Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Gabrijel: Ne zalijetati se u trku u naoružanju

Njemačku treba pohvaliti zbog izdvajanja između 30 i 40 milijardi evra za integraciju više od milion izbjeglica koji su raseljeni kao "rezultat ranijih propalih vojnih intervencija": Zigmar Gabrijel

Njemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel rekao je da će biti teško Njemačkoj da doda traženih 25 milijardi evra u budžet za odbranu kako bi ispunila cilj NATO-a, ako političari u isto vrijeme žele da snize poreze.

Gabrijel, socijaldemokrata, rekao je da je Njemačka posvećena cilju Alijanse, ali je naglasio da članice NATO moraju da se fokusiraju na izvorne uzroke bezbjednosnih prijetnji kao što su klimatske promjene i siromaštvo, a ne samo da se bave povećanjem vojne potrošnje.

On je postavio pitanje fokusiranja na vojnu potrošnju u smislu procenta društvenog bruto proizvoda, ističući da je Grčka ispunila zahtjev NATO od dva osto izdvajanja za vojsku, ali da sada ne može da isplati penzije.

On je dodao da Njemačku, takođe, treba pohvaliti zbog izdvajanja između 30 i 40 milijardi evra za integraciju više od jednog milion izbjeglica koji su raseljeni kao "rezultat ranijih propalih vojnih intervencija".

"Moramo da za kratko vrijeme nađemo 25 milijardi evra. Nemam pojma odakle ćemo to da uzmemo, to su milijarde evra, posebno kada u isto vrijeme potpisujemo sporazume o smanjenju poreza", istakao je Gabrijel.

On se založio za to da se ne treba zalijetati u novu trku u naoružanju jer to samo po sebi ne garantuje bezbjednost.

Pogledajte najnovije vesti dana

Poginulo 40 ljudi u udarima koalicije predvođene SAD-om u Siriji

Bacanje raketa iz vazduha, fotoarhiv

Najmanje 40 ljudi, uglavnom civila, poginulo je u vazdušnim udarima međunarodne koalicije predvođene SAD-om na poslednje džepove pod kontrolom "Islamske države" u Siriji, javlja nevladina organizacija i mediji.

Na meti napada bilo je selo Abu el Hosn koje je pod kontrolom ekstremista u istočnoj sirijskoj provinciji Deir Ezor, blizu granice s Irakom, rekao je direktor sirijske Opservatorije za ljudska prava Rami Abdel Rahman.

On je rekao da je ubijeno najmanje 43 ljudi, uključujući 17 dece i 12 žena. Prema njegovim rečima, nije jasno da li su muškarci ubijeni u napadu bili ekstremisti.

Sirijska državna agencija Sana takođe je izvestila o napadima navodeću da je u njima poginulo 40 ljudi.

Međunarodna koalicija koja ističe da ulaže sve napore da izbegne gađanje civila, nije odmah odgovorila na zahtev da komentariše ove navode, piše agencija AP.

Dodik odlikovao šefa ruskog komiteta za zaštitu Mladića

Pavel Sargejevič Dorohin na promociji knjige o Ratku Mladiću, Beograd

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik odlikovao je danas u Banjoj Luci deputata ruske Državne dume Pavela Sargejeviča Dorohina ordenom zastave RS-a sa srebrnim vijencem.

Dorohin je šef Ruskog društvenog komiteta za zaštitu haškog osuđenika Ratka Mladića, a ovih dana boravio je i u Beogradu kako bi promovisao knjigu o životu tog bivšeg komadanta Vojske RS-a, koji je u Haškom tribunalu osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pavel Dorohin je jučer bio u studiju kada se Mladić uključio telefonskim putem u program jedne srbijanske televizije sa nacionalnom frekvencijom, zbog čega je reagovao i Mehanizam za krivične sudove.

"Dodik je u ime RS-a zahvalio Rusiji za podršku i razumijevanje u sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, navodeći da rusko zalaganje na tom polju ne ugrožava nikoga u Bosni i Hercegovini", saopćeno je iz kabineta entitetskog predsjednika.

