Dostupni linkovi

Konstituisan Parlament Iraka


Reč je o prvom sazivu iračkog parlamenta biranom neposredno od građana, tri godine nakon američke invazije. Sednica je počela čitanjem Kurana, a mnogi poslanici došli su u tradicionalnoj arapskoj i kurdskoj nošnji, Zasedanje se održava u tzv. "Zelenoj zoni" u Bagdadu, u kojoj se nalaze ključne državne i međunarodne institucije, uz neviđene mere bezbednosti. Međutim, sednica je prekinuta odmah nakon polaganja zakletve, jer ni tri meseca nakon parlamentarnih izbora u Iraku, ključni politički akteri ne mogu da se dogovore oko formiranja nove vlade, šefa države i predsednika parlamenta.

Partije Kurda, zatim manjinskih Sunita kao i sekularne stranke većinskih šiita, protive se da sadašnji premijer Ibrahim Al Džafari ostane na toj funkciji i u novom kabinetu. Mada je njegova Ujedinjena iračka alijansa, koja okuplja verske partije šiita osvojila najviše glasova, nema većinu u parlamentu i zavisi od podrške ostalih partija. Džafariju se najviše zamera što nije uspeo da suzbije sve rasprostranjenije nasilje. Osim Kurda, Sunita i sekularnih šiita, on ne uživa jednodušnu podršku ni u svom bloku, što pokazuje i da je na nedavnom internom glasanju dobio samo jedan glas više od svog protivkandidata za premijersku nominaciju. Sam Džafari je danas izjavio da je spreman da se povuče ako to od njega narod bude tražio, ali nije precizirao na koga konkretno misli.

Američki ambasador u Iraku Zalmej Kalilzad nastoji da posreduje između parlamentarnih stranaka u cilju formiranja vlade nacionalnog jedinstva. SAD smatraju da bi se uključivanjem manjinskih Sunita nekadašnjeg iračkog lidera Sadama Huseina mogla otupeti oštrica pobune militanata iz redova ovog naroda. Nakon rušenja šiitskog svetilišta krajem februara u Samari, sukobi izmeđui sunitskih i šiitskih grupacija su intezivirani dovevši zemlju na ivicu građanskog rata.
SAD, čijih je 135.000 vojnika u ovom trenutku raspoređeno u Iraku, očekuju od domaćih vlasti da preuzmu sve više odgovornosti, uključujući i bezbednost, što bi omogućilo Vašingtonu da smanji svoje trupe. Državni sekretar Kondoliza Rajs rekla je da formiranje nove iračke vlade otežava nasilje podsticano od snaga koje ne žele da politički proces zaživi:

"Verujem da će, kao i mnogi drugi narodi koji pokušavaju da grade demokratiju, Iračani takođe uspeti. Treba da imamo poverenja da će i sada napraviti pomak, jer svaki put kada su bili suočeni sa izazovom, počev od transfera suvereniteta na domaće institucije 2004. godine, oni su pronalazili rešenje, uspevajući da započnu sledeću fazu političkog procesa."

U međuvremenu, oko 2.000 gnevnih kurdskih demonstranata demolirali su spomenik na severu zemlje podignutom u znak sećanja na 5.000 žrtava iz redova ovog naroda, kada su na grad Halabdža snage Sadama Huseina bacile bojni otrov. U nastojanju policije da spreči masu, jedno lice je poginulo a 8 ih je ranjeno. Demonstranti su nezadovoljni nemarnošću lokalnih kurdskih vlasti u izgradnji odgovarajućeg memorijalnog kompleksa.
XS
SM
MD
LG