Iranski predsjednik Mahmud Ahmedinajad otvorio je u subotu nuklearni reaktor sa teškom vodom u blizini mjesta Hondaba i to samo nekoliko dana uoči roka koje je Vijeće sigurnosti UN-a dalo službenom Teheranu da obustavi program obogaćivanja urana ili će se suočiti sa sankcijama. "Niko ne može oduzeti jednom narodu pravo koje mu pripada. Iran nikome ne prijeti, pa čak ni cionistima", rekao je u kompleksu u Araku, iranski predsjednik. Samo nekoliko dana ranije, u utorak 22. kolovoza, nakon više od dva i pol mjeseca, Teheran je dao odgovor međunarodnoj zajednici na ponudu o spornom nuklearnom programu, ističući kako je spreman ozbiljno pregovarati. Glavni iranski pregovarač Ali Larijani je 25 stranica pisanog odgovora predao diplomatima u iranskoj prijestolnici. Mediji su prenijeli da navodni ozbiljni razgovori mogu početi već u srijedu, u što su mnogi analitičari odmah posumnjali jer je samo dan uoči službenog odgovora ajatolah Ali Khamnei kazao da će Iran nastaviti sa radom na nuklearnom programu. Zapadni diplomati bili su u srijedu vrlo oprezni u izjavama, ali nezadovoljstvo iranskim odgovorom bilo je vidljivo.
Američki veleposlanik u Ujedinjenim narodima, John Bolton:
"Oni mogu prihvatiti vrlo darežljivu ponudu stalnih članica Vijeća sigurnosti i Njemačke. Ako su to učinili, postoje mogućnosti za drugačiju vrstu odnosa sa SAD-om i drugim zemljama. Ukoliko ne prihvate taj plan, mi smo jasno dali do znanja da će njihova nespremnost na odustajanja od nuklearnog oružja dovesti do toga da SAD zatraži uvođenje ekonomskih sankcija."
Francuski šef diplomacije, Filip Dust Blazi:
"Ruka je još pružena. Pravila igre Irancima su poznata. Prvo treba prekinuti osjetljive nuklearne aktivnosti."
U četvrtak 24. kolovoza je njemačka kancelarka Angela Merkel također kazala da se odgovor Irana razmatra, ali da je preduvjet svih razgovora prestanak obogaćivanja urana:
"Ukoliko Rusija, Kina, mnoge druge zemlje, Evropska unija i Sjedinjene Američke Države zajednički stave do znanja Iranu da su jedinstvene u svojim zahtjevima i namjerama, to je ipak jedna vrsta pritiska. Sumnjam da ijedna zemlja želi živjeti u izolaciji, posebno građani tih zemalja."
Vijeće sigurnosti UN-a još je ranije zaprijetilo ekonomskim i političkim sankcijama ukoliko Iran do 31. ovog mjeseca ne prestane s obogaćivanjem urana No, kao i u svim dosadašnjim kriznim situacijama, unutar Vijeća sigurnosti poprilična su neslaganja. Rusi su i ovaj tjedan ponovili da još nije vrijeme za uvođenja sankcija. Uostalom oni imaju izravnog interesa. Sudjeluju u izgradnji nuklearne elektranu u Busheru, što je posao vrijedan milijarde dolara. Kina se također protivi sankcijama. Iran kalkulira i testira izdržljivost, ali i jedinstvenost međunarodne zajednice. Uostalom, četvrti je proizvođač nafte u svijetu, a to je dobar adut za odlaganje mogućih sankcija koje ionako nisu snažne, uglavnom se odnose na onemogućavanje visokim iranskim dužnosnicima da putuju u inozemstvo, te zamrzavanje bankovnih računa zemlje na zapadu. Službeni Teheran ponavlja da je rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a nelegitimna, te da je njihov nuklearni program prvenstveno mirnodopski, da se teška voda koristi za rashlađivanje nuklearnih pogona i pomaže u terapiji teških oboljenje poput karcinoma. Iranski političari ističu da je proces obogaćivanja urana došao u fazu u kojoj se ne može prekinuti.
