Dostupni linkovi

Čiji je Piranski zaljev?


Piranski je zaljev u potpunosti slovenski, kazao je danas u Ljubljani slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, predstavljajući Bijelu knjigu o hrvatsko-slovenskoj granici:

„Piranski zaljev u cjelini pripada Sloveniji, načelo cjelovitosti Piranskog zaljeva je potvrđeno u slovenskom parlamentu, pa ni Vlada, ni naše Ministarstvo ne može od toga odstupiti.“

U Bijeloj knjizi, koja je inače plavo-crvene boje, na preko 400 stranica teksta objavljene su zemljopisne karte i dokumenti nastali od 1945. godine do danas, koji po ocjeni sastavljača podupiru slovenski stav da ta država ima izlaz u međunarodne vode Jadrana.

Akademik Davorin Rudolf u izjavi za naš radio kaže kako je ovaj potez slovenske strane bio i očekivan i najavljivan:

„Što se tiče Hrvatske, mogu reći da skupina stručnjaka – hajde da kažem najbolja pamet u Hrvatskoj – radi na građi koja bi trebala služiti kao podloga za rješenje ovog graničnog spora pred sudom ili pred arbitražom. Naravno, ta građa se može upotrijebiti za objavljivanje, hajde nazovimo je tako – Plave knjige, ali to ovisi o hrvatskoj Vladi i Ministarstvu vanjskih poslova.“

Zamolili smo doktora Rudolfa da nam da svoju ocjenu zašto se nijedno od otvorenih pitanja – granica na moru, vlasništvo i zbrinjavanje otpada nuklearne elektrane Krško, štednja hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci, ne rješava već 15 godina:

„Da vam pravo kažem ne znam ni ja. Ja isto mislim da su to problemi koji se između dvije zemlje, koje vežu i prijateljski i susjedski odnosi, mogu riješiti prije svega pregovorima.“

Za jednu temu – graničnu crtu na moru – Hrvatskoj je bilo dosta besplodnih razgovora sa Slovenijom, i predložila je da se rješavanje spora prepusti trećemu, podsjeća Rudolf:

„Hrvatska je još prošle godine predložila Sloveniji da se spor o granici povjeri pravosudnom tijelu, to znači Međunarodnom sudu pravde u Hagu, ili arbitraži. O tome se države mogu dogovoriti. Slovencima po mom mišljenju više odgovaraju pregovori i traženje kompromisa, baš zbog toga jer ne vjerujem da imaju valjanog uporišta u međunarodnom pravu.“

Temelj za sud ili arbitražu bila bi UN-ova Konvencija o pravu mora, inače temeljni dokument koji sadrži i pravila o razgraničenu, podsjeća Rudolf.

Za komentar slovenske Bijele knjige zamolili smo i dugogodišnjeg dopisnika Radio-televizije Slovenija iz Zagreba Dragu Balažiča:

„i jedna i druga strana imaju maksimalne zahtjeve. Ne mogu se dogovoriti čak ni o načinu rješavanja spornog pitanja. Znači, ništa novo, pitanje ostaje i dalje otvoreno i tako će biti još neko vrijeme.“

Iako nijedno od otvorenih pitanje ne predstavlja ozbiljniju smetnju odnosima dviju zemalja, njihovo rješavanje bilo bi u obostranom interesu. Međutim, do trenutka kada će se pojaviti čarobni štapić koji će sve riješiti treba pričekati još koju godinu, kaže Balažič:

„Čarobni štapić bi možda bio ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Kad se ionako brišu granice, kad će slovenski ribari, isto kao i hrvatski ploviti u skladu sa zakonodavstvom EU u Jadranskom moru. Drugog čarobnog štapića mislim da nema.“

Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova na zagrebačkom Zrinjevcu još nema komentara, a što se Ureda hrvatskog Predsjednika tiče, sa razlogom se može pretpostaviti da će ovo biti jedna od tema na skorom neformalnom susretu Mesića i slovenskog predsjednika Drnovšeka. Susret, inače dio redovitih kontakata, održat će se u sljedećih dva tjedna u Sloveniji.
XS
SM
MD
LG