Dostupni linkovi

Kako brže do pravde?


Jeffrey DONOVAN (Priredio: Nikola GUROVIC)

Nikada nije bilo lako izvesti pred lice pravde bivše tirane, optužene za zvjerstva. Prije desetak godina niti jedan šef države ili vlade na planeti nije odgovarao za zločine protiv čovječnosti. Danas je u toku nekoliko procesa vezanih za zločine u Africi, Evropi, na Bliskom istoku i u Latinskoj Americi. Džon Džons (John Jones), britanski pravnik koji bio je angažovan u Haškom tribunalu, iznosi sljedeće zapažanje:

“U prošloj deceniji primjetna je promjena, pa imamo prva dva ad hoc suda, za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, i zatim stalni Međunarodni krivični sud u Hagu, te mješovite nacionalne i međunarodne institucije kao što su specijalni sud za Siera Leone, sudovi u Istočnom Timoru i Kambodži. Postoji, dakle, porast broja sudova koji treba da garantuju da teški zločini neće proći nekažnjeno.”

Unatoč pojačanim naporima na međunarodnom planu, pravda često ostaje nedostižna. Nakon gotovo četiri godine haško suđenje Slobodanu Miloševiću još traje, a proces Sadamu Huseinu na startu se suočava sa problemima koji prijete da će, unatoč čvrstim dokazima, pravda pričekati. Gospodin Džons napominje da je koncept komandne odgovornosti prihvaćen u međunarodnom pravu, ali je veoma teško i traje dugo da se dokaže kako su politički lideri odgovorni za zločine vojnika na terenu:

“Možete zamisliti da je nepohodno predstaviti ogroman materijal kada se radi o dokazivanju komandne odgovornosti, odnosno da je optuženi imao kontrolu nad akcijama brigada i bataljona na terenu.”

Na suđenju bivšem iračkom vođi Sadamu Huseinu tužioci dokazuju njegovu odgovornost za ubistvo oko 140 šiita u jednom selu sjeverno od Bagdada 1982. Sadamovi branioci tvrde da sud nije legitiman, jer su ga uspostavile američke okupacione vlasti, a ne suverena vlada Iraka. Rid Brodi (Reed Brody), advokat u međunarodnoj nevladinoj organizaciji za zaštitu ljudskih prava Hjumen Rajts Voč (Human Rights Watch) procjenjuje:

“Zločini za koje se Sadam Husein tereti su veoma teški. Dokazi su veoma čvrsti. Suđenje je sjajna prilika da se svijetu kaže istina o zločinima iračkog režima. Sadam, međutim, sve okreće u svoju korist zbog načina na koji je sud osnovan i percepcije da nema dovoljno dokaza.”

Legitimnost suda u Bagdadu dovedena je dalje u pitanje ostavkom predsjedavajućeg sudije nakon kritika da je bio preblag prema optuženom. Najmanje dvojica advokata u Sadamovom timu su ubijeni. Bivišem američkom državnom tužiocu Remziju Klarku (Remsey Clark), koji bivšeg iračkog vođu brani dobrovoljno, omogućeno je tek u decembru da se obrati sudu. Klark insistira da je pošteno suđenje nemoguće ako nije garantovana bezbjednost advokatima odbrane i njihovim porodicama:

„Nije mi dopuštena prava mogućnost da predstavim slučaj, čime mi se, kako smatram, oduzima pravo da efikasno pomognem odbrani. Praktično, nije mi dato vremena za pripremu. Odbrana ne može učestvovati u slučaju dok advokati i njihove porodice nisu zaštićeni.”

Eksperti kažu da nepravilnosti u suđenju ne dovode u pitanje samo njegovu legitimnost već ugrožavaju krajnji cilj-mir i pomirenje u Iraku. Gospodin Džons priznaje da procesi bivšim političkim liderima mogu trajati godinama, ali to ne znači da treba odustajati:

“Miloševićevo suđenje zakomplikovano je zbog toga što je odlučio da se brani sam, a sud mu je jos nametnuo savjetnike. Postoje i prijatelji suda 'amicus curiae', koji treba da obezbijede pošten proces. U Miloševićevom slučaju objedinjene su tri optužnice - za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. To upućuje na dugotrajan postupak.“

U međuvremenu, drugdje u svijetu ulažu se napori da se sudi bivšim liderima, ali i u tim slučajevima pravda je na dugom stapu. Bivšem čileanskom predsjedniku Augustu Pinoceu (Pinochet) i nekadašnjem peruanskom predsjedniku Albertu Fudzimoriju (Fujimori) prijeti proces čije je trajanje neizvjesno. Aktivisti za ljudska prava traže način da se pokrene postupak protiv bivšeg liberijskog diktatora Carlsa Tejlora (Charles Taylor) i Hisena Habrea (Hissene Habre) koji je vladao u Čadu. Vlade susjednih zemalja, Nigerije i Senegala, za sada ne pokazuju spremnost da pomenutu dvojicu bivših lidera izruče.
XS
SM
MD
LG