Ekspert za nuklearna pitanja u štokholmskom Institutu za međunarodna mirovna istraživanja, Shanon Kile, smatra da sve ono što Theran radi je upravo dokaz da nema namjeru odmah i neizostavno prekinuti obogaćivanje urana:
"Signali koji dolaze iz Teherana pokazuju da Iran neće prihvatiti trenutačni prekid procesa obogaćivanja urana. Zanimljivo je da iransko vodstvo, iako odbija razmatranje prekida obogaćivanja urana, tvrde da jesu za pregovore, ali za one koji su vremenski bili ograničeni i koji bi doveli do dugotrajnijeg sporazuma."
Iran je, podsjetimo, jednom već prestao s obogaćivanjem urana, tijekom razgovora s Evropskom trojkom - Britanijom, Francuskom i Njemačkom, ali su pregovori propali 2005. i od tada Teheran kontinuirano obogaćuje uran.
Administracija aktualnog predsjednika Mahmuda Ahmedinajada manje je zabrinuta za moguće sankcije Ujedinjenih naroda, nego ona njegovog prethodnika Mohamada Khatamaija. Kile to tumači sastavom iranskog nuklearnog pregovaračkog tima:
"Tim koji je odgovoran za nuklearni program potpuno je drugačiji od prethodnog. U njemu je malo profesionalnih diplomata, više je onih koji dolaze iz Revolucionarne garde i službi sigurnosti. Oni ne strahuju od toga što će reći Vijeće sigurnosti. Ono što je nekada bio prvi red iranske diplomacije, danas je gotovo izbrisan."
Brojni analitičari ističu da je Teheran uvjeren da se može suprotstaviti Vijeću sigurnosti UN-a tražeći podršku drugih muslimanskih, ali i nesvrstanih zemalja, od kojih neke također žele jednoga dana razvijati nuklearni program koji uključuje obogaćivanje urana, što bi im u konačnici osiguralo izradu nuklearnog oružja. Zapadu je ostalo nekoliko dana do roka kojeg je Vijeće sigurnosti dalo Iranu da zaustavi svoj program. Da li će razlike među velikim silama biti prevladane nakon što je otvoren novi reaktor za proizvodnju teške vode, i nakon što je među brojnim iranskim političarima i potpredsjednik Parlamenta u komentaru koji objavljuju teheranski mediji otvoreno poručio Zapadu: "Plašite se dana kada Iranci izađu na ulice i budu tražili od vlade da proizvede nuklearno oružje kojim će se suprotstaviti vašim prijetnjama".
Vrhovni vjerski lider, ajatolah Ali Khamnei, ponavlja da je izrada, uskladištenje i korištenje nuklearnog oružja protivna islamskim uvjerenjima.
Kako će se Zapad ponijeti nakon subotnjih događaja? Ako se bude ispoštovala Rezolucija Vijeća sigurnosti, to znači i uvođenje ekonomskih i diplomatskih sankcija. Vojna opcija, ističu analitičari, nije rješenje za krizu, iako je sporni iranski nuklearni program prijetnja miru u svijetu. Međutim, svaki dan pregovora vrjedniji je i od samo jedne minute ratovanja.
Američki veleposlanik u Ujedinjenim narodima, John Bolton:
"Oni mogu prihvatiti vrlo darežljivu ponudu stalnih članica Vijeća sigurnosti i Njemačke. Ako su to učinili, postoje mogućnosti za drugačiju vrstu odnosa sa SAD-om i drugim zemljama. Ukoliko ne prihvate taj plan, mi smo jasno dali do znanja da će njihova nespremnost na odustajanja od nuklearnog oružja dovesti do toga da SAD zatraži uvođenje ekonomskih sankcija."
Francuski šef diplomacije, Filip Dust Blazi:
"Ruka je još pružena. Pravila igre Irancima su poznata. Prvo treba prekinuti osjetljive nuklearne aktivnosti."
U četvrtak 24. kolovoza je njemačka kancelarka Angela Merkel također kazala da se odgovor Irana razmatra, ali da je preduvjet svih razgovora prestanak obogaćivanja urana:
"Ukoliko Rusija, Kina, mnoge druge zemlje, Evropska unija i Sjedinjene Američke Države zajednički stave do znanja Iranu da su jedinstvene u svojim zahtjevima i namjerama, to je ipak jedna vrsta pritiska. Sumnjam da ijedna zemlja želi živjeti u izolaciji, posebno građani tih zemalja."
