Dvadeset pet članica EU postigle su novi konsenzus – nema širenja zajednice sve dok se ne preuredi iznutra, što će trajati najmanje do 2009. godine. Za sada je jedino izvjesno da će 1. januara iduće godine u Uniju ući Bugarska i Rumunija, čime će biti popunjena kvota od 27 zemalja, koliko je sporazumom iz Nice predviđeno da Unija broji. Strategija proširivanja, jednoglasno dogovorena na dvodnevnom summitu u Brusselsu, utemljena je na "učvršćenju, uvjetovanosti i komunikaciji.
Matti Vanhannen, premijer Finske, koja do kraja godine predsjedava Unijom, objasnio je novinarima zašto se posebno insistira na uvjetovnosti:
"Dogovorili smo i to strogo podvukli da će svaki sljedeći prijem biti strogo kontroliran, da će bit provjeravano koliko je zemlja sposobna poštovati naša pravila. Kriteriji se moraju strogo poštovati. Ali novih pravila neće biti."
U dobro obavještenim krugovima se tvrdi da je ovaj zaključak proizišao iz iskustva prijema Bugarske i Rumunije, koje su praktično ušle u krug povlaštenih, a u njihovim pravosudnim sistemima, policiji i mehanizmima bitke protiv korupcije i organiziraanog kriminala ima još uvijek velikih nedostataka koji ih čine nepouzdanim partnerima ostatku razvijene Evrope.
25-torica su zato dogovorila da više nikada neće biti postavljeni konkretni datumi. Njemačka kancelarka Angela Merkel, čija zemlja od 1.januara iduće godine preuzima šestomjesečno predsjedavanje Unijom pozitivno se izrazila o pristupu Hrvatske Evropskoj uniji i rekla da se, ''iako je još rano govoriti o datumu'', Zagreb tome može nadati. No niko ne očekuje da bi se to moglo desiti prije 2012. godine. za sve ostale balkanske zemlje ostale su utješne riječi finskog premijera, koji je kazao da EU, "želi poslati jasan signal da te zemlje imaju evropsku perspektivu".
Predsjednik Evropske komije Jose Manuell Barosso pridružio se u istom tonu i s istom porukom:
"Proširenje je naš najvažniji zadatak kojim širimo prosperitet na kontinentu, ali na ovom summitu smo dogovorili najprije sređivanje u vlastitoj kući. Podržavamo aspiracije zemalja zapadnog Balkana i držimo vrata otvorena za Tursku."
Turska je, mnogo više nego balkanske zemlje, kamen smutnje među evropskom dvadesetpetoricom. Njemačka kancelarka Merkel smatra da je, suspendirajući pregovore s tom zemljom, Brussels postupio ''odlučno i razumno''. ''Odluka EU nije nikakva prijetnja, nego podsticaj Ankari'', kazala je Merkel, predočavajući parlamentarcima spisak zadataka koje valja ostvariti kao predsjedavajući EU.
Šefovi država i vlada EU ocijenili su dosadašnje proširivanje "uspjehom za cijelu Evropu". Na dvodnevnom Summitu u Brusselsu usvojeno je i nekoliko deklaracija iz oblasti vanjske politike. Među njima i osuda iranskog nuklearnog programa koji destabilizira region, obećanje o nastavku ulaganja u obnovu Afganistna, te poziv Pakistanu i Afganistanu da zajednički rade na otklanjanju graničnih problema.
Matti Vanhannen, premijer Finske, koja do kraja godine predsjedava Unijom, objasnio je novinarima zašto se posebno insistira na uvjetovnosti:
"Dogovorili smo i to strogo podvukli da će svaki sljedeći prijem biti strogo kontroliran, da će bit provjeravano koliko je zemlja sposobna poštovati naša pravila. Kriteriji se moraju strogo poštovati. Ali novih pravila neće biti."
U dobro obavještenim krugovima se tvrdi da je ovaj zaključak proizišao iz iskustva prijema Bugarske i Rumunije, koje su praktično ušle u krug povlaštenih, a u njihovim pravosudnim sistemima, policiji i mehanizmima bitke protiv korupcije i organiziraanog kriminala ima još uvijek velikih nedostataka koji ih čine nepouzdanim partnerima ostatku razvijene Evrope.
25-torica su zato dogovorila da više nikada neće biti postavljeni konkretni datumi. Njemačka kancelarka Angela Merkel, čija zemlja od 1.januara iduće godine preuzima šestomjesečno predsjedavanje Unijom pozitivno se izrazila o pristupu Hrvatske Evropskoj uniji i rekla da se, ''iako je još rano govoriti o datumu'', Zagreb tome može nadati. No niko ne očekuje da bi se to moglo desiti prije 2012. godine. za sve ostale balkanske zemlje ostale su utješne riječi finskog premijera, koji je kazao da EU, "želi poslati jasan signal da te zemlje imaju evropsku perspektivu".
Predsjednik Evropske komije Jose Manuell Barosso pridružio se u istom tonu i s istom porukom:
"Proširenje je naš najvažniji zadatak kojim širimo prosperitet na kontinentu, ali na ovom summitu smo dogovorili najprije sređivanje u vlastitoj kući. Podržavamo aspiracije zemalja zapadnog Balkana i držimo vrata otvorena za Tursku."
Turska je, mnogo više nego balkanske zemlje, kamen smutnje među evropskom dvadesetpetoricom. Njemačka kancelarka Merkel smatra da je, suspendirajući pregovore s tom zemljom, Brussels postupio ''odlučno i razumno''. ''Odluka EU nije nikakva prijetnja, nego podsticaj Ankari'', kazala je Merkel, predočavajući parlamentarcima spisak zadataka koje valja ostvariti kao predsjedavajući EU.
Šefovi država i vlada EU ocijenili su dosadašnje proširivanje "uspjehom za cijelu Evropu". Na dvodnevnom Summitu u Brusselsu usvojeno je i nekoliko deklaracija iz oblasti vanjske politike. Među njima i osuda iranskog nuklearnog programa koji destabilizira region, obećanje o nastavku ulaganja u obnovu Afganistna, te poziv Pakistanu i Afganistanu da zajednički rade na otklanjanju graničnih problema.