Kazao je i da se "Rusija pokazala kao veoma važan faktor očuvanja poštivanja međunarodnog prava, za razliku od nekih drugih zemalja, koje su Dejtonski sporazum devastirale i promijenile nasiljem u prethodnim godinama".

U saopćenju se dodaje da je Dodik zahvalio deputatu Dorohinu na čestitkama za izbor na funkciju srpskog člana Predsjedništva u BiH.

Pročitajte: Mladić pod nadzorom zbog uključenja u TV program

U Makedoniji pao prvi sneg

Ilustrativna fotografija

U Makedoniji je danas u zapadnom delu zemlje, oko planinskih mesta Mavrovo i Kruševo, pao prvi ovosezonski sneg.

Prema informacijama hidrometeorološke uprave, visina snega kod Mavrova u 7.00 iznosila je šest santimetara, a u Lazarepolju i Kruševu po četiri santimetra.

Najhladnije je na istoku zemlju u Berovu, gde je jutros izmerena tempratura od minus pet stepeni, zatim slede Mavrovo sa minus tri i Kruševo minus dva, dok se u ostatku Makedonije kretala od nule do šest stepeni.

Prema prognozi, vreme će danas biti oblačno i hladno sa povremenom kišom, a na planinama i višim predelima sa povremenim snežnim padavinama, posebno u zapadnim i južnim delovima.

Hladno vreme će se nastaviti i sutra sa povremnom kišom pre podne, koja će u popodnevnim satima u većem delu Makedonije prerasti u sneg, sem na jugoistoku.

Muguće je da se krajem sutrašnjeg dana manji snežni pokrivač formira i u skopskoj kotlini, a novi snažniji talas obilnih padavina, pretežno kišnih, najavljen je za utorak.

Zaev uvjeren da će Gruevski biti vraćen u Makedoniju

Nikola Gruevski

Premijer Makedonije Zoran Zaev izjavio je da će odbjegli bivši premijer Nikola Gruevski, koji je osuđen na dvije godine zatvora, biti vraćen u Makedoniju.

On je intervjuu Televiziji Alsat M odbacio spekulacije da se dogovorio sa Gruevskim i omogućio mu da pobjegne, podsjećajući da se i u vrijeme postizanja Pržinskog dogovra govorilo da ima dogovor s bivšim premijerom, ali da je ispalo da to nije tačno.

"Sve što sam govorio, tako je bilo. Ja kažem da će Gruevski biti vraćen... Mađarska treba da kaže da li je bio kidnapovan ili je svojevoljno ušao u diplomatsko vozilo", rekao je premijer Makedonije.

Zaev je istakao primjer bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, koji je nakon što je bio odsuđen za korupciju 2010. pobjegao, ali je uhvaćen i godinu dana kasnije vraćen u Hrvatsku.

Gruevski je 11. novembra iz Makedonije, prema zvaničnim informacijama, pobjegao preko Albanije i Crne Gore mađarskim diplomatskim vozilom.

Gruevski, kome su prošle godine zbog sudskih postupaka oduzeti privatni i diplomatski pasoš, pobjegao je u Mađarsku da bi izbjegao izdržavanje kazne od dvije godine zatvora na koju je pravosnažno osuđen za nezakonitu nabavku luksuznog mercedesa u vrijeme dok je bio premijer.

Na Facebooku je Gruevski u utorak 13. novembra napisao da je "u posljednjih nekoliko dana primio bezbroj prijetnji po život" i da je u Budimpešti, gdje je od mađarskih vlasti zatražio politički azil.

Pročitajte: Gruevski pobjegao diplomatskim vozilom Mađarske

Hrvati u Srbiji pozdravili EU rezoluciju o minimalnim standardima za manjine

Hrvati u Srbiji, Subotica, fotoarhiv

Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) pozdravilo je u subotu Rezoluciju o minimalnim standardima za manjine Europske unije (EU), koju su u utorak usvojili zastupnici u Europskom parlamentu, jer drže kako će to "pridonijeti povećanju stupnja zaštite hrvatske manjine u Srbiji u sklopu njezinih pretpristupnih pregovora sa EU".

