Bivšem direktoru Uprave za bezbednost i kontraobaveštajne poslove (UBK) u Makedoniji Saši Mijalkovu određen je 30-odnevni pritvor i večeras je odveden u istražni zatvor u skopskom naselju Šuto Orizari, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Osnovnog suda Skoplje 1.

Iz Suda je saopšteno da je Mijalkov priveden na zahtev Specijalnog javnog tužilaštva (SJO) zbog opasnosti od bekstva.

Bivši šef UBK-a optužen je u nekoliko slučajeva SJO, kao što su "Tvrđava Target", "Trezor", "Tortura" i "Titanik 2."

Američki predsjednik Donald Trump snažno je branio veze za Saudijskom Arabijom uspkros međunarodnoj osudi Rijada zbog ubojstva novinara Jamala Khashoggija.

Kraljevstvo je "čvrst partner" koje je pristalo investirati "rekordnu količinu novca" u SAD, rekao je šef Bijele kuće.

Predsjednik je priznao da je krunski princ Mohammed bin Salman "mogao imati " saznanja o Khashoggijevu ubojstvu, ali "možda i nije imao".

JamalKhashoggi je ubijen 2.oktobra u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Saudijska Arabija okrivila je za ubojstvo neke pripadnike tajne službe, ali je negirala tvrdnje da je nasljednik trona imao saznanja o izvedenoj operaciji.

Španjolska će u nedjelju glasati protiv nacrta sporazuma o Brexitu, ukoliko ne bude modificirian tako da nudi jasno da budućnost Gibraltara, teritorije koja pripada Velikoj Britaniji, a na koji Španjolska polaže pravo, zavisi od pregovora između Madrida i Londona, izjavio je danas španjolski premijer Pedro Sanchez.

"Od danas, ukoliko ne bude promjena sa poštovanjem Gibraltara, Španjolska će glasati protiv sporazuma o Brexitu", rekao je Sanchez na konferenciji za novinare u Madridu, prenosi Reuters.

Prema pravilima EU, izlazni sporazum se usvaja većinom glasova, a ne jednoglasno, tako da Španjolska kao pojedinačna zemlja ne može da ga blokira.

Gibraltar će napustiti Evropsku uniju zajedno s Velikom Britanijom u martu iduće godine , iako je 96 posto njegove populacije glasalo na referendumu 2016. godine da ostane u EU.

Poljska vlada objavila je da neće poduprijeti Marakešku deklaraciju čime se pridružila sve većem broju uglavnom bivših komunističkih evropskih zemalja koje ne prihvaćaju UN-ov Globalni kompakt o migraciji, među kojima zasad nije Slovačka, ali je iznijela zamjerke.

"On ne daje Poljskoj čvrsta jamstva da će imati pravo neovisno odlučiti o tome koga želi prihvatiti", saopćila je poljska vlada.

Otkako je sastavila vladu 2015., poljska stranka Pravo i pravda (PiS) ne mijenja oštru protumigrantsku retoriku i već početkom novembra premijer Mateusz Morawiecki najavio je da će vjerojatno odbaciti sporazum.

Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, koji su u srpnju prihvatile 193 članice UN-a osim Sjedinjenih Država, sadrži 23 cilja za zaštitu migranata, za njihovu integraciju u novim državama ili siguran povratak u domovinu.

Sastavljen nakon najvećeg priljeva migranata u Evropu od Drugog svjetskog rata, od kojih mnogi bježe od rata ili siromaštva na Bliskom istoku i Africi taj dokument nije pravno obvezujući, a trebao bi biti potvrđen u marokanskom gradu u decembru.

Obrana bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića uplatila je milijun eura jamčevine, i on je nešto iza 17 sati napustio zatvor u Remetincu u kojem je proveo 13 dana.

