Dostupni linkovi

Male šanse za ustavne promjene i nakon izbora


Nakon što ni poslije višemjesečnih pregovora nisu usvojene izmjene Ustava BiH, predizborne platforme stranaka baziraju se na obećanjima da će nakon 1. oktobra BiH imati novi ustav. Sve partije se slažu da postojeći, dejtonski, nije održiv, dok je mišljenje o ustavnom uređenju BiH šaroliko. SDP BiH zagovara regionalizaciju zemlje, kaže Tomislav Limov:

„BiH treba dobiti vladu, treba imati jednog predsjednika. Mi u SDP-u sasvim jasno vidimo buduće unutarnje uređenje BiH kroz njenu regionalizaciju, kroz stvaranje ekonomski samoodrživih regija, kompatibilnih sa takvim regijama u Evropi i u tom pogledu mi ćemo podržati sva ona rješenja koja će u sadržajnom smislu dati određene nadležnosti koje trebaju svakako biti ona srednja razina vlasti, između dakle općina, koje bi značajno ojačale po našem projektu.“

Mladen Potočnik, nezavisni poslanik u Parlamentu BiH, sačinio je ustav za koji vjeruje da je jedino moguće rješenje, a njegova okosnica je građanin umjesto dosadašnjeg kategorije konstitutivnog naroda. Kao kanditat Građanske demokratske stranke, pojašnjava da ni kolektivna prava ne bi bila ugrožena:

„Ako je predsjednik države iz reda bošnjačkog naroda, onda premijer vlade, predsjednik parlamenta i doma naroda moraju biti iz druga dva naroda i iz reda ostalih i uvijek se mora zadovoljiti taj dio. Drugo, u svim organima ne može preko 49 posto biti iz reda jednog naroda, što onemogućava prevladu jednog naroda nad drugim - ali prije svega se bazira na čovjeku, odnosno građaninu BiH.“

SDS svoj odnos prema ustavnim promjenama i dalje će graditi na tragu dosadašnjih amandmana o kojima se pregovaralo. Pri tome, napominje potpredsjednik stranke Boško Šiljegović, računaju na jedinstvo političkih partija u RS-u:

„Vidjeli smo u kojem pravcu smo išli prošli put: proširenje Parlamentarne skupštine, proširenje Vijeća naroda, proširenje Savjeta ministara, funkcionalnije Predsjedništvo BiH - to su bila okosnice na kojima je SDS prošli put gradila te izmjene.“

U Bosanskohercegovačkoj partiotskoj stranci vlada mišljenje da su BiH potrebne korjenite promjene ustavnog uređenja. Predsjednik stranke Sefer Halilović:

„Mi se zalažemo za republiku BiH koja će biti organizovana na dva nivoa: opština kao temelj lokalne samouprave, sa najvišim stepenom lokalne samouprave, i država koja će imati suverenitet na cijelom prostoru BiH, bez kantona, entiteta i Distrikta Brčko.“

Posljednji pokušaji izmjene Ustava su, kroz loše organizovan način donošenja odluka u državnom parlamentu i ostajanje entitetskog glasanja, išli na štetu hrvatskog naroda i vodili ka gubljenju njihovog političkog subjektiviteta, kaže član Predsjedništva HDZ 1990. Martin Raguž:

„Ne možemo nikako prihvatiti da je evropski standard bilo čiji teritorijalni ekskluzivitet, poput RS-a ili institucionalna dominacija Bošnjaka u Federaciji. Isti kriterij za sve u BiH, 60 posto funkcija nižim razinama, treba ići na racionalizaciju državne uprave - sadašnja je i neefikasna i neracionalna i preskupa za gospodarski potencijal BiH.“

Kako je Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila rezoluciju prema kojoj BiH mora imati novi ustav najkasnije do 2010. godine ukoliko želi biti članicom EU, upravo će zvaničnici koji budu izabrani na oktobarskim izborima ovaj proces morati i okončati.
XS
SM
MD
LG