Europarlamentarci su usvojili zaključak, bez zakonske snage, kojim pozivaju Europsku komisiju da započne izradu plana za uspostavu zajedničkih minimalnih standarda za zaštitu manjina koji bi uvažavao najbolje prakse u državama članicama EU, a temeljio bi se na načelu supsidijarnosti i proporcionalnosti, odnosno posebnosti država, prenijeli su mediji, i dodali kako bi plan trebao dovesti do zakonodavne direktive EU.

"Pozdravljamo inicijativu koja bi se prije svega trebala realizirati u zemljama zakašnjele tranzicije, kakva je Srbija, gdje se međunarodni sporazumi još nedovoljno poštuju i zbog čega hrvatska zajednica nije zadovoljna svojim položajem. Nadamo se da će Srbija kroz pretpristupni proces morati mijenjati određena zakonska rješenja, tako i određene prakse, te da će biti u obvezi implementirati ono što je s Hrvatskom kao članicom EU potpisano", naveo je međunarodni tajnik HNV-a Darko Baštovanović u izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini.

Pojasnio je kako je riječ o Sporazumu o međusobnoj zaštiti hrvatske i srpske manjine u Srbiji i Hrvatskoj, u dijelu koji se odnosi na osiguravanje zastupljenosti predstavnika hrvatske zajednice u parlamentima i državnim tijelima Srbije.

"Stoga, mislim da je usvajanje Rezolucije o minimalnim standardima za manjine EU-a prvi, mali ali značajan korak na tome putu", poručio je Baštovanović.

Različite države različito tretiraju manjinsko pitanje, dodao je, "i dok je Rumunjska kompletnu manjinsku tematiku riješila kroz Ustav, Srbija ima preko 50 zakona koji reguliraju manjinsko područje, i postoji jedna velika konfuzija u kojoj je čak i ljudima koji rade u tome sustavu teško se snaći, a kamoli prosječnom pripadniku manjinske zajednice".

Rezoluciju je u Europskom parlamentu podržalo deset hrvatskih europarlamentaraca, a samo je jedan bio protiv, javila je FENA.

Jedna osoba poginula, 47 povrijeđeno u protestima u Francuskoj

Sa protesta u Francuskoj

Jedna osoba je poginula a 47 je povrijeđeno danas u incidentima koji su izbili tokom današnjih protesta širom Francuske zbog rasta poreza na gorivo, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Vozači su danas na više od 2.000 mjesta širom Francuske okupili 124.000 ljudi u znak protesta zbog rasta poreza na gorivo, navelo je Ministarstvo i ukazalo da je bilo više ozbiljnih incidenata na mjestima gdje su blokirani putevi.

Jedna demonstrantkinja je poginula u Savoji, a 47 osoba je povrijeđeno od kojih troje teže, rekao je ministar Kristof Kastaner.

Nju je udario autmomobil čiji je vozač izgleda dao gas u panici kada se našao okružen demonstrantima, rekao je jedan regionalni zvaničnik. Istraga o tom incidentu je u toku.

Ministar Kastaner je takođe rekao da je 24 ljudi privedeno i 17 zadržano u pritvoru.

Porez je dio strategije predsjednika Emanuela Makrona čiji cilj je da Francuska napusti korištenje fosilnih goriva.

Ipak, mnogi vozači ga vide kao simbol nepovezanosti Jelisejske palate sa svakodnevnim ekonomskim teškoćama.

Vozači su sebe nazvali "žutim prslucima", jer nose fluorescentne prsluke koje svi francuski vozači moraju imati u kolima.

SAD obećao Ukrajini borbu protiv plinovoda

Izgradnja "Sjevernog toka 2", Njemačka

Američki državni tajnik Mike Pompeo (Majk) obećao je Ukrajini nastavak zajedničke borbe protiv njemačko-ruskog plinovoda "Sjeverni tok 2", koji prema, njegovom mišljenju, podriva europsku sigurnost.

Ukrajina "nema većeg prijatelja od SAD-a" u borbi protiv "ruske agresije", rekao je Pompeo tijekom jučerašnjeg sastanka sa šefom ukrajinske diplomacije Pavlom Klimkinom u Washingtonu.