U prikupljanju novca za jamčevinu od 7,5 milijuna kuna, kojom Ivica Todorić može zamijeniti istražni zatvor, bivšem vlasniku Agrokora pomogli su prijatelji, kazala je nakon sudskog ročišta u utorak Todorićeva odvjetnica . Izlazeći iz zgrade suda odvjetnica Jadranka Sloković novinarima je kazala da je jamčevina stigla te da je sudac istrage ukinuo istražni zatvor, uz određene mjere opreza.

"Todorić je dao obećanje da neće napuštati boravište bez dozvole suda i to je to", kazala je Sloković, dodajući da će Todorić danas izaći iz zatvora u Remetincu gdje se nalazi od izručenja Hrvatskoj .Odgovarajući na novinarska pitanja Sloković je kazala da su Todorićevi prijatelji novac za jamčevinu skupljali tri dana, a nije željela otkriti o kome je riječ. Ipak, kazala je da sud zna tko je uplatitelj.

Glasnogovornik suda Krešimir Devčić kazao je da Todorić na ročištu upozoren da, ukoliko bude prekršio dio mjera opreza, jamstvo pripada državi, a on se vraća u istražni zatvor. Na pitanje zna li tko je uplatitelj jamčevine Devčić je kazao da je za sud relevantno samo da je novac položen.

Todorić je zajedno sa svojim sinovima Ivanom i Antom, ali i 12-ero Agrokorovih menadžera te revizora osumnjičen zbog nezakonitog pribavljanja više od milijardu kuna iz Agrokora.

Istraga je naknadno proširena i zbog zajmova što ih je investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru.

Todorić je izručen iz Velike Britanije Hrvatskoj 8. novembra.

Ministrica pravde Makedonije Renata Deskoska izjavila je da je zahtjev za ekstradiciju osuđenog bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog spreman i da je poslan Mađarskoj.

"Dio materijala je preveden, dio će biti naknadno poslat. Biće obuhvaćeni i svi istražni i predistražni postupci i svi će biti osnov da se goni ako bude izručen", rekla je ona novinarima.

Deskoska je rekla i da postupak za azil koji je Gruevski zatražio u Mađarskoj ima prioritet u odnosu na postupak po zahtjevu makedonskih vlasti za ekstradiciju i dodala da će taj zahtjev biti poslat čak i ako odbjeglom bivšem premijeru Makedonije bude odobren zahtjev za azil.

Bivši makedonski premijer, koji je osuđen na dvije godine zatvora i protiv kog se vode još četiri sudska postupka i više istraga zbog kriminala i korupcije u vrijeme dok je bio na vlasti, pobjegao je u Mađarsku gdje je tražio politički azil.

Gruevski je Makedoniju ilegalno napustio 11. novembra i u Mađarsku je stigao preko Albanije, Crne Gore i Srbije, uz pomoć osoblja mađarskih diplomatskih predstavništava u tim zemljama.

Bivši premijer Makedonije Nikola Gruevski na svom Facebook profilu je objavio da je dobio azil u Mađarskoj.

“Danas je Republika Mađarska, zemlja - članica EU i NATO-a, odgovorila pozitivno na moj prethodno podnesen zahtjev o dobivanju političkog azila zbog političkog progona u Republici Makedoniji” napisao je Gruevski.

“U zahtjevu sam naveo da mi Vlada želi oduzeti slobodu koristeći nedemokratske korake i metode, zloupotrebljavajući tužilački i sudski sistem u Makedoniji”, dodao je Gruveski ističući da Makedonija ne smije ostati zemlja gdje Vlada vlada sudskim sistemom i gdje ima političkih progona svakog dana. To mora stati”, navodi Gruevski.

“Makedonija treba postati članica NATO-a i EU, ali ne smije se dozvoliti da se pod plaštom ovog cilja, aktuelna nedemokratska vlast obračunava sa političkim neistomišljenicima i da konstruira sudske slučajeve i zatvorske kazne, kako bi nesmetano vršila kriminalne radnje, te rasprodavala državne i nacionalne interese” piše Gruevski na svom Facebook profilu.

