Dostupni linkovi

Predizborna igra na nacionalnu kartu


Interes za sudbinu Kosova kod političara u RS-u poraste sa svakom predizbornom kampanjom u Bosni i Hercegovini. Iako je međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini i Srbiji uspjela nametnuti stav da se ne pominje i ne utvrđuje veza između RS-a i Kosova, eventualno davanje nezavisnosti Kosovu moglo da utiče na destabilizaciju stanja u BiH, izjavio je predsjednik Vlade RS-a Milorad Dodik:

“Naravno da posmatramo šta se dešava oko Kosova i plašimo se da rješenje koje će biti doneseno za Kosovo u pogledu nezavisnosti može doprinijeti ovdje destabilizaciji. I to je nešto, htjeli to političari ili ne htjeli govoriti jasno i glasno, evo ja vam želim da kažem, jer mislim tako. Da li će te destabilizacije u toj varijanti biti ili ne - nisam siguran da će neko uzeti puške i hodati, ali da će se izazvati trajno nezadovoljstvo i nepovjerenje to će biti sigurno.“

Dodik smatra da nije problem u političarima, već u onome što narod osjeća:

“Međutim, mogu političari da pričaju šta hoće ili ne pričaju, očigledno je jasno da u Banjoj Luci više znaju o tome šta se dešava oko Kosova nego šta se dešava u Sarajevu. To je definitivno jasno i na to može da se ljuti ko god hoće. Prema tome, ljudi to veoma pažljivo posmatraju i doživljavaju ne samo politički nego i na drugi način.“

Predsjednik Srpske radikalne stranke Milanko Mihaljica takođe smatra da bi davanje nezavisnosti Kosovu moglo uticati na nestabilnost, ne samo BiH, nego i cijelog regiona:

"Sumnjam da će se to odraziti i na odnose unutar same Srbije, unutar Crne Gore, sigurno i u Makedoniji, pa čak i u Grčkoj i Albaniji, jer potencijalna nezavisnost Kosova u suštini otvara prostor i drugim separatističkim pokretima u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Grčkoj. I ne samo na Balkanu, nego čak i u nekim zemljama Evropske unije. I generalno kao projekat za kojim bi posegnuli mnogi pokreti u svijetu."

Zbog toga bi na vrijeme trebalo naći političko rješenje za status Kosova unutar Srbije, kaže Mihaljica:

"Ja sam duboko uveren, bez obzira što to mnogi neće da kažu, da bi u RS bilo sasvim sigurno razmišljanja da se na adekvatan način reši i pitanje RS."

Ovakvom političkom stavu ide na ruku i činjenica da veliki broj građana u RS-u još uvijek žali što nisu ostvareni ratni ciljevi i ujedinjenje sa Srbijom. Istraživanja javnog mijenja, koja se rade od 1996. godine, stalno pokazuju da veliki broj građana daleko više želi samostalnu Republiku Srpsku ili pripajanje Srbiji, nego život u Bosni i Hercegovini, kaže psiholog Srđan Puhalo. Ni on ne isključuje mogućnost građanskih nemira koji bi bili inicirani preko određenog broja nevladinih organizacija u slučaju da Kosovo dobije nezavisnost:

“U svakom slučaju ljudim naće biti pravo. To pokazuju istraživanja. Ali samo je stvar kako će se to nezadovoljstvo kanalisati i ko će ga kanalisati.Ali vjerovatno su i stranci svjesni u kom pravcu to nezadovoljstvo može ići i da će pokušati da i oni kontrolišu situaciju upravo preko tih, čini mi se, nevladinih organizacija, odnosno preko političara koji upravljaju tim nevladinim organizacijama.“

Ozbiljni političari nikako ne mogu vezati ova dva pitanja, Kosovo i Republiku Srpsku, jer se radi o unutrašnjim stvarima dvije suverene države - Srbije i BiH, kaže potpredsjednik SDP-a BiH Slobodan Popović:

“Svi oni koji u ovom vremenu fokusiraju svoj politički interes prema takvim pitanjima kao što je Kosovo, i nekim pitanjima koja dižu adrenalin u krvi običnih ljudi ustvari nemaju prave odgovore na suštinska pitanja ove zemlje, a to je ovo kako živimo kao ljudi. Ako živimo loše kao ljudi, a živimo loše kao ljudi, onda je tako svejedno šta smo - Srbi, Hrvati, Bošnjaci ili Kinezi.“

Rješavanje statusa Kosova ne bi trebalo da ima uticaja na BiH, mišljenja je potpredsjednik RS-a i Stranke demokratske akcije Adil Osmanović:

“Očigledno je da postoje određeni, nažalost, političari u Banjoj Luci koji priželjkuju nekakve moguće reakcije u pogledu dešavanja u vezi sa Kosovom. Očekivati je da neke ekstremne nevladine organizacije bi mogle imati određene reakcije, ali nekih bitnih posljedica, smatram, ni u kom slučaju neće biti, niti bi ih trebalo biti.“

Istog mišljenja je i predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić:

“Ja mislim da to nije u BiH moguće bez velikih, novih tragičnih sukoba. A ja mislim da smo mi tragične sukobe ostavili iza sebe, da smo se opredijelili za jačanje ideje o evropskim integracijama na prostorima cijelog Balkana i BiH vidim u tom smislu kao važnu zemlju u procesu integracija cijelog regiona. Dakle, smatram da u tom pravcu treba usmjeriti snage, da treba gledati kako da potpuno harmonizujemo odnose između tri naroda koji žive u BiH. I ja mislim da je to moguće.“

Izjavama poput Dodikove političari u BiH samo žele da podignu tenzije i skrenu više pažnje na sebe u predizbornoj kampanji, mišljenja je Aleksandar Trifunović, iz nevladine organizacije Nansen dijalog centar:

“Predizborna atmosfera će donijeti mnogo više stepeni nego što je iko planirao. Mislim da u tom kontekstu političari trebaju voditi računa o svojim izjavama.“

Ovakve izjave samo dodatno mogu razbuktavati ionako lošu atmosferu kod građana u BiH kod kojih je već prisutna velika doza nepovjerenja i postoji veliki stepen nacionalizma, kaže Trifunović:

“Što se Dodika tiče, čovjek je krenuo ono - mora sačuvati neku svoju poziciju, barem ja tako gledam na stvar - uletio je u neku priču u kojoj je, valjda, već sad svjestan da je možda malo previše poranio s onim što planira raditi. I s druge strane, ovakva atmosfera će najviše odgovarati SDS-u. To je moje lično mišljenje.“

Da li će Dodik ovakvim istupima samo ići naruku Srpskoj demokratskoj stranci ili drugim strankama koje se predstavljaju kao glavni zaštitnici srpskih nacionalnih interesa, pokazaće oktobarski opšti izbori.
XS
SM
MD
LG