"Nastavit ćemo zajednički raditi na zaustavljanju projekta 'Sjeverni tok 2' koji podcjenjuje stratešku i ekonomsku sigurnost Ukrajine i prijeti da dodatno ugrozi suverenitet europskih država koje ovise od ruskog plina", rekao je Pompeo novinarima.

Šef State Departmenta izjavio je da SAD ne želi da "europski prijatelji postanu plijen političke i ekonomske manipulacije" koju Rusija pokušava izvesti u Ukrajini.

Plinovod "Sjeverni tok 2" će udvostručiti količinu plina koja iz Rusije stiže u Njemačku, pritom zaobilazeći sada tranzitne zemlje Poljsku i Ukrajinu.

Njemačka tvrdi, uz potporu Francuske i Austrije, da će novi plinovod osigurati stabilniju i jeftiniju isporuku plina.

Pompeo je također ponovio i američki stav o nepriznavanju ruskog pripajanja ukrajinskog poluotoka Krima.

Pronađena nestala argentinska podmornica

Poruka na argentinskoj zastavi u trenutku nestanka 44 člana posade podmornice

Argentinska mornarica jutros je saopštila da je podmornica San Juan (Huan) pronađena duboko u Atlantiku godinu dana nakon što je nestala sa 44 člana posade.

Podmornica je pronađena na dubini od 800 metara, u vodama nedaleko od poluostrva Valdes u Patagoniji.

Saopšteno je da je podmornica na daljinsko upravljanje napravila "uspješnu identifikaciju".

Otkriće je objavljeno dva dana nakon što su porodice nestalih podmorničara održale komemoraciju 15. novembra, na godišnjicu nestanka San Juana.

Montenegro prajd: Izglasati zakon o istopolnim zajednicama

Šesta povorka LGBT pod sloganom "Ne ljubimo lance"

U Podgorici je u subotu pod sloganom "Ne ljubimo lance" održana šesta povorka LGBT, koju su zajedničkom šetnjom kroz centar grada podržali pojedini predstavnici izvršne vlasti i drugih državnih institucija, političkih partija, nevladinih organizacija i medija.

Organizator Montenegro prajda, nevladina organizacija Kvir Montenegro je ukazala da će se uskoro pred poslanicima naći prijedlog Zakona o životnim zajednicama lica istog pola, a pred Vladom nova petogodišnje Strategija za unapređenje kvaliteta života.

Danijel Kalezić iz organizacije Kvir je pozvao poslanike da podrže taj zakon, a Vladu da što prije usvoji strategiju.

"Ne može i ne smije biti bilo kog izgovora da se ne podrži ovaj zakon", kazao je Kalezić pred okupljenima, među kojima su bili i rijetki poslanici Skupštine Crne Gore.

Organizatori su pozvali pravosudnu vlast da napade na LGBT osobe kvalifikuje kao "zločin iz mržnje".

Podršku Prajdu su dali, i s LGBT prošetali osobama centrom Podgorice, direktor Uprave policije Veselin Veljović, predstavnici Ministarstva pravde, kancelarije ombudsmana, pojedini poslanici Skupštine Crne Gore, predstavnici civilnog sektora i novinari.

Reakciju podrške i aplauz okupljenih izazvala je majka jedne od organizatorki parade kada je izašla na binu i zagrlila djevojku koja je svoje obraćanje učesnicima završila u suzama.

"Moje dijete je isto kao i tvoje i ja je volim", poručila je majka Marije Jovanović, organizatorke parade.

Zbog Montenegro prajda glavne saobraćajnice u širem gradskom jezgru su bile zatvorene za saobraćaj.

CIA 'optužila saudijskog princa za ubistvo Khashoggija'

Mohammed bin Salman

Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) izrazila je uvjerenje da je saudijski princ Mohammed bin Salman (Mohamed) naredio ubistvo novinara Jamala Khashoggija (Džamal Kašogi) u konzulatu u Istanbulu, izjavili su u subotu izvori upoznati sa istragom.

Isti izvori rekli su za dnevnik Washington post da je CIA o svojoj procjeni obavijestila američku Vladu, koja se ne podudara sa tvrdnjama saudijskih vlasti da princ Salman nije bio umiješan u ubistvo novinara.