Gruveski je 11.novembra pobijegao iz Makedonije gdje je trebao izdržavati zatvorsku kaznu.

Najmanje 40 ljudi je poginulo u eksploziji na sastanku vjerskih lidera u Kabulu, glavnom gradu Afganistana.

Više od 80 osoba je ranjeno, njih 23 su u kritičnom stanju, potvrdili su službeni izvori.

Za sada još nitko nije preuzeo odgovornost za napad u Kabulu.

Glasnogovornik ministarstva zdravstva Wahid Majroh rekao je da su se klerici okupili na Vijeću ulema (naziv za imame, vjeroučitelje i vjerske dostojanstvenike u islamu) prilikom obilježavanja rođendana proroka Muhameda kad se dogodila eksplozija.

Talibani i militanti Islamske države ranije su preuzimali odgovornost za slične samoubilačke napade.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić zatražila je danas od predsednika Mehanizma za međunarodne krivične tribunale Teodora Merona da se još jednom razmotri zahtev Srbije da se srpskim državljanima koji izdržavaju kaznu po presudi Tribunala omogući izdržavanje preostale kazne u njihovoj matičnoj državi, saopšteno je iz Vlade Srbije.

Ona se u Beogradu sastala sa Meronom.

U saopštenju se navodi i da je Meron takođe izrazio zabrinutost zbog neadekvatnih zatvorskih uslova pojedinih osuđenika, naglasivši da ne postoji konsenzus u okviru institucije po pitanju odsluženja zatvorskih kazni u Srbiji.

Saradnju Srbije i Mehanizma, navodi se u saopštenju, ocenio je kao veoma dobru.

Na sastanku je bilo reči i o formiranju Informacionog centra u Srbiji, koji bi građanima regiona omogućio pristup arhivi ovog suda.

U Sarajevu je danas održana konstitutivna sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a novi članovi ove institucije poslali su različite poruke, od zalaganja za jednak tretman svih naroda, do nephodnosti ubrzanja evropskog puta.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić uručio je certifikate novim članovima državnog Predsjedništva - Šefiku Džaferoviću iz reda bošnjačkog, Željku Komšiću iz hrvatskog i Miloradu Dodiku iz reda srpskog naroda.

Novoizabrani članovi Predsjedništva prihvatili su dužnost i izgovorili svečanu zakletvu u prisustvu članova Predsjedništva iz ranijeg saziva, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića, dok se na inauguraciji nije pojavio treći bivši član Predsjedništva Dragan Čović, koji se protivi načinu izbora hrvatskog člana ove institucije.

Embed Podijeli

Novo Predsjedništvo BiH na dužnosti

Embed Podijeli

Kod je kopiran u vaš clipboard.

---

širina px Visina px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:04:12 0:00

Milorad Dodik se zahvalio kolegama u Predsjedništvu BiH i rekao je da će on biti prvi predsjedavajući Predsjedništva. Članovi Predsjedništva se na poziciji predsjedavajućeg mijenjaju svakih osam mjeseci, po principu rotacije.

"Zadovoljstvo mi je što preuzimam dužnost Predsjedavajućeg. Moja osnovna baza je Republika Srpska. Tražim adekvatan tretman Republike Srpske i srpskog naroda. Ja sam ovdje da provodim politike kao što su vojna neutralnost. Zalagaću se da se ukine funkcija visokog predstavnika. Ne isključujem mogućnost da Evropska unija treba da bude cilj Bosne i Hercegovine. Trebamo što prije da dođemo do statusa kandidata", rekao je Dodik.

"Ne želim da napravim nijedan pogrešan potez prema Bošnjacima, Hrvatima ili Federaciji BiH. Ali očekujem takav tretman i prema Republici Srpskoj. Morat ćemo se više razumjeti i uvažavati", dodao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Željko Komšić je rekao da povjerenje koje mu je iskazano na izborima neće iznevjeriti.

