Dostupni linkovi

I zemlja porekla i destinacija u trgovini ljudima


Problem trgovine ljudima sveprisutna je, ali slabo prepoznatljiva kriminalna aktivnost, jer u Srbiji ne postoji svest o ovom problemu kaže ministar rada i zapošljavanja Slobodan Lalović. On, takođe, ukazuje na činjenicu da je broj dece žrtava trgovine porastao sa deset na 56 odsto i naglašava da se oko 120.000 žena, žrtava trgovine ljudima, prebacuje upravo preko Balkanau zemlje EU:

“Kada je u pitanju Srbija, raste broj domaćih državljana koji su žrtve trgovine ljudima. 2005 godine od ukupnog broja identifikovanih žrtava 60 odsto su bili domaći državljani.”

Srbija kao zemlja tranzita u trgovini ljudima pri samom je evropskom vrhu sa ocenom četiri na skali od jedan do pet, ali Srbija sve više postaje i zemlja porekla i destinacija u koju stižu žrtve ove kriminalne aktivnosti. Aleksandra Jovanović iz nevladine organizecije Astra koja se bavi ovom problematikom kaže da se visoko mesto kao tranzitne zemlje može objasniti geografskim položajem Srbije, a kada je reč o tome da sve više postaje i zemlja destinacija nudi sledeće objašnjenje:

“Govorimo o osobama koje procenjuju da će u nekoj drugoj zemlji, u ovom slučaju Srbiji, naći spas i izlaz iz trenutno teške ekonomske situacije. Nama prilično čudno zvuči da je Srbija sa svim problemima koje ima privalčna nekome, ali je činjenica da zaista postoje zemlje koje ekonomski stoje slabije od Srbije.”

Prema podacima Astre, najčešće žrtve trgovine ljudima su žene koje dolaze iz područja bivšeg istočnog bloka. Upravo jedna državljanka Rumunije za naš program objašnjava kako je u Srbiji postala žrtva seksualne eksploatacije:

“Došla sam ovde da radim u pekari, ali od toga nije bilo ništa. Došao je jedan čovek i ponudio mi da čistim kuće, ali ni toga nije bilo. Tukao me i sada imam fleke na leđima. Tukao me kaišem, nogama i rukama. Ako bi se mušterija požalila da ne želim nešto da radim, morala sam da skinem svu garderobu i gola izađem na ulicu.”

Nacionalna strategija za borbu protiv trgovine ljudima koju je Srbija usvojila samo je deo šire akcije u borbi protiv ove vrste kriminala. Mnogo teži deo poslaje privođenje pravdi osoba koje se bave trgovinom ljudima. Nacionalni koordinator za borbu protiv trgovina ljudima Dušan Zlokas naglašava da se pred Specijalnim sudom za organizovani kriminal trenutno vodi šest predmeta po ovom osnovu i iznosi podatke o dosadašnjim slučajevima koji su dobli sudski epilog:

“Podneto je unazad nekoliko godina 250 krivičnih prijava protiv gotovo 400 lica zbog izvršenih 360 krivičnih dela povezanih sa trgovinom ljudima, u najvećem broju stranim državljankama.”

Imajući u vidu da je trgovina ljudima globalni problem, od osnivanja kancelarije OEBSa u Beogradu, ova organizacija, kako materijalno tako i putem edukacije kroz razne oblike kampanja, pomaže borbu protiv trgovine ljudima. Šefica Odeljenja za demokratizaciju OEBS-a Hanelore Valijer ističe da postoje tri glavne oblasti delovanja ove organizacije u borbi protv trgovine ljudima a to su zaštita žrtava, ktrivično gonjenje počinilaca i sprečavanje da se ovakve kriminalne aktivnosti uopšte događaju:

“Da bi ste se suprotstavili ovoj kriminalnoj aktivnosti morate da se pozabavite i tretirate sve probleme na koje nailazite u pomenute tri oblasti.”
XS
SM
MD
LG