Žana KOVACEVIC, Goran VEŽIC
Neriješena pitanja između BiH i Hrvatske gomilaju se već godinama i ocjena premijera Adnana Terzića da se odnosi dvije zemlje komplikuju nije nikakava novost, smatra većina bh. političara. Status Luke Ploče, sporazumi o imovinsko-pravnim odnosima i granici, samo su neka od pitanja koja su trebala biti riješena odavno. Za ministra prometa i transporta BiH Branka Dokića najveći problem koji već godinama opterećuje odnose dvije zemlje jeste neriješeno pitanje korištenja Luke Ploče:“Jedan primjer kako ne treba stvari gomilati. Da se to riješilo onda kada je trebalo da se riješi, danas ne bismo govorili o nagomilanim, otvorenim pitanjima između dvije države. Ja mislim da je to ključno pitanje. Ova neka druga otvorena pitanja, koja su se javila kasnije, nisu takvog značaja kao to pitanje, ali naravno da i ona moraju doći na dnevni red i trebaju da budu rješavana.”
Izgradnja mosta Pelješac - kopno i nedefinisana granica u dijelu mora kod Neuma posljednja su velika pitanja između BiH i Hrvatske koja su uzburkala domaću javnost. Najglasnije je reagovala Liberalno-demokratska stranka, u kojoj tvrde da će izgradnja mosta onemogućiti suvereni teritorijalni pristup BiH otvorenom moru. Predsjednik stranke Lamija Tanović kaže:
“Ova priča o visini mosta je apsolutno besmislena. Ne radi se o visini mosta. Radi se o suverenitetu BiH na Jadranskom moru, jer BiH ima po svim međunarodnim pravilima pomorskog prava suverenitet na Jadranskom moru. Ona graniči sa Italijom na tom Jadranskom moru. I sad neko preko tog suverenog teritorija pravi nekakav most. To apsolutno nema smisla. Pogotovo nema smisla ako se jedna takva tema vrlo široko ne prodiskutuje u našoj sredini. Dobrosusjedski odnosi mogu da budu takvi, dobrosusjedski, samo pod uslovom da poštuju suverenitet svakog od partnera u tim odnosima.”
Osim problema na moru, dvije zemlje još dugo moraju rješavati čitav splet problema iz oblasti imovinsko-pravnih i radnih odnosa, te povratka izbjeglih, naglašava pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Mario Nenadić:
“Veliki broj građana BiH trenutačno se nalazi u Hrvatskoj, i obrnuto - jedan broj osoba iz Republike Hrvatske, uglavnom Srba iz Hrvatske, nalazi se na području RS-a, gdje uživaju status izbjeglice ili su u međuvremenu stekli državljanstvo. Dakle, odnosi su zaista veoma multidisciplinarni i kompleksni kada se radi o rješavanju pojedinačnih pitanja. Ono što posebno karakteriše naše odnose jeste da smo napravili značajan iskorak u međusobnoj razmjeni podataka.”
Prema mišljenju Hasan Muratovića, bivšeg ambasadora BiH u Hrvatskoj, odnosi dvije zemlje već nekoliko godina su u zastoju:
“Može se reći da već dugo vremena nema nijednog značajnog sporazuma da se potpiše, a odnosi između dvije zemlje se reguliraju sporazumima i ugovorima. Čim nema potpisivanja tih ugovora, to znači da su odnosi u zastoju. I to je kod nas evidentno. Sporazum je Tuđman još potpisao u Luci Ploče i prolasku kroz Neum. Hrvatski parlament ga nije usvojio, je li tako, nije ga htio ratificirati. O granici, na nivou komisija potpisivano je više puta. Kad dođe do onih koji to odlučuju, oni to zaustave. O imovinsko-pravnim odnosima bio gotov sporazum kad sam ja bio ambasador. Onda neko izmisli neko pitanje pred potpis tog sporazuma i oni koji odlučuju zaustave cijeli proces. To su fundamentalni ugovori između dvije zemlje. Jednostavno, odnosi ne mogu funkcionirati.”
Iako su zvanično odnosi dvije zemlje prijateljski, na rješavanju svih otvorenih pitanja i problema morat će se raditi ubrazano. Regionalna saradnja jedan od uslova evropskih integracija, meeđutim Muratović ocjenjuje da mnoga od ovih pitanja neće biti riješena prije nego se BiH i Hrvatska i zvanično ne priključe Evropskoj uniji.
*****
Dogovor Sanader -Terzić dvojako se doživljava. I dok riječki Novi list podsjeća na onu Čerčilovu - ako ne možeš ili nećeš riješiti problem ti formiraj komisiju, dotle bivši župan Dubrovačko-neretvanski i jedan od zagovaratelja gradnje mosta 'Kopno – Pelješac', Ivo Šprlja, misli da će jučerašnji sastanak i formiranje radne grupe ubrzati njegovu gradnju:
«Mislim da će ta komisija ubrzati izgradnju mosta, jer je definitivno svakome jasno i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini da Hrvatska ima pravo povezivanja svoje države u jednu homogenu cjelinu.»
Na jučerašnjem sastanku, uz princip poštivanja suverenog prava Hrvatske da spoji svoja dva teritorija, istaknuta je i nužnost poštivanja načela nesmetanog prolaska za Bosnu i Hercegovinu. Hoće li eventualni zahtjev bosanskohercegovačke strane, da most bude viši od predviđenih 35 metara, donijeti problem u projektiranju ili eventualno povećati njegovu cijenu, pitali smo Ivu Šprlju koji je inače po struci građevinar:
«Ja osobno mislim da, kada je u pitanju visina mosta, naši projektanti i građevinari mogu odgovoriti na svako njihovo pitanje. Prema tome, nije uopće u pitanju visina mosta jer ona može biti viša ili niža, jer u taj dio zaljeva i tom dijelu zatvorenog mora prema Neumu nikad neće prolaziti tankeri niti će ikad biti bilo kakva luka, tamo se jedino može razvijati nautički turizam. A za razvijanje nautičkog turizma uvijek se zna koja treba biti najveća visina mosta. I sve drugo je politika.»
Više skepse kada je u pitanju sporazum o osnivanju radnih grupa bilježi se u Pločama. Predsjednik Nezavisnog sindikata u Luci Ploče Ivica Marojević:
«Do sada cijelo vrijeme su formirali komisiju od ljudi koji ne poznaju problem, od nestručnjaka.»
Pločani kada govore o svojoj budućnosti veći problem vide u Zagrebu nego u Sarajevu. Oni u Zagrebu traže radničku participaciju u Luci Ploče i primjenu modela iz Rijeke, tamo hrvatska Vlada i Svjetska banka ulažu 260 milijuna dolara u modernizaciju Luke. Ivica Marojević:
„Tu, prije svega, su problem naše vlade koje ne prepoznaju problem i važnost Luke i Svjetske banke koja će naturiti model drugačiji od modela u riječkoj Luci. Mi samo insistiramo da se u Luci Ploče primjeni model kao u Rijeci, jer mi imamo istu zakonodavnu regulativu i iste smo važnosti Luka i imamo puno više prednosti. To bi nas zadovoljilo i nikakvi dogovori i sporazumi, jer ja mislim da je to račun bez krčmara rađen. I nemaju pravo odlučivati o luci bez ljudi u Luci.»
Svjetska banka je inače uvjetovala svoj kredit lučkoj upravi ulaskom bosanskohercegovačkih investitora u vlasničku strukturu Luke.