Vijeće sigurnosti UN-a još je ranije zaprijetilo ekonomskim i političkim sankcijama ukoliko Iran do 31. ovog mjeseca ne prestane s obogaćivanjem urana No, kao i u svim dosadašnjim kriznim situacijama, unutar Vijeća sigurnosti poprilična su neslaganja. Rusi su i ovaj tjedan ponovili da još nije vrijeme za uvođenja sankcija. Uostalom oni imaju izravnog interesa. Sudjeluju u izgradnji nuklearne elektranu u Busheru, što je posao vrijedan milijarde dolara. Kina se također protivi sankcijama. Iran kalkulira i testira izdržljivost, ali i jedinstvenost međunarodne zajednice. Uostalom, četvrti je proizvođač nafte u svijetu, a to je dobar adut za odlaganje mogućih sankcija koje ionako nisu snažne, uglavnom se odnose na onemogućavanje visokim iranskim dužnosnicima da putuju u inozemstvo, te zamrzavanje bankovnih računa zemlje na zapadu. Službeni Teheran ponavlja da je rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a nelegitimna, te da je njihov nuklearni program prvenstveno mirnodopski, da se teška voda koristi za rashlađivanje nuklearnih pogona i pomaže u terapiji teških oboljenje poput karcinoma. Iranski političari ističu da je proces obogaćivanja urana došao u fazu u kojoj se ne može prekinuti.
Ekspert za nuklearna pitanja u štokholmskom Institutu za međunarodna mirovna istraživanja, Shanon Kile, smatra da sve ono što Theran radi je upravo dokaz da nema namjeru odmah i neizostavno prekinuti obogaćivanje urana:
"Signali koji dolaze iz Teherana pokazuju da Iran neće prihvatiti trenutačni prekid procesa obogaćivanja urana. Zanimljivo je da iransko vodstvo, iako odbija razmatranje prekida obogaćivanja urana, tvrde da jesu za pregovore, ali za one koji su vremenski bili ograničeni i koji bi doveli do dugotrajnijeg sporazuma."
Iran je, podsjetimo, jednom već prestao s obogaćivanjem urana, tijekom razgovora s Evropskom trojkom - Britanijom, Francuskom i Njemačkom, ali su pregovori propali 2005. i od tada Teheran kontinuirano obogaćuje uran.
Administracija aktualnog predsjednika Mahmuda Ahmedinajada manje je zabrinuta za moguće sankcije Ujedinjenih naroda, nego ona njegovog prethodnika Mohamada Khatamaija. Kile to tumači sastavom iranskog nuklearnog pregovaračkog tima:
"Tim koji je odgovoran za nuklearni program potpuno je drugačiji od prethodnog. U njemu je malo profesionalnih diplomata, više je onih koji dolaze iz Revolucionarne garde i službi sigurnosti. Oni ne strahuju od toga što će reći Vijeće sigurnosti. Ono što je nekada bio prvi red iranske diplomacije, danas je gotovo izbrisan."
Brojni analitičari ističu da je Teheran uvjeren da se može suprotstaviti Vijeću sigurnosti UN-a tražeći podršku drugih muslimanskih, ali i nesvrstanih zemalja, od kojih neke također žele jednoga dana razvijati nuklearni program koji uključuje obogaćivanje urana, što bi im u konačnici osiguralo izradu nuklearnog oružja. Zapadu je ostalo nekoliko dana do roka kojeg je Vijeće sigurnosti dalo Iranu da zaustavi svoj program. Da li će razlike među velikim silama biti prevladane nakon što je otvoren novi reaktor za proizvodnju teške vode, i nakon što je među brojnim iranskim političarima i potpredsjednik Parlamenta u komentaru koji objavljuju teheranski mediji otvoreno poručio Zapadu: "Plašite se dana kada Iranci izađu na ulice i budu tražili od vlade da proizvede nuklearno oružje kojim će se suprotstaviti vašim prijetnjama".
Vrhovni vjerski lider, ajatolah Ali Khamnei, ponavlja da je izrada, uskladištenje i korištenje nuklearnog oružja protivna islamskim uvjerenjima.
Kako će se Zapad ponijeti nakon subotnjih događaja? Ako se bude ispoštovala Rezolucija Vijeća sigurnosti, to znači i uvođenje ekonomskih i diplomatskih sankcija. Vojna opcija, ističu analitičari, nije rješenje za krizu, iako je sporni iranski nuklearni program prijetnja miru u svijetu. Međutim, svaki dan pregovora vrjedniji je i od samo jedne minute ratovanja.
