećeg, međutim i ta sugestija je odbačena.
I dok je Ustavni odbor Skupštine tek ovih dana počeo rad u punom sastavu iz Savjeta Evrope će, prema pisanju „Vijesti“, uskoro stići lista od sedam zahtjeva vezanih za crnogorski ustav. Miodrag Vuković iz Demokratske partije socijalista listu zahtjeva ovako je prokomentarisao:
„Ovo što traži Savjet Evrope od nas kao da je pisano u radnoj grupi čiju većinu za pisanje ustava Crne Gore čine poslanici, članovi DPS-a, dobar dio SDP-a i ostalih građanskih partija koje su uključene u čine rad na ovom važnom aktu. Sve što se sugeriše apsolutno je na fonu onoga kako mi vidimo Ustav Crne Gore koji nas vodi ka Evropskoj uniji.»
Za Srpsku listu je sporna odrednica o Crnoj Gori kao građanskoj državi. Novak Radulović:
„Srpska lista samo očekuje da će Crna Gora biti uređena kao i ostale evropske države i da se sa njom neće ništa eksperimentisati. Koliko je nama poznato u svim ustavima evropskih država istaknuta je konstitutivnost naroda i mi to očekujemo da će Savjet Evrope omogućiti i u ustavu Crne Gore.“
Jedan od sedam zahtjeva je da Crna Gora bude definisana kao građanska država, a ne kao država naroda. Na listi je i zahtjev da ljudska prava u Ustavu budu zaštićena barem na nivou iz Povelje o ljudskim i manjinskm pravima bivše Srbije i Crne Gore. Treba propisati i retroaktivnost važenja Ustava kako bi se pokrio ustavni vakuum od nezavisnosti do usvajanja novog najvišeg pravnog akta, a zahtijeva se i utvrđivanje civilne kontrole nad oružanim i bezbijednosnim snagama i obaviještajnim službama, uključujući i parlamentarnu kontrolu, te odredba o suprematiji međunarodnog nad unutrašnjim pravom. Od političara će se tražiti da proces izbora i razriješenja sudija i tužilaca oslobode nepotrebnog političkog uticaja kako bi se obezbijedila njihova nezavisnost, a da tužioci budu oslobođeni uloge zastupanja države u građanskim sporovima. Istraživač kršenja ljudskih prava i član Savjeta za civilnu kontrolu rada policije Aleksandar Zeković nada se da će crnogorski parlamentarci upotpunosti prihvatiti zahtjeve koji se tiču ljudskih prava i sloboda:
„Prije svega, ako imamo u vidu Ustavnu povelju bivše državne zajednice u čijem su kreiranju učestvovali crnogorski političari, ne radi se o tako davnom poslu, pa mi se čini da, ukoliko su bili toliko posvećeni da državna zajednica dobije jedan tako kvalitetan dokument, mislim da neće biti problema da ono što je garantovano njime da ispod tog ne manje obezbjeđuje i crnogorski ustav. Ono drugo pitanje koje je interesantno jeste da je Savjet Evrope prepoznao da civilna kontrola nad bezbijednosno odbrambenim sektorom u Crnoj Gori nije djelotvorna ili bolje rečeno mislim da ona i nefunkcioniše“.
Za najjaču opozicionu stranku Pokret za Promjene, prema riječima Koče Pavlovića, svi zahtjevi su prihvatljivi osim sljedećeg:
„U cijeloj ovoj priči je sporan model kako da se mi sada prije svega, prije izrade Ustava, na koji način bi se mogli obavezati jer bi se time moglo ne samo prejudicirati ta rješenja nego, bojim se, da bi se moglo kasnije zloupotrijebiti to od neke od strana“.
Velizar Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije rekao nam je da je još rano komentarisati listu zahtjeva budući da je nijesu vidjeli u zvaničnoj formi. Lista od sedam tačaka, čiji je nacrt utvrđen na nedavnom sastanku trojice izvjestilaca Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i predstavnika Venecijanske komisije, biće u pismu proslijeđena crnogorskim vlastima i opoziciji nakon što je sljedeće sedmice usvoji Politički odbor Savjeta Evrope. Žan Šarl Gardeto, glavni izvjestilac za prijem Crne Gore, rekao je „Vijesti“-ma da će u pismu crnogorskim vlastima biti ostavljeno da odluče u kojoj formi će usvojiti listu, da li da je uključe u stari ili novi Ustav, da se donese rezolucija ili da se potpiše deklaracija kojom se obavezuju da će uključiti ove tačke u novi ustav.
