Dostupni linkovi

'Ruski trag' u atentatima u Ukrajini


Eksplozija automobila u centru Kijeva, u kojoj je 08. septembra 2017. godine ubijen Timur Makauri, Čečen sa gruzijskim pasošem.
Eksplozija automobila u centru Kijeva, u kojoj je 08. septembra 2017. godine ubijen Timur Makauri, Čečen sa gruzijskim pasošem.

Piše: Christopher Miller (Priredio: Dragan Štavljanin)

Osim sukoba na istoku Ukrajine u kojima je poginulo više 10 hiljada ljudi, sve je veći broj stradalih i u atentatima. Eksplozije podmetnutih bombi u automobilima, ubistava iz neposredne blizine i to usred dana u prestonici Kijevu – izazivaju strah i nesigurnost građana.

Poslednja žrtva je stradala 8. septembra tokom večernje saobraćajne gužve. Drski atentati potresaju zemlju od prvog nerazjašnjenog ubistva poznatog novinara u julu 2016. Od tada nijedan slučaj nije razrešen. U jednom slučaju uhapšen je osumnjičeni za atentat a drugi identifikovan nakon što je ubijen. Međutim, nije pronađeno dovoljno informacija koje bi atentatore povezali sa ruskim tajnim službama, za koje ukrajinske vlasti smatraju da stoje iza svih ovih ubistava.

Artem Ševčenko, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine, kazao je nedavno za RSE da sva ova ubistava povezuje “metod koji je korišćen, mislim na ekspozije”, što ukazuje na umešanost ruskih službi. On je dodao da su na udaru Rusi koje Moskva smatra neprijateljima države.

Mnogi ukazuju na “ruski trag”, koji je postao ključni termin u gotovo svi istragama sabotaža i nasilja u Ukrajini. Kijev tvrdi da kao deo sukoba na istoku Ukrajine, Moskva vodi “hibridni rat” – vojna taktika koja kombinuje konvencionalni i nestandarni rat, propagandu i sajber napade – protiv Ukrajine koju još doživaljava kao deo svoje zone uticaja.

Rusija negira umešanost u bilo koje od ovih ubistava. Eksperti ističu da nema dovoljno dokaza koji bi nedvosmisleno potvrdili da je Rusija naredila ubistva ili obučavala atentatore. To su nezvanično potvrdili Radiju Slobodna Evropa i ukrajinski bezbednosni zvaničnici.

Mark Galeoti (Galeotti), analitičar Instituta za međunarodne odnose u Pragu, slaže se sa ocenom zvaničnog Kijeva da je počinioce verovatno obučavala državna struktura, imajući u vidu metode i preciznost napada – samo u jednom slučaju povređena je osoba koja nije bila direktna meta napada.

Međutim, on smatra da to ne znači nužno da je u pitanju ruska država.

“Možete da kupite ili iznajmite (profesionalnog ubicu) u Kijevu i Moskvi; na žalost, to nije skupo”.

Galeoti dodaje da je na bivšoj sovjetskoj teritoriji mnogo obučenih kadrova iz oblasti bezbednosti koji su napustili zvanične strukture a sada prodaju svoje veštine za novac.

Neki smatraju da Ukrajina ignoriše ili prikriva tragove koji bi mogli voditi i do delova njenih službi.

“U stvari, veoma je bitno to što nema jasnog odgovora Kijeva. Generalno govoreći, možda vlasti u Ukrajini žele da drže sve ove slučajeve otvorenim jer to služi njenim interesima i narativu. Međutim, to je taktička greška jer time stvara utisak da SBU (Služba bezbednosti Ukrajine) ne može ništa da učini u sprečavanju Rusije da je napadne dublje na njenoj teritoriji”, ocenjuje Galeoti.

Za sada je mnogo više pitanja nego odgovora na sedam atentata i jedan pokušaj.

Timur Makhauri, ubijen 8. Septembra 2017

Makauri, Čečen sa gruzijskim pasošem, vozio je suprugu i ćerku u centru Kijeva kada je eksplodirao auto. On je preminuo na licu mesta, dok je supruga teško ranjena i amputirana joj je noga. Ćerka je hospitalizovana ali nije ozbiljnije povređena.

