Hrvatski premijer Ivo Sanader komentirao je na naš upit odluku Evropske komisije o odgodi odluke o primanju Rumunjske i Bugarske u Evropsku uniju do jeseni:
„Želim svako dobro Rumunjskoj i Bugarskoj i nadam se da neće doći do zastoja. Prije svega se to nadam zbog te dvije zemlje, a onda se to nadam i zbog Hrvatske. Jer, ukoliko bi došlo do zastoja kod Rumunjske i Bugarske, to bi se sigurno negativno odrazlo i na Hrvatsku. Dakle, govorim i iz Hrvatskog interesa. Ali sam siguran da će Rumunjska i Bugarska ispuniti ove uvjete i da će ući u članstvo, kao što je predviđeno, početkom 2007. godine“
Da li zbog kratkoće vremena ili nekog drugog razloga, hrvatski premijer nam nije odgovorio na dio pitanja koliko su primjedbe upućene ovim dvjema zemljama relevantne i za Hrvatsku.
Predsjednik Kluba zastupnika oporbene Hrvatske narodne stranke Dragutin Lesar u izjavi za naš radio kaže kako je ova odgoda vrlo korisno upozorenje Hrvatskoj:
„Radi se o bitno različitoj poziciji Hrvatske u odnosu na Bugarsku i Rumunjsku, ali je jako dobro da je ta poruka i u Hrvatskoj predmet rasprave, kao opomena da se i mi ne zezamo kad uđemo u fazu pregovora.“
Ulazak u Evropsku uniju nikada nije bio lak i jednostavan, štio god građani i vlasti Rumunjske i Bugarske mislili o tome, kazao je za naš radio zastupnik euroskeptičke Hrvatske stranke prava Tonči Tadić, ukazujući i na relevantnost ovog slučaja za Hrvatsku:
„Ovi takozvani dodatni uvjeti zapravo oslikavaju pravo stanje stvari u tim zemljama, odnosno ukazuju da su kod njih olako shvatili uvjete i da su olako shvatili europske standarde postavljene u europskoj regulativi. To je ujedno i signal Hrvatskoj da vrlo podrobno prouči europsku regulativu i da ne izlijeće sa rokovima ulaska.“
Profesor politologije na zagrebačkom Sveučilištu Branko Caratan za Radio slobodna Evropa kaže kako odgoda prijema Rumunjske i Bugarske pokazuje kako Evropska unija neće odustati od svojih Kopenhagenških kriterija za prijem novih članica:
„Nedoumicu pojačava činjenica da su neki simptomi, primjerice oko korupcije, slični i tamo i kod nas. Kako se radi o sličnim temama, to je, naravno, jasna poruka i Hrvatskoj.“
Koje su to sličnosti ovih dviju zemalja i Hrvatske, na čije će saniranje trebati posvetiti najviše pozornosti?
„Diplomatske službe država članica EU prate ono što se događa u Hrvatskoj, i njima je jasno da nije sve baš u najboljem redu kada se radi o korupciji i kada se radi o funkcioniranju pravosuđa, unutrašnjih poslova, kad se radi o istraživanju organiziranog kriminala. Njima je vjerojatno jasno da se tu pomalo kasni i da se tu još nisu postigli europski kriteriji.“
Dodajmo ovdje da hrvatske vlasti ni kratkoročno ne očekuju neke negativne učinke po Hrvatsku od odluke Evropske komisije o Rumunjskoj i Bugarskoj. Premijer Sanader najavio je danas tijekom posjete finskog premijera Mattija Vanhanena, a njegova zemlja 1. srpnja preuzima šestomjesečno predsjedanje Unijom, kako očekuje da će većina izvješća o pregovaračkim poglavljima biti dogotovljena upravo za finskog predsjedanja Unijom i da će tih šest mjeseci biti vrlo dinamično razdoblje.
„Želim svako dobro Rumunjskoj i Bugarskoj i nadam se da neće doći do zastoja. Prije svega se to nadam zbog te dvije zemlje, a onda se to nadam i zbog Hrvatske. Jer, ukoliko bi došlo do zastoja kod Rumunjske i Bugarske, to bi se sigurno negativno odrazlo i na Hrvatsku. Dakle, govorim i iz Hrvatskog interesa. Ali sam siguran da će Rumunjska i Bugarska ispuniti ove uvjete i da će ući u članstvo, kao što je predviđeno, početkom 2007. godine“
Da li zbog kratkoće vremena ili nekog drugog razloga, hrvatski premijer nam nije odgovorio na dio pitanja koliko su primjedbe upućene ovim dvjema zemljama relevantne i za Hrvatsku.
Predsjednik Kluba zastupnika oporbene Hrvatske narodne stranke Dragutin Lesar u izjavi za naš radio kaže kako je ova odgoda vrlo korisno upozorenje Hrvatskoj:
„Radi se o bitno različitoj poziciji Hrvatske u odnosu na Bugarsku i Rumunjsku, ali je jako dobro da je ta poruka i u Hrvatskoj predmet rasprave, kao opomena da se i mi ne zezamo kad uđemo u fazu pregovora.“
Ulazak u Evropsku uniju nikada nije bio lak i jednostavan, štio god građani i vlasti Rumunjske i Bugarske mislili o tome, kazao je za naš radio zastupnik euroskeptičke Hrvatske stranke prava Tonči Tadić, ukazujući i na relevantnost ovog slučaja za Hrvatsku:
„Ovi takozvani dodatni uvjeti zapravo oslikavaju pravo stanje stvari u tim zemljama, odnosno ukazuju da su kod njih olako shvatili uvjete i da su olako shvatili europske standarde postavljene u europskoj regulativi. To je ujedno i signal Hrvatskoj da vrlo podrobno prouči europsku regulativu i da ne izlijeće sa rokovima ulaska.“
Profesor politologije na zagrebačkom Sveučilištu Branko Caratan za Radio slobodna Evropa kaže kako odgoda prijema Rumunjske i Bugarske pokazuje kako Evropska unija neće odustati od svojih Kopenhagenških kriterija za prijem novih članica:
„Nedoumicu pojačava činjenica da su neki simptomi, primjerice oko korupcije, slični i tamo i kod nas. Kako se radi o sličnim temama, to je, naravno, jasna poruka i Hrvatskoj.“
Koje su to sličnosti ovih dviju zemalja i Hrvatske, na čije će saniranje trebati posvetiti najviše pozornosti?
„Diplomatske službe država članica EU prate ono što se događa u Hrvatskoj, i njima je jasno da nije sve baš u najboljem redu kada se radi o korupciji i kada se radi o funkcioniranju pravosuđa, unutrašnjih poslova, kad se radi o istraživanju organiziranog kriminala. Njima je vjerojatno jasno da se tu pomalo kasni i da se tu još nisu postigli europski kriteriji.“
Dodajmo ovdje da hrvatske vlasti ni kratkoročno ne očekuju neke negativne učinke po Hrvatsku od odluke Evropske komisije o Rumunjskoj i Bugarskoj. Premijer Sanader najavio je danas tijekom posjete finskog premijera Mattija Vanhanena, a njegova zemlja 1. srpnja preuzima šestomjesečno predsjedanje Unijom, kako očekuje da će većina izvješća o pregovaračkim poglavljima biti dogotovljena upravo za finskog predsjedanja Unijom i da će tih šest mjeseci biti vrlo dinamično razdoblje.