Bijela kuća i State Department odbili su komentarisati pisanje lista.

"Tvrdnje navedene u ovoj navodnoj procjeni su pogrešne. Svakodnevno čujemo razne teorije bez osnove za slične spekulacije", saopšteno je iz Ambasade Saudijske Arabije u Washingtonu.

Američki predsjedik Donald Trump (Tramp) i ostali članovi njegove administracije ranije su isticali da Saudijska Arabija mora odgovarati za bilo kakvu umiješanost u ubistvo Khashoggija, ali su istovremeno ukazivali i na važnost američko-saudijskog saveza.

Trumpova administracija je u četvrtak 15. novembra uvela sankcije za 17 Saudijaca zbog njihove uloge u Khashoggijevom ubistvu, ali brojni kongresmeni smatraju da bi Washington trebao zauzeti oštriji stav.

Khashoggi, koji je bio oštar kritičar saudijskih vlasti i pisao je za list Washington post, ubijen je 2. oktobra u saudijskom Konzulatu u Istanbulu gdje je otišao po dokumente neophodne za vjenčanje.

Pročitajte:

Trump kaže da je završio pisane odgovore za Muellera

Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je petak da je kompletirao pisane odgovore za specijalnog istražitelja za rusku istragu Roberta Muellera ali ih još nije poslao na njegovu adresu. Kako kaže, pitanja su bila laka za odgovoriti.

Razgovarajući u Bijeloj kući sa novinarima on je rekao da je sam pisao odgovore.

"Moji advokati ne pišu odgovore. Ja pišem odgovore. Od mene je tražena serija odgovora. Odgovorio sam na njih veoma lako" kaže Trump.

Trump nije precizirao kada će njegov pravni tim poslati odgovore na tražena pitanja iz kancelarije specijalnog zastupnika Roberta Muellera koji istražuje miješanje Rusije u američke predsjedničke izbore 2016. i moguću saradnju Trumpovog izbornog tima sa ruskim zvaničnicima.

Trumpovi advokati su uporno odbijali da predsjednik SAD licem u lice odgovara na pitanja Muellera zbog njegove sklonosti da ne govori istinu, što bi povlačilo pravne konsekvence, te su insistirali na pisanim odgovorima.

Trump rusku istragu kvalifikuje kao "lov na vještice" a prethodnih je dana na Twitteru kao i danas napadao Muellera.

Tenzije u vezi istrage dodatno su podignute nakon što je Trump prošle sedmice dan nakon kongresnih izbora prisilio državnog tužioca Jeffa Sessionsa da ostavku i na njegovo mjesto kao vršioca dužnosti imenovao Mattehewa Whitakera. Taj potez je omogućio Whitakeru, koji se smatra Trumpovom lojalistom da nadgleda Muellerovu istragu, umjesto pomoćnika državnog tužioca Roda Rosensteina u čijoj je to bilo nadležnosti.

Istraga je do sada proizvela 26 optužnica i više od pet priznanja krivice, uključujući i neke od Trumpovih saradnika kao i ruskih državljana.

Brnabić: Neću više raspravljati o Srebrenici u interesu regionalne saradnje

Ana Brnabić, premijerka Srbije

Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je u petak da neće da se raspravlja i komentariše izjave i reakcije iz Sarajeva u interesu saradnje i budućnosti regiona.

Brnabić je, odgovarajući na pitanje novinara povodom reakcije iz Sarajeva na njenu izjavu o genocidu u Srebrenici, istakla da je nevjerovatno "kako se na Balkanu u dva laka koraka vratimo do Ilije Garašanina...".

"Što se tiče izjava i reakcija iz Sarajeva neću ih dalje komentarisati. Neću da raspravljam dalje. Nemam komentar u interesu regionalne saradnje, hoću da radimo danas šta možemo i da gledamo u budućnost", rekla je Brnabić, poslije sastanka sa šefom Delegacije EU u Srbiji Semom Fabrizijem i ambasadorima članica EU u Srbiji.

Brnabić je u jučerašnjem interjvuu za Deutche Welle (DW) rekla kako "ne misli da se u Srebrenici desio genocid".

