Više od polovine svjetske populacije živi u nekoj vrsti demokratskog društvenog uređenja, ali svega 13 % ljudi u punoj demokratiji. To je jedna od brojki objavljenih u Godišnjoj publikaciji Svijet u 2007., koja rangira 167 država, i koja je pokazala da, uprkos napretku u demokratizaciji društva tokom proteklih decenija, čak 40 odsto svjetske populacije živi pod autoritarnim režimima.
Na listi zemalja pune demokratije najabolje su plasirane Švedska, Island i Holandija, dok su Sjedinjene Države na 17. mjestu, Velika Britanija na 23. i Francuska na 24. mjestu.
Zemlje djelimične demokratije uglavnom zauzimaju mapu Latinske Amerike i Istočne Evrope, a tu su uvrštene i države našeg regiona. Među zemljama djelimične demokratije su Hrvatska i Srbija, na 51., odnosno 55. mjestu. Po prvi put je monitoring sproveden i za nezavisnu Crnu Goru, koja je među državama nepotpune demokratije zauzela 58. mjesto. Prati je Makedonija kao 68. BiH je rangirana stepenicu niže, na listi zemalja takozvane hibridne demokratije, i to na na 87. poziciji.
Autoritarna društva predvodi Pakistan, dok listu kao najlošije plasirana zaključuje Sjeverna Koreja.
Ovim istraživanjem bodovalo se 60 pokazatelja u 5 kategorija, poput izbornog procesa i pluralizma, ljudskih sloboda, političkog učešća i političke kulture. Rezultati ukazuju da države uključene u lanac evropskih zemalja i sistem njihove bezbjednosti i saradnje , s izuzetkom Italije, dominiraju na listi demokratskih društava, dok su djelimične demokratije obilježje istočnoevropskih i latinoameričkih država.
Iako često izjednačavamo termine sloboda i demokratija, to nisu sinonimi. Demokratija se smatra setom principa i praktičnih rješenja za institucionalizaciju, a time i zaštitu slobode. Pa, iako ne postoji konsenzus o tome kako izmjeriti demokratiju jedne zemlje, istraživanje je pokazalo da je nakon decenija progresa, u poslednje vrijeme uočljiv trend globalnog usporavanja demokratizacije, tako da svega jedna od deset zamalja u prosjeku bilježi pozitivan trend u ovoj oblasti.
Na listi zemalja pune demokratije najabolje su plasirane Švedska, Island i Holandija, dok su Sjedinjene Države na 17. mjestu, Velika Britanija na 23. i Francuska na 24. mjestu.
Zemlje djelimične demokratije uglavnom zauzimaju mapu Latinske Amerike i Istočne Evrope, a tu su uvrštene i države našeg regiona. Među zemljama djelimične demokratije su Hrvatska i Srbija, na 51., odnosno 55. mjestu. Po prvi put je monitoring sproveden i za nezavisnu Crnu Goru, koja je među državama nepotpune demokratije zauzela 58. mjesto. Prati je Makedonija kao 68. BiH je rangirana stepenicu niže, na listi zemalja takozvane hibridne demokratije, i to na na 87. poziciji.
Autoritarna društva predvodi Pakistan, dok listu kao najlošije plasirana zaključuje Sjeverna Koreja.
Ovim istraživanjem bodovalo se 60 pokazatelja u 5 kategorija, poput izbornog procesa i pluralizma, ljudskih sloboda, političkog učešća i političke kulture. Rezultati ukazuju da države uključene u lanac evropskih zemalja i sistem njihove bezbjednosti i saradnje , s izuzetkom Italije, dominiraju na listi demokratskih društava, dok su djelimične demokratije obilježje istočnoevropskih i latinoameričkih država.
Iako često izjednačavamo termine sloboda i demokratija, to nisu sinonimi. Demokratija se smatra setom principa i praktičnih rješenja za institucionalizaciju, a time i zaštitu slobode. Pa, iako ne postoji konsenzus o tome kako izmjeriti demokratiju jedne zemlje, istraživanje je pokazalo da je nakon decenija progresa, u poslednje vrijeme uočljiv trend globalnog usporavanja demokratizacije, tako da svega jedna od deset zamalja u prosjeku bilježi pozitivan trend u ovoj oblasti.