U ukrajinskoj policiji kažu da Makauri nije bio “anđeo”. Navodno je bio umešan u trgovinu oružjem u Ukrajini i uhapšen početkom godine zbog nelegalnog posedovanja pištolja.

TV Hromadske, koja je intervjuisala Makaurija neposredno pre ubistva, objavila je da se sumnjiči da stoji iza ubistva 2006. Šamila Basajeva, čečenskog separatiste ozloglašenog zbog uzimanja talaca u školi u Beslanu.

Makauri je učestvovao i u rusko-gruzijskom ratu 2008, da bi 2012. otišao u Siriju gde je obučavao borce koji su ratovali protiv snaga predsednika Bašara el Asada. Nakon toga je uhapšen u Turskoj po optužbi za ubistvo. Osuđen je na 3.5 godine zatvora i 2016. se vratio u Ukrajinu.

Makauri se borio sa grupom Čečena na strani ukrajinske armije u sukobu sa proruskim separatistima.

Njegovi prijatelji su rekli za RSE na mestu ubistva da veruju da Rusija stoji iza toga. Oni su negirali sve njegove navodne veze sa kriminalnim podzemljem pa samim tim i mogućnost da je neko iz tog okruženja izvršio atentat.

Ukrajinske vlasti su kazali za RSE da nemaju opipljiviji trag, ali da sumnjiče Rusiju ili možda prokremljinski orijentisanog čečenskog lidera Ramzana Kadirova, za koga se tvrdi da je bio neprijateljski nastrojen prema Makauriju.

Yuriy Vozniy
Yuriy Vozniy

Jurij Vozni, ubijen 27. juna 2017

Vozni je stradao u eksploziji automobila u blizini grada Kostjantjnivka, oko 50 kilometara od linije fronta na istoku zemlje. Tom prilikom povređena su i tri lica koja su bila sa njim u vozilu.

Vojno tužilaštvo Ukrajine okvalifikovalo je ovaj slučaj kao teroristički napad. Za sada nema osumnjičenih, mada pojedini eksperti smatraju da su to izvršili proruski saboteri.

Maxim Shapoval
Maxim Shapoval

Maksim Šapoval, ubijen 27. juna 2017.

Šapoval je ubijen nekoliko časova pre Voznog ali nekoliko stotina kilometara dalje – u Kijevu u eksploziji automobila koji je vozio.

On je radio u elitnoj obaveštajnoj grupi Ministarstva odbrane koja je vodila tajne operacije protiv proruskih separatist na istoku zemlje, javljaju lokalni mediji.

Sličan je i stav portparola MUP Ukrajine Ševčenka, koji je rekao za RSE da se Šapoval nedavno vratio iz zone sukoba te da vlasti veruju da je motiv za “ciljani atentat” njegov “profesionalno rad”.

Vlasti su okvalifikovale ovo ubistvo kao “teroristički čin”, optužujući za to rusku Federalnu službu bezbednosti (FSB). Međutim, javnosti nisu predočeni detalji.

Adam Osmajev i Amina Okujeva, preživeli napad 1. juna 2017.

Jedan Čečen, koji se predstavio kao francuski novinar, pucao je u blizini Kijeva na Osmajeva, komandanta čečenskog bataljona koji se bori na ukrajinskoj strani. Njegova supruga Okujeva uzvratila je vatru ranivši atentatora, koji je pritvoren. Osmajev se u međuvremenu oporavio.

Vlasti su kasnije utvrdile da je napadač ruski državljanin koji je dobio i ukrajinski pasoš. Identifikovan je kao Artur Kurmakajev poznat po nadimku “Dingo” za koga se sumnja da je bio involviran 2009. u ubistvo Umara Izrailova, bivšeg šefa bezbednosti čečenskog lidera Kadirova. Međutim, zvanični Kijev nisu dovele Kurmakajeva u direktnu vezu sa ruskim zvaničnicima niti sa Kadirovom.

Oleksandr Kharaberiush ubijen je u eksploziji automobila 31 marta 2017.
Oleksandr Kharaberiush ubijen je u eksploziji automobila 31 marta 2017.

Oleksandr Karaberjuš, ubijen 31. marta 2017.

Karaberjuš, potpukovnik i zamenika šefa kontraobaveštajnog departmana ukrajinske službe bezbednosti za region Donjecka, ubijen je u eksploziji automobila bombe u lučkom gradu Mariopolju.

