Dostupni linkovi

Beograd neće preispitivati svoje stavove





Foto Galerija: Moleban za Kosovo, Hram Svetog Save u Beogradu, 22. jula 2010. godine

Nakon savetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde, u koji je toliko polagao nade, Beograd ne odustaje od svoje borbe za Kosovo.

Politički zaključak je MSP prepustio Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija – takvo je tumačenje odluke Suda zvaničnog Beograda preneo naciji predsednik države Boris Tadić.

"Jasno je da se sud nije izjašnjavao o pravu na otcjepljenje, već je odlučio da raspravlja isključivo o tehničkom sadržaju deklaracije o nezavisnosti. Sud je izbjegao da se izjasni o suštinskom pitanju i prepustio da se o tome i o svim političkim implikacijama raspravlja u najvišem organu UN",
rekao je Tadić novinarima u Beogradu.

Srbija će nastaviti da se bori za svoju politiku oko Kosova na jesen u Generalnoj skupštini UN “tražeći rezoluciju da se ovaj konflikt reši pregovorima”, poručio je Tadić.

“Već tokom vikenda će specijalni izaslanici biti upućeni u 55 zemalja širom sveta sa mojim pismom predsednicima država ili vlada. Mnoge zemlje biće pod pritiskom da priznaju Kosovo pre izjašnjavanja u Generalnoj skupštini UN. Srbija će uložiti sve napore da takvih priznanja bude što manje i da na jesen na Generalnoj skupštini UN u Njujorku bude usvojena Rezolucija Republike Srbije”, rekao je Tadić.

Potpredsednik SAD Džozef Bajden zatražio je u razgovoru sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem da vlasti u Beogradu konstruktivno sarađuju sa Kosovom u rešavanju praktičnih pitanja, saopštila je u Bela kuća.

Bajden je pozvao Tadića telefonom pre nego što je MSP saopštio ocenu da proglašenjem nazavisnosti Kosova nije prekršeno međunarodno pravo. Bajden je ponovivši potpunu podršku SAD "demokratskom i multietničkom Kosovu" i "nepokolebljivu privrženost" suverenitetu i teritorijalniom integritetu Kosova potvrdio i snažne i duboke veze SAD i Srbije.

MInistar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić prolazi pored delegacije Kosova u Međunarodnom sudu pravde u Hagu, 22. jula 2010. godine
Zamenik premijera, ministar unutrašnjih poslova i prvi čovek socijalista Ivica Dačić smatra da odluka Suda nije poraz Srbije na međinarodnom planu.

“Srbija dalje treba da vuče mudre i diplomatske poteze koji će imati široku podršku u Srbiji. Mislim da je suštinsko pitanje u ovom momentu imati političko jedinstvo oko najvažnijih nacionalnih i državnih interesa”,
kazao je Dačić.

Parlamentarne stranke traže usvajanje dokumenta koji će insistirati na poštovanju Rezolucije UN 1244. Tomislav Nikolić poziva vlast na zajednički rad:

“Da se najpre sastanemo pred očima javnosti mi od čijeg mišljenja zavisi kako će Srbija da ide dalje. Da pokušamo da ustanovimo jedinstveni tekst”.

Koštuničina Demokratska stranka Srbije, koja ni sama dok je bila u vlasti nije zabeležila drugačiji rezultat oko Kosova, u četvrtak je zatražila ostavku predsednika države.

“Dugo očekivano mišljenje MSP iznelo je na videlo katastrofalne rezultate celokupne politike vlasti u Srbiji prema južnoj srpskoj pokrajini”,
kazao je Slobodan Samardžić, neadašnji član pregovarčkog tima Srbije o statusu Kosova.

Stižu i drugačiji tonovi. Liberalno demokratska partija Čedomira Jovanovića saopštila je da mišljenje Suda stavlja tačku na kontinuitet pogrešne politike koja je opstajala suviše dugo.

Srpski pokret obnove upozorava da Srbija sa uvažavanjem mora da primi odluku Suda. Državnu strategiju treba podrediti realnim ciljevima jer je to put koji vodi pomirenju Srba i Albanaca, i evropeizaciji čitavog regiona, kaže Vuk Drašković.

“Stav Suda da su ljudska i nacionalna prava iznad svake vlasti i suvereniteta nad teritorijom snažni je oslonac i našem zahtevu da Srbi i srpsko religijsko i istorijsko nasleđe na celom Kosovu budu suštinski zaštićeni uz garancije EU i SB UN. U saradnji sa EU i širom međunarodnom zajednicom a ne u sukobu ni sa njima ni sa vlastima u Prištini moguće je i da srpski narod na Kosovu ekonomski, kulturno i duhovno bude povezan sa Srbijom”,
rekao je on.