I dok je Ustavni odbor Skupštine tek ovih dana počeo rad u punom sastavu iz Savjeta Evrope će, prema pisanju „Vijesti“, uskoro stići lista od sedam zahtjeva vezanih za crnogorski ustav. Miodrag Vuković iz Demokratske partije socijalista listu zahtjeva ovako je prokomentarisao:
„Ovo što traži Savjet Evrope od nas kao da je pisano u radnoj grupi čiju većinu za pisanje ustava Crne Gore čine poslanici, članovi DPS-a, dobar dio SDP-a i ostalih građanskih partija koje su uključene u čine rad na ovom važnom aktu. Sve što se sugeriše apsolutno je na fonu onoga kako mi vidimo Ustav Crne Gore koji nas vodi ka Evropskoj uniji.»
Za Srpsku listu je sporna odrednica o Crnoj Gori kao građanskoj državi. Novak Radulović:
„Srpska lista samo očekuje da će Crna Gora biti uređena kao i ostale evropske države i da se sa njom neće ništa eksperimentisati. Koliko je nama poznato u svim ustavima evropskih država istaknuta je konstitutivnost naroda i mi to očekujemo da će Savjet Evrope omogućiti i u ustavu Crne Gore.“
Jedan od sedam zahtjeva je da Crna Gora bude definisana kao građanska država, a ne kao država naroda. Na listi je i zahtjev da ljudska prava u Ustavu budu zaštićena barem na nivou iz Povelje o ljudskim i manjinskm pravima bivše Srbije i Crne Gore. Treba propisati i retroaktivnost važenja Ustava kako bi se pokrio ustavni vakuum od nezavisnosti do usvajanja novog najvišeg pravnog akta, a zahtijeva se i utvrđivanje civilne kontrole nad oružanim i bezbijednosnim snagama i obaviještajnim službama, uključujući i parlamentarnu kontrolu, te odredba o suprematiji međunarodnog nad unutrašnjim pravom. Od političara će se tražiti da proces izbora i razriješenja sudija i tužilaca oslobode nepotrebnog političkog uticaja kako bi se obezbijedila njihova nezavisnost, a da tužioci budu oslobođeni uloge zastupanja države u građanskim sporovima. Istraživač kršenja ljudskih prava i član Savjeta za civilnu kontrolu rada policije Aleksandar Zeković nada se da će crnogorski parlamentarci upotpunosti prihvatiti zahtjeve koji se tiču ljudskih prava i sloboda:
„Prije svega, ako imamo u vidu Ustavnu povelju bivše državne zajednice u čijem su kreiranju učestvovali crnogorski političari, ne radi se o tako davnom poslu, pa mi se čini da, ukoliko su bili toliko posvećeni da državna zajednica dobije jedan tako kvalitetan dokument, mislim da neće biti problema da ono što je garantovano njime da ispod tog ne manje obezbjeđuje i crnogorski ustav. Ono drugo pitanje koje je interesantno jeste da je Savjet Evrope prepoznao da civilna kontrola nad bezbijednosno odbrambenim sektorom u Crnoj Gori nije djelotvorna ili bolje rečeno mislim da ona i nefunkcioniše“.
Za najjaču opozicionu stranku Pokret za Promjene, prema riječima Koče Pavlovića, svi zahtjevi su prihvatljivi osim sljedećeg:
„U cijeloj ovoj priči je sporan model kako da se mi sada prije svega, prije izrade Ustava, na koji način bi se mogli obavezati jer bi se time moglo ne samo prejudicirati ta rješenja nego, bojim se, da bi se moglo kasnije zloupotrijebiti to od neke od strana“.
Velizar Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije rekao nam je da je još rano komentarisati listu zahtjeva budući da je nijesu vidjeli u zvaničnoj formi. Lista od sedam tačaka, čiji je nacrt utvrđen na nedavnom sastanku trojice izvjestilaca Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i predstavnika Venecijanske komisije, biće u pismu proslijeđena crnogorskim vlastima i opoziciji nakon što je sljedeće sedmice usvoji Politički odbor Savjeta Evrope. Žan Šarl Gardeto, glavni izvjestilac za prijem Crne Gore, rekao je „Vijesti“-ma da će u pismu crnogorskim vlastima biti ostavljeno da odluče u kojoj formi će usvojiti listu, da li da je uključe u stari ili novi Ustav, da se donese rezolucija ili da se potpiše deklaracija kojom se obavezuju da će uključiti ove tačke u novi ustav.