Na to je reagovao predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, koji je naveo da "zaprepašćuje činjenica da necivilizovanim negiranjem genocida Brnabić pokušava da relativizuje planski sprovedeno ubijanje više 8.000 nedužnih civila".

On je poručio da "nije moguće graditi modernu i prosperitetnu Srbiju bez suočavanja s prošlošću".

U saobraćajki na Kosovu tri žrtve, povrijeđena turska ambasadorica

Ilustracija

Portparolka policije Kosova Flora Ahmeti potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) su tri osobe poginule u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na autoputu Priština Gnjilane u selu Mramor. U nesreći je povrijeđena i turska ambasadorica, Kivilicime Kilice.

Ona ima povredu lijevog ramena ali njeno stanje je stabilno, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Kosova Ekrem Mustafa ispred Kliničkog-univerzitetskog centra u Prištini gdje su smješteni svi povrijeđeni. On je dodao da se još jedna osoba nalazi u teškom stanju.

U nesreći je bilo uključeno tri vozila, među kojima i vozilo sa diplomatskim tablicama turske ambasadorice.

Nesreća se dogodila oko 17 sati i još pet osoba je povrijeđeno.

"Šest osoba je povrijeđeno. Dvije osobe su poginule na mjestu nesreće a jedna u bolnici u Prištini. Policija obavlja uviđaj na mjestu nesreće. I turska ambasadorica je učestvovala u saobraćajnoj nesreći, i ona je takođe povrijeđena. Prebačana je u bolnicu na liječenje", rekla je Ahmeti za RSE.

U posljednja 24 časa na Kosovu je zabilježeno više od 80 saobraćajnih nesreća.

NUNS i NDNV: Tražimo da vlasti Srbije da osude gostovanje Mladića

Ilustracija

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) saopštili su danas da su "zgroženi" postupkom Happy televizije, koja je danas direktno u jutarnji program uključila bivšeg generala Ratka Mladića, prvostepeno osuđenog na doživotnu robiju zbog genocida i drugih zločina protiv čovječnosti.

NUNS i NDNV su naveli u saopštenju da nisu iznenađeni postupkom "opasno tabloidnog TV Happy - reč je o produženoj ruci aktuelnog režima, koja blagonaklono gleda na sve zločince iz mračnih devedesetih godina 20. veka".

"Odavno se već ova TV kuća koja poseduje nacionalnu frekvenciju ponaša u skladu sa čuvenom komandom Ratka Mladića - 'Raspameti!', geslom pod kojim je gotovo četiri godine držao u opsadi glavni grad BiH, Sarajevo, što je bila jedna od najjezivijih opsada jednog grada u istoriji civilizacije", naveli su NUNS i NDNV u saopštenju.

Dodali su da, pošto smatraju da je ;"bespredmetno" predlagati Regulatornom telo za elektronske medije da reaguje i oduzme nacionalnu frekvenciju TV Happy, od zvaničnika Srbije traže da osude ovaj slučaj, a od premijerke Ane Brnabić da ispuni ono što je izgovorila u intervju za Dojče vele i da "na delu pokaže da je protiv ratnih zločina i zločinaca".

Uoči prajda Amfilohije ponovo vrijeđa LGBT zajednicu

Mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije Radović

Mitropolit crnogorsko primorski Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije osudio je održavanje Parade ponosa u Podgorici koja je zakazana za subotu i iznio niz uvreda na račun učesnika parade i LGBT osoba.

Amfilohije je rekao da je došlo je vrijeme da današnji Crnogorci stavljaju svoje brkove, svoj muški ponos, tamo gde im mesto nije kao i da se "pederastije propagira kao ponos".

"Sebičnost, razaranje smisla ljubavi i njeno obesmišljenje predstavlja i osnovu tzv. jednopolnih brakova. Propagiranje pederastije kao ponosa predstavlja svođenje ljubavi na tjelesnu pohotu, ugrožava vječni smisao čovjekovog bića, njegovog tijela i duše", naveo je Amfilohije u reagovanju.

Poglavar srpske crkve u Crnoj Gori je rekao da ljubav "koja ne rađa i koja se ne rađa, jednaka je obogotvorenju smrti i prolaznosti.