Sud iznašao vešto rešenje

Svoj doprinos u iščekivanju odluke Suda dala je i Srpska pravoslavna crkva molebanom u svojim hramovima. Patrijarh srpski Irinej je u besedi nakon molebana u hramu Svetog Save pozvao je one koji sude i presuđuju da ne učine nepravdu koja će biti večiti kamen spoticanja:

“Strada jedan narod, gde se tome narodu pokušava da se uzme ono što mu je najsvetije, što mu je najdraže i najdragocenije, često puta draže i od samog života”.



Oni jednostavno konstatuju da svaka skupina, svaki narod, može u jednom trenutku da proglasi nezavisnost, kaže o mišljenju MSP-a Vojin Dimitrijević.
Sud je iznašao vešt način za izlazak iz situacije, pri čemu je izbegao raspravu o pitanjima na kojima je Beograd insitirao, prokomentarisao je u izjavi za RSE nekadašnji ad hok sudija Međunaradnog suda Vojin Dimitrijević.

“Tako da su izbegli raspravu o teritorijalnom integritetu, zatim o pravu na samoopredeljenje, bilo kakvo vrednosno izjašnjavanje čak i u odnosu na režim Slobodana Miloševića. Iz toga su se vrlo spretno izvukli. Takođe, u potpunosti nisu sledili albanski stav, da su počinjeni zločini, zverstva, maltretiranja i tako dalje. Oni jednostavno konstatuju da svaka skupina, svaki narod, može u jednom trenutku da proglasi nezavisnost. Onda su korišćenjem albanskog originala Deklaracije, koja ne govori o tome da je to Skupština donela, nego da je to skup predstavnika Albanaca učinili su da liči na sve istorijske deklaracije o nezavisnosti. Na primer na američku. Kada je Amerika proglasila nezavisnost to nije bila nikakva skupština u okviru engleske države, nego je to bio skup ljudi u Americi koji su proglasili nezavisnost," navodi primer Dimitrijević.

"Sklonili su to izvan Rezolucije 1244, ustavnog okvira, a našli su da međunarodno pravo to generalno ne zabranjuje, što i ne zabranjuje. Tako da mišljenje sa manje uvijanja nego što sam ja mislio i što su drugi mislili. Zapravo zbog ovoga ima najviše da se uzbudi Sakašvili. Jer sad Rusiji ništa lakše nego da organizuju neke takve skupove u Abhaziji i Južnoj Osetiji, pa da se otcepe. Mislili smo da Rusi navijaju za nas, a zapravo o njima ide mnogo više u interes”, kazao je Dimitrijević.

Vlada Srbije već u petak će na vanrednoj sednici raspravljati o odluci Suda, dok je neizvesno kada će i da li zasedati parlament.

*****
Ukoliko vas interesuju reakcije sa Kosova na mišljenje MSP-a, možete je pronaći u tekstu Nova perspektiva za Kosovo, a iz regije u tekstovima Crna Gora podjeljena u ocjeni odluke o Kosovu,
Zagreb pozdravlja mišljenje, Skoplje bez komentara, BiH: Očekuje se veći pritisak za priznavanje Kosova


Nezavisnost Kosova

Proglašenje nezavisnosti

Kosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine. U Prištini su tih dana hiljade građana slavile na ulicama, a mnogi su izjavili da je to najsrećniji trenutak njihovog života, kojeg su čekali predugo. Proglašenje nezavisnosti Kosova u Srbiji je izazvalo žestoke reakcije, vlasti su saopštile da nikada neće priznati takvu odluku Prištine. Nakon velikog mitinga protiv nezavisnosti Kosova, koji je usledio 21. februara 2008., u neredima Beogradu zapaljena je i Ambasada SAD-a . Hronologija događanja koja su prethodila proglašenju nezavisnosti Kosova kreće od dolaska Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji 1987. godine i nešto kasnijim ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine.

Rasprava pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu

Uspostavljen 1945, MSP ima dve glavne dužnosti: da rešava pravne sporove između država i daje savetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu upućena od strane tela UN i specijalizovanih agencija. U prvom slučaju, sud donosi presudu koja je obavezujuća i za koju ne postoji pravo žalbe. U drugom slučaju, savetodavna mišljenja o pitanjima kao što je proglašenje nezavisnosti Kosova nemaju obavezujući efekat. Prema tome, oko 130 zemalja koje do sada nisu priznale Kosovo nisu obavezne da to urade nakon objavljivanja savjetodavne odluke prema kojoj proglašenje nezavisnoti Kosova nije suprotno međunarodnom pravu.

Više tekstova o mišljenju MSP-a, kao i o toku rasprave i očekivanjima uoči izricanja mišljenja možete naći OVDE.
XS
SM
MD
LG