"Afirmiraću civilizacijske vrijednosti. Biću pobornik svake vrste ravnopravnosti. Naša država utemeljena je na antifašizmu i pokažimo Evropi da smo država koja baštini te vrijednosti. Da bi u tome uspjeli, moramo biti odgovorni prema državi i zajednici. BiH ne treba biti objekat nego subjekat međunarodnih odnosa i zato treba jačati saradnju sa Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom i Slovenijom. Prioritet je i jačanje naše ekonomske pozicije i borba protiv stranih utjecaja na izborni proces", istakao je Komšić.

Šefik Džaferović je istakao da je na političarima da se što brže uspostavi vlast u BiH.

"Trebamo voditi procese prema EU i NATO. Koliko jedni prema drugima nastupamo sa uvažavanjem i vodimo civiliziran dijalog, onda ćemo biti u prilici da istinski radimo na reintegraciji zemlje a to podrazumijeva jednaka prava svakog građanina. Svima je potrebno da dodatno ubrzamo put BiH ka EU. U svim ovim procesima Predsjedništvo ima odgovornost", poručio je Džaferović.

• Hoće li Džaferović, Komšić i Dodik nešto uraditi za BiH?

Na oktobarskim općim izborima najviše glasova za člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda osvojio je Šefik Džaferović - 212.581 glasova ili 36,61 posto, iz hrvatskog naroda Željko Komšić - 225.500 glasova ili 52,64 posto, dok je Milorad Dodik osvojio najviše glasova za člana državnog predsjedništva iz srpskog naroda - 368.210 glasova ili 53,88 posto.

Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS), sudija Theodor Meron boraviće 20. i 21. novembra u BiH, gdje će se sastati s visokim predstavnikom Valentinom Inzkom, kao i predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem. U sklopu posjete Sarajevu, predsjednik Meron će se, također, sastati s gradonačelnikom Sarajeva Abdulahom Skakom i održati predavanje u sarajevskom Informativnom centru Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Meron koji je prethodno posjetio Srbiju svoju posjetu regionu završiće u Hrvatskoj, gdje će se 21. i 22. novembra sastati s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem, kao i potpredsjednicom vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić te ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.

Ovo je posljednja zvanična posjeta Merona regionu bivše Jugoslavije prije okončanja njegovog mandata predsjednika Mehanizma 18. januara 2019.

Meron je prethodno obavljao funkciju predsjednika MKSJ u četiri mandata i funkciju predsjednika Mehanizma u dva ranija mandata.

Sudija Carmel Agius će preuzeti funkciju predsjednika Mehanizma 19. januara 2019.

Najmanje tri osobe su poginule, a jedna je povrijeđena u eksploziji gasa u zgradi u Azerbejdžanu, uslijed koje se dio objekta srušio.

Ministar za vanredne situacije Kamaladin Hajdarov rekao je novinarima da se eksplozija dogodila u zgradi u gradu Gendže i da su potpuno uništena četiri stana.

On je dodao da su u eksploziji poginuli pedesetogodišnja žena i njen 24-godišnji sin. Treća žrtva nije identifikovana.

Jedan muškarac spašen je ispod ruševina i prebačen u bolnicu.

Hejdalov je rekao da su ekipe za vanredne situacije na licu mjesta i da tragaju za preživjelima.

Zvaničnici su rekli da je do eksplozije došlo nakon curenja gasa, navodi AP.

Turski informativni portal Haberturk objavio je transkript navodnog snimka ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija.

U izvještaju se navodi da su Kašogija u Konzulatu Saudijske Arabije u Istanbilu dočekale četiri osobe.

"Pustite mi ruku. Šta mislite da radite?", rekao je Kašogi u odjeljenju za vize u zgradi Konzulata nakon što ga je zgrabio jedan od četvorice muškaraca.

Za sada su objavljene samo uvodne rečenice transkripta.

Kašogi je ubijen 2. oktobra, a njegovo tijelo nije pronađeno.

Tužilaštvo Saudijske Arabije zatražilo je smrtne kazne za pet optuženih lica, a SAD je najavio sankcije za 17 osoba koje smatraju odgovornim.

Saudijski zvaničnici insistiraju da princ prestolonasljednik Mohamed bin Salman nije povezan sa ubistvom.

Mediji su prenijeli da se desetine prinčeva i ostalih članova vladajuće saudijske porodice protiv tome da Mohamed postane novi saudijski kralj.

Pročitajte:

• CIA 'optužila saudijskog princa za ubistvo Kašogija
• Šta se pouzdano zna o ubistvu Kašogija?

Italijanska policija saopštila je da je konfiskovala osam luksuznih vila koje su ilegalno izgradili pripadnici ozloglašenog mafijaškog klana u Rimu.

U akciji koja je izvedena u svitanje učestvovalo je oko 600 policajaca.

Gradonačelnik Rima Virđinija Rađi, koja je pratila operaciju protiv mafijačkog klana Kasamonika, rekla je da će vile i drugi objekti biti porušeni do kraja godine.

"Danas je istorijski dan za grad Rim i građane Rima", rekla je ona, dodajući da se ovim završavaju godine nelegalnosti i šalje snažna poruka klanu Kasamonika.

Nakon višegodišnjeg djelovanja u sjenci, ova porodica privukla je pažnju javnosti nakon raskošne sahrane jednog od svojih kumova 2015. godine.

Iz helikoptera su bacane latice ruža na ožalošćene, a na ogradi gradske bazilike bili su postavljeni natpisi "Vi ste osvojili Rim, sada osvojite raj".

Porodica Kasamonika povezana je sa kriminalom u jugoistočnom kvartovima Rima već nekoliko decenija, ali je ova sahrana izazvala reakciju političara.

Izraelska policija preporučila je podizanje optužnice protiv ministra unutrašnjih poslova Arjeha Derija povodom velikog slučaja korupcije.

Policijski portparol Miki Rozenfeld rekao je da postoje utemeljeni dokazi protiv Derija o tome da je počinio djela prevare i zloupotrebe povjerenja u vezi sa milionima šekela u poreskim prekršajima, pranjem novca i ometanjem sudskih procedura.

Policija je ispitala Derija i njegovu suprugu zbog sumnje da su primili nelegalne uplate od poslovnih ljudi. Oni su demantovali da su prekršili zakon, prenio je AP.

Deri je prethodno 2000. godine osuđen na tri godine zatvora zbog podmićivanja, prevare i zloupotrebe povjerenja. On je tada takođe bio ministar unutrašnjih poslova.

Deri je odslužio kaznu od 22 mjeseca zatvora, ali se vratio u politiku i preuzeo upravljanje ultraortodoksnom strankom Šas 2013. godine.

Italija je naredila pljenidbu broda Aquarius (Akvarijus), koji služi za spašavanje migranata u Sredozemnom moru, zbog nelegalnog odlaganja smeća, saopštila su Ljekari bez granica.

Brod, koji je zakupila ova organizacija zajedno sa grupom SOS Mediteran, trenutno je usidren u Marseju.

Sumnja se da je brod prevezao 24 tone potencijalno toksičnog otpada koje je predstavio kao obično smeće, navode italijanski mediji.

Tužilaštvo u Katanji, na Siciliji, pokrenulo je istragu o odjeći migranata, ostacima hrane i sanitarnom otpadu koji je prošle godine odložen u italijanskim lukama sa Aquariusa i Vos prudence (Vos prudensa), drugog broda koji koriste Ljekari bez granica.

Italija je 10. juna odbila da primi Aquarius, koji je tada prevozio migrante spašene na moru. Nakon što je to učinila i Malta, brod je sa migrantima primila Španija u luci u Valensiji.

Međunarodna organizacija za migracije saopštila je da se oko 15.000 migranata utopilo u centralnom dijelu Sredozemnog mora od 2013. godine.

U istom periodu, na italijanske obale stiglo je 600.000 migranata, a ostale evropske zemlje su zatvorile svoje granice.

U utrobi uginulog kita ulješure koji se nasukao kod istočne obale Indonezije pronađeno je skoro šest kilograma otpada, uključujući plastične čaše, japanke i kese.

Uprava nacionalnog parka Vakatobi saopštila je da je lešina pronađena kasno sinoć u provinciji Sulavezi.

U utrobi skoro deset metara dugačkog kita bilo je 115 plastičnih čaša, četiri plastične flaše, 25 kesa, par japanki, najlonski džak i više od 1.000 komada različitog plastičnog otpada.

Kako navodi AP, nije poznato zbog čega je životinja uginula.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su vodili koaliciju arapskih država u borbi protiv Jemena i Houthijevog pokreta koji kontroliše glavni grad, obećali su novi program pomoći toj zemlji u hrani za 500 miliona dolara.

Program je najavio Abdullah bin Abdulaziz Al-Rabi'ah, generalni supervizor Centra za humanitarnu pomoć i radove kralja Salmana u Saudijskoj Arabiji na zajedničkoj konferenciji za novinare u Rijadu sa Reem al-Hashimijem, državnim ministrom za međunarodnu saradnju UAE.

Pročitajte - Borbe za luku u Jemenu: Desetine mrtvih za jedan dan

Kremlj je u utorak saopštio da izjava grupe američkih senatora protiv izbora ruskog kandidata za predvođenje Međunarodne policijske organizacije (Interpol) predstavlja izborno miješanje.

Interpol treba izabrati novo čelništvo 21. novembra, a četiri senatora SAD-a, uključujući Marka Rubija, objavili su u ponedjeljak izjavu kojom traže administraciju američkog predsednika Donalda Trumpa da se suprotstavi kandidaturi ruskog kandidata Aleksandra Prokopčuka.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima na konferenciji: "... Ovo je verovatno neka vrsta miješanja u izborni proces međunarodne organizacije".

Može vas interesovati: Kosovo nije primljeno u Interpol

Bitkoin je oslabio za 7,5 odsto, na manje od 4.500 dolara, što znači da je ova digitalna valuta izgubila skoro trećinu vrijednosti za sedam dana.

Ostale kritovalute takođe su doživjele oštar pad.

Eterijum je izgubio deset procenata, a ripl čak 13 odsto.

Bitkoin trenutno vrijedi 4.354,2 dolara na berzi Bitsmep, što je najmanja vrijednost ove valute od oktobra 2017. godine.

Nakon dva kruga glasanja na Generalnoj skupštini Interpola na zasedanju u Dubaiju, Kosovo nije primljeno u članstvo u ovoj međunarodnoj policijskoj organizaciji.

Protiv prijema Kosova u Interpol glasala je 51 država, 68 je bilo za, a uzdržano 16.

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović napisao je kratko na Twitteru: Pobeda.

Vlada Kosova izrazila je "duboko razočaranje" što Kosovo nije postalo članica Interpola.

Vlada Kosova je za to optužila "agresivnu kampanju Vlade Srbije" dodajući da glasanje protiv Kosova ide na ruku kriminalu i kriminalcima i da zbog toga niko ne treba da bude srećan.

Predlog za glasanje stigao je na dnevni red pošto je odbijen zahtev Kine, Španije, Kipra, Argentine, Surinama i Srbije da se ukloni izjašnjavanje o članstvu Kosova, javili su mediji u Srbiji.

Srbija se oštro protivila članstvu Kosova u Interpolu i vodi kampanju protiv prijema.

Kosovo je do sada tri puta podnosilo zahtev za članstvo – 2010, 2015. i 2017. godine.

Na Generalnoj skupštini Interpola u Dubaiju učestvuje skoro 1.000 zvaničnih predstavnika iz 173 zemlje, kao i 85 šefova policija i 40 ministara.

Pročitajte:

• Nova bitka Srbije i Kosova za Interpol
• Srbija protiv Kosova, kriminalci profitiraju​

Vrijednost akcija japanskih proizvođača Nisan i Micubiši doživjela je veliki pad na berzi u Tokiju nakon hapšenja predsjednika ovih firmi Karlosa Gona.

On je optužen da nije prijavio svoje prihode u iznosu od 44,4 miliona dolara u periodu od pet godina, saopštilo je tužilaštvo.

Njemu se stavlja na teret i da je koristio imovinu kompanije u lične svrhe.

Gon je do sada bio na čelu japansko-francuskog saveza Reno-Nisan-Micubiši. Nisan i Micubiši su saopštili da se pripremaju da smijene Gona sa ovog položaja.

Upravni odbor Renoa održaće sastanak na kojem će se odlučivati o Gonovoj budućnosti, prenio je BBC.

Vrijednost akcija Nisana opala je za 5,5 odsto, a Micubišija za 6,9 procenata.

Direktor Nisana Hiroto Saikava rekao je da je previše vlasti dato jednom čovjeku u smislu upravljanja.

Hapšenje Gona potreslo je svjetsku automobilsku industriju, pošto je on bio jedan od njenih stubova, a početkom dvijehiljaditih izvukao je Nisan iz velike krize.

Japansko tužilaštvo saopštilo je da je već pretreslo Nisanovo sjedište u Jokohami, nedaleko od Tokija.

Američki savezni sudija blokirao je naredbu koju je izdao američki predsjednik Donald Trump kako bi uskratio azil migrantima koji ilegalno pređu južnu granicu Sjedinjenih Država.

Američki okružni sudija Jon Tigar u San Francisku izdao je privremeni nalog za zabranu nakon što je saslušao argumenate grupa za ljudska prava.

Trump potpisao je naredbu ranije ovog mjeseca kao odgovor na migrantski karavan koji se kreće ka granici.

Američki predsjednik je kao glavni argument za ovakav potez naveo nacionalnu zabrinutost kojem su se oštro suprotstavile grupe za promociju ljudskih prava.

Kćerka i savjetnica američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp), Ivanka Trump, koristila je lični email za poslove američke vlade, objavio je Washington post.

List se poziva na neimenovane izvore koji tvrde da su do ovog otkrića došli zvaničnici Bijele kuće.

Ivanka Trump je rekla da nije bila upućena u detalje federalnih pravila, navodi Washington post.

Portparol advokata Ivanke Trump potvrdio je da je ona koristila lični e-mail prošle godine, prije nego što joj je rečeno za pravila i da je sva elektronska pošta vezano za poslove vlade dostupna već nekoliko mjeseci.

Donald Trump je optužio 2016. Hillary Clinton (Hilari Klinton) da je zemlju dovela u opasnost kada je koristila svoj privatni e-mail u vrijeme kada je bila državni sekretar SAD-a.

Jedan policajac zadobio je povrede nakon što je napadač na njega nasrnuo nožem uzvikujući "Alahu ekber" u Briselu, rekli su zvaničnici, prenosi Reuters.

Mreža RTBF javila je da je policajac zadobio povrede u vrat, ali da nije životno ugrožen.

Portparol policije rekao je za mrežu CNN da je napadač ranjen nakon što je drugi policajac otvorio vatru.

Napad se dogodio rano jutros ispred policijske stanice u centru Brisela. I policajac i napadač prebačeni su u bolnicu.

Portparol policije Ilse van de Kere rekao je da se okolnosti incidenta utvrđuju, javlja CNN.