Dostupni linkovi

Aposlutno siromašno 12% Crnogoraca


Nepomjeranje ni za milimetar u oblasti smanjenja siromaštva u Crnoj Gori za posljednje tri godine govori isključivo o potpunoj neodgovornosti Vlade u odnosu na vezu ekonomskog razvoja i standarda građana Crne Gore, rekla je Mirjana Kuljak, profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici, komentarišći podatke UNDP-a koji govore da od usvajanja državne Strategije razvoja i smanjenja siromaštva, novembra 2003. godine, do danas nije postignut nikakav napredak:

„Ponašanje Vlade i mjera odgovornosti koju građani traže od Vlade u suštini je odraz duboko utemeljenih vrijednosti u ovom društvu koji jednostavno pokazuju da je mjera našeg standarda i mjera odgovornosti onih koji su birani da vode društvene i odgovorne poslove, ono što su ustvari naši duboko ukorijenjeni standardi a to je poslušnost prema vlastima i pristanak na jedan bijedni, po mojim kriterijuma, bijedan ljudski život.“

Crnogorska Kancelarija UNDP-ja je povodom međunarodnog Dana borbe protiv siromaštva objavila da je u Crnoj Gori 12% apsolutno siromašnih građana, da je 30% ekonomski ugroženo, odnosno vrlo blizu apsolutnom siromaštvu i da skoro polovina siromašnih živi na sjeveru zemlje. Između ostalog, navodi se i da se mjerenjem odnosa potrošnje 10% najsiromašnijih i 10% sa vrha potrošačke skale dolazi do zaključka da je nejednakost u crnogorskom društvu najveća u regionu. Pored toga, među podacima UNDP-a stoji i da troškovi javne administracije čine blizu polovine godišnjeg državnog budžeta i da bi Crna Gora imala višak proizvedene električne energije kada bi se Kombinat aluminijuma, koji inače plaća skoro 60% nižu cijenu struje od građana, snabdijevao na slobodnom tržištu.

Ako imamo u vidu činjenicu da su podaci koji su korišćeni 2003. bili stari po godinu i više dana i nijesu uključivali stopu inflacije koja je tada bila veoma izražena, onda ne treba da čudi podatak da je broj siromašnih ostao na istom nivou, kaže Dejan Milovac, koordinator nevladine organizacije MANS, koji smatra da je u vezi broja siromašnih u Crnoj Gori naročito problematično pitanje veoma niskih kapaciteta crnogorske statistike, te da na osnovu tih podataka nije moguće dobiti realnu sliku o broju siromašnih u Crnoj Gori:

„Drugi problem koji je jako važno pomenuti jeste sam proces nadgledanja i implementacije same strategije, odnosno nadgledanja onoga što Ministarstvo rada i socijalnog staranja radi u tom domenu. Od samog usvajanja strategije od prije skoro tri godine, MANS je jedno vrijeme pratio sam proces implementacije za koje vrijeme od Ministarstva nijesmo mogli dobiti niti jednu informaciju.“

U Ministarstvu rada i socijalnog staranja negiraju podatke UNDP-a. U prvom izvještaju o implementaciji Strategije razvoja i smanjenja siromaštva, rezultati koji su dobijeni istraživanjem Instituta Svjetske banke u saradnji sa domaćim Institutom za strateške studije, a koji su objavljeni na sajtu Svjetske banke, pokazuju da se siromaštvo u Crnoj Gori smanjuje, rekla je Snežana Mijušković, pomoćnik ministra rada i socijalnog staranja:

„Zvanično, stopa siromaštva u Crnoj Gori koja je bila 12, 2% u 2003. godini, u 2004. godini iznosi 10,9%. Takođe je činjenica da je došlo do određenih regionalnih razlika, da je siromaštvo najizraženije na sjeveru, ali da i tu imamo određene pomake u smislu smanjenja, tako da se interval siromaštva na sjeveru kreće od 9,4% do 16%, a na jugu praktično imamo stopu siromaštva koja je praktično zanemarljiva i kreće se oko nule.“

Ministar rada i socijalnog staranja Slavoljub Stijepović je, potvrdivši da na jugu Crne Gore skoro nema siromaštva, ukazao na najranjiviju grupu u strukturi najsiromašnijeg dijela populacije:

„U zoni ugroženih je najviše onih koji su raseljena i izbjegla lica kojih u Crnoj Gori ima oko 25.000, a u sklopu te populacije svakako da najviše siromašnijih ima kod populacije Roma."
XS
SM
MD
LG