"Sveta je riječ Apostola naroda Pavla: 'ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni lopovi, ni pijanci, ni otimači, ni muželožnici neće vidjeti Carstva nebesnoga'. Muželoštvo je, dakle, jedan od osnovnih grijehova ljudskih. Ko je video bludnike i preljubočince, lopove i pijanice da obavljaju parade ponosa? Samo protivprirodni grijeh pederastije LGBT... se propagira kao ponos", kaže Amfilohije, koji je kritikovao Zapad što omogućava istoplne zajenice

"Čovječanstvo, međutim, po prvi put u istoriji, i to ono prosvećeno zapadno, taj sodomski greh ozakonjuje (zajedno sa samoubistvom i ubistvom dece). Nije li to znak da ova moderna civilizacija ozakonjuje samouništenje ljudskog roda?! Oni koji to zastupaju i propagiraju, ne odriču li se time i svojih roditelja, jer da su se oni ponašali na njihov način, ovih ne bi ni bilo, ne bi se rodili", poručuje ovaj crkveni velikodostojnik

Amfilohije navodi da su, otkad postoji Crna Gora, Crnogorci taj grijeh smatrali kao nakaznost i nemoral. "Po narodnoj: Čega se pametan stidi, time se lud ponosi", zaključio je mitroplit SPC.

Ne ljubimo lance" slogan je šestog Montenegro prajda, koji će biti održan sjutra u Podgorici, a organizatori su poručili da LGBTIQ osobe traže da se osjećaju slobodno, bezbjedno i da žive bez straha, nasilja i diskriminacije.

Bruxelles zabrinut zbog uhićenja akademika

Privođenje turske policije, fotoarhiv

Europska unija izrazila je zabrinutost zbog privođenja nekoliko akademika i aktivista za ljudska prava u Turskoj i pozivala na njihovo hitno oslobađanje.

"Jutrošnje privođenje nekoliko akademika u Turskoj i aktivista za ljudska prava je alarmantno", priopćila je Europska služba za vanjske poslove.

U saopćenju se navodi da su stalna privođenja kritičkih glasova i nastavak raširenog pritiska na predstavnike građanskog društva u suprotnosti sa proklamiranom politikom zaštite ljudskih prava u Turskoj.

"Turska mora hitno osloboditi sve privedene", navodi se u saopćenju.

Turska policija privela je danas 13 ljudi, uključujući dvoje istaknutih akademika, u okviru istrage protiv zatvorenog aktiviste za ljudska prava Osmana Kavale, optuživši ih da su bili pristalice njegove politike i težnje da obori Vladu masovnim prosvjedima 2013. godine.

Kavala, poznati aktivista za građanska prava, uhićen je prije godinu dana i čeka suđenje za pokušaj zbacivanja Vlade.

Bijela kuća obnovila akreditaciju Jimu Acosti

Trenutak kada je službenica Bijele kuće htjela da Jimu Acosti uzme mikrofon iz ruku.

Sud je naložio Bijeloj kući da odmah obnovi poništenu akreditaciju novinara CNN-a Jimu Acosti (Džim Akosta), piše list Evening Standard.

Sudija Timothy Kelly (Timoti Keli), koji predsjedava u slučaju tužbe SNN-a za poništenje odluke Bijele kuće, saopštio je da je potreban sudski postupak za limitiranje prava pristupa novinara u Bijelu kuću.

Bijela kuća saopštila je danas da će privremeno obnoviti pristup dopisniku CNN-a Jimu Acosti.

"Mi ćemo, takođe, izaći sa propisima i postupcima kako bi se osiguralo fer i uredno praćenje konferencija za novinare u budućnosti", rekla je portparolka Bijele kuće Sarah Sanders (Sara).

Bijela kuća je 8. novembra poništila akreditaciju novinara Acosti nekoliko sati poslije njegovog spora sa predsjednikom Donaldom Trumpom (Tramp) na konferenciji za novinare.

Acosta je postavljao pitanja Trumpu u trenutku kada je jedna službenica Bijele kuće pokušala da mu uzme mikrofon iz ruku.