SBU je i za ovo ubistvo optužila Rusiju i separatiste, ističući da će “kazniti teroristi koji su digli automobil u vazduh…što je pre moguće”.

Međutim, od tada je malo šta iz istrage predočeno javnosti.

Denis​ Voronjenkov sa suprugom Marijom Maksakovom
Denis​ Voronjenkov sa suprugom Marijom Maksakovom

Denis​ Voronjenkov​, ubijen 23. marta 2017.

Voronjenkov - bivši ruski poslanik i Putinov pristalica - postao je kritičar Kremlja nakon optužnice za prevaru zbog čega je otišao u Ukrajinu zajedno sa suprugom Marijom Maksakovom, takođe bivšom poslanicom i operskom pevačicom. Nedavno su dobili dete. Voronjenkov je ubijen u jednoj od najprometnijih ulica u Kijevu.

Atentator je prišao otpozadi i pucao izbliza. Najpre je ranije Voronjenkova da bi ga dokrajčio kada je pao na zemlju. Pogođen je i njegov telohranitelj ali je preživeo. Uspeo je da uzvrati vatru i ubije napadača, ukrajinskog državljanina koji je služio u dve dobrovoljačke milicije.

Iako je ukrajinski državljanin, Kijev tvrdi da su ubicu obučavale ruske službe te da je radio za njih. Tako je predsednik Ukrajine Petro Porošenko nazvao atentat “ruskim aktom državnog terorizma”.

Vlasti u Kijevu tvrde da su pronašle dokaze da je atentator putovao u Rusiju pre napada. Međutim, još nema čvrstih dokaza o njegovoj povezanosti sa zvaničnom Moskvom.

Ruski portal Rosbalt je na osnovu informacija iz ukrajinskog tužilaštva objavio da su organizatori ubistva bivši suprug Voronjenkove žene kao i jedan bankar sa Krima.

Ivan Mamchur
Ivan Mamchur

Ivan Mamčur, ubijen 16. septembra 2016.

Mamčura, bivšeg komandanta i zvaničnika obaveštajne službe koji je radio u zatvoru u Rivnu na zapadu zemlje, ubio je Oleh Smorodinov iz Mariopolja.

Ukrajinske vlasti su i u ovom slučaju optužile Rusiju. Tako je glavni tužilac Jurij Lucenko kazao da to pokazuje da ruska obaveštajna služba “stvara mrežu za izvođenje terorističkih napada” na ukrajinskoj teritoriji.

Smorodinov je uhapšen dok je pokušao da pređe granicu u harkovskoj oblasti. Kako javljaju ukrajinski mediji, on je prizano da je ubio Mamčura po naredbi ruskog FSB-ija zbog učešća u specijalnim jedinicima u zoni sukoba na istoku Ukrajine.

Novinar Pavel Sheremet
Novinar Pavel Sheremet

​Pavel Šeremet, ubijen 20. jula 2016.

Šeremet, ruski novinar rođen u Belorusiji i česti kritičar vlasti u Minsku, Kijevu i Moskvi, poginuo je u eksploziji bombe postavljenoj ispod njegovog automobila dok je vozio ka radijskom stuciju.

Istražni organi su “došli do zaključka da je zločin pažljivo pripremila grupa ljudi”, ali nisu naveli imena osumnjičenih. Na snimcima bezbednosnih kamera u okolini u kojoj je Šeremet živeo i gde je ubijen, vide se muškarac i žena kako ispituju teren i postavljaju bombu ispod auta. Međutim, oni nisu identifikovani a vlasti su odbile da objave snimak osumnjičene žene zbog “njene zaštite”.

Istraživači ih Projekta za izveštavanje o korupciji i organizovanom kriminalu su utvrdili da je u trenutku kada je postavljana bomba ispod Šeremetovog auta, na licu mesta bio agent ukrajinske službe bezbednosti te da mnogi svedoci nikada nisu bili ispitani.

U izveštaju, koji je napisao autor ovog teksta RSE, utvrđeno je da “veliki broj indirektnih dokaza ukazuje na ukrajinske tragove u ubistvu, zbog čega se nameće pitanje zašto vlasti u Kijevu ponovo posežu za ruskim narativom (odgovornosti Moskve) te da li prikrivaju dokaze da bi zaštitili nekoga moćnog”.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG