U povodu 31. maja danas je u Prijedoru i Sarajevu obilježen Dan bijelih traka, kada se građani solidarišu sa prijedorskim žrtvama, noseći bijele trake oko ruke.
Tog dana 1992. svi građani Prijedora nesrpske nacionalnosti morali su nositi bijele trake, a na kućama i stanovima istaći bijele čaršafe.
Ovo je bio poziv 31. maja 1992. godine na Radiju Prijedor.
"Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele plahte i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosiće teške posljedice".
Od tog dana, građani bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, njih oko 31 hiljada, je završila u prijedorskim logorima.
Ubijeno je 3.173 nevina civila.
Kako javlja reporter RSE, na glavnom gradskom trgu, pored Robne kuće “Patria“, iščitana su imena ubijene djece. Tu je održan kraći javni skup uz obraćanje organizatora, a nakon toga položene 102 bijele ruže u spomen na nevino stradalu djecu.
Poslije toga je uslijedila simbolična 'izgradnja' improvizovanog spomenika ubijenoj djeci Prijedora, s obzirom da još nema naznaka da će u tom gradu biti podignut pravi spomenik.
Još 2014. godine aktivisti Inicijative 'Jer me se tiče!' podnijeli su zahtjev za podizanje spomenika, ali gradske vlasti na zahtjev još nisu odgovorile.
“Mi očekujemo od ovog skupštinskog saziva da uvaži našu inicijativu da se podigne spomenik nastradaloj djeci, budući da prošli skupštinski saziv to nije uvažio, u tim dosjeima se nalaze podaci, osnovni i lični, do kojih smo mogli doći forenzički o načinu na koji su ta djeca stradala, 102 djece za koje sada imamo evidenciju. Ima više lokacija na koje bi se spomenik mogao postaviti, bitno je samo da to ne bude izolovano u nekom bošnjačkom, jednonacionalnom dijelu", izjavio je aktivista Inicijative “Jer me se tiče!” Edin Ramulić.
Istim povodom na Baščaršiji u Sarajevu je postavljena instalacija koja simbolizuje logor Manjača, kroz koji je prošlo oko 5000 ljudi, a pretpostavlja se da je u njemu ubijeno više od 500 civila, o čemu svjedoči i masovna grobnica pronađena neposredno do logora s 540 posmrtnih ostataka.
Za ratne zločine, uključujući i one na Manjači, Haški tribunal osudio je Milomira Stakića iz Prijedora na 40 godina zatvora i Radoslava Brđanina na 32 godine, a Nikola Kovačević osuđen je pred Sudom BiH na 12 godina zatvora.
Mirka Graovca Županijski sud u Splitu osudio je na 15 godina zatvora.
Okružni sud u Banjaluci je u maju 2006. Osudio na zatvorske kazne Željka Bulatovića, Sinišu Teodorovića i Zorana Gajića, čuvare u logoru Manjača, zbog nečovječnog postupanja prema zatvorenicima.