Sekretarka za medije Sarah Sanders rekla je tada da je Acosti ukinuta dozvola za pristup u Bijelu kuću jer je "stavio svoje ruke na jednu mladu ženu".

Promovisan strip za mlade migrante

Neke od ilustracija stripa

Strip "Vodič za mlade migrante kroz galaksiju ljudskih prava", koji je nastao iz razgovora sa mladima iz prihvatnih centara u Obrenovcu i Krnjači, predstavljen je u kancelariji Evropske unije u Beogradu, na međunarodni Dan tolerancije koji se obeležava svakog 16. novembra.

U ovom priručniku su svojim vršnjacima, umetnicima Maši Avramović i Leonu Joksimoviću, mladi migranti iz dva kolektivna centra u glavnom gradu Srbije objašnjavali kakvi su im uslovi života, koje potrebe imaju i šta im nedostaje.

Strip nije namenjen samo izbeglicama, već i građanima Srbije jer je za integraciju izbeglica u društvo potrebno obostrano prihvatanje, objašnjava Jovana Vinčić, pedagoškinja i koordinatorka sektora za socijalnu i finansijsku zaštitu u nevladinom Centru za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

"Ja ne mislim da postoje predrasude, ali u nekim sredinama prosto nema informacija. Ljudi ne znaju ko su migranti koji borave u njihovim sredinama, ne znaju zašto su tu, šta su obaveze naše zemlje i koje su institucije zadužene da se time bave. Sa druge strane, jako je važno i migrantima objasniti da je bitno da poštuju sredinu u kojoj se nalaze, da znaju gde borave i da se paralelno radi i sa jednom i sa drugom zajednicom", ističe Jovana Vinčić.

Pored registrovanih preko 3.500 izbeglica i migranta koji trenutno borave u kampovima na teritoriji Srbije, u pograničnim područjima postoji i određen broj onih koji borave na otvorenom i u teškom su psihičkom i fizičkom stanju. Osim njih, u "sivoj zoni" su i oni koji žive po iznajmljenim stanovima, a nisu registrovani kao tražioci azila.

Promotori stripa, Beograd
Promotori stripa, Beograd

Posebno zabrinjava povećan broj izbeglica - povratnika iz Hrvatske, Mađarske, Rumunije i Bosne i Hercegovine.

O tome koliko malo poznajemo ljude koji su na migrantskoj ruti, govori i primer mladih Subotičana koji su se javili Centru za pomoć i zaštitu tražiocima azila sa željom da volontiraju.

"Kad smo pitali tinejdžere da li je neko od njih imao iskustva sa migrantima, da li su pričali nekad sa njima, jedna devojka je rekla da je putovala istim vozom kao oni, a momak da su ga na ulici pitali gde je menjačnica. Nema direktnog kontakta - a to je jako važno. Ako ih nismo videli, upoznali, osetili kroz šta prolaze, ne možemo ih istinski ni prihvatiti, niti imati volje i razumevanja da im pomognemo", priča Vinčić.

Ona je rekla da su iskustva različita i da variraju u zavisnosti od lokalne sredine.

"U Somboru i Subotici dosta ljudi boravi na otvorenom u teškim uslovima i često su u iskušenju da uzmu nešto iz nečije bašte, zato je i opravdan strah stanovništva. U drugim sredinama poput Tutina, Bodogovađe i Beograda ljudi imaju više razumevanja, jer se više radilo sa njima", kazala je ona.

Trenutni negativan trend izveštavanja o izbeglicama i plasiranje lažnih vesti, prema oceni aktivista, ima velike posledice na ljude koji nemaju nužno ni pozitivan ni negativan stav o migrantima.

"Kada neko ko ne prati aktivno šta se dešava vidi na televiziji prilog poput onog da 'dve hiljade migranata koji su van kampova kradu, pljačkaju i siluju po Srbiji', lako može biti izmanipulisan. A onda se u istom tom prilogu novinari pitaju da li zakoni Srbije važe za migrante. Naravno da isti zakoni važe i za migrante i za domaće stanovništvo, ali se toj temi ne pristupa tako", zaključuje Vinčić.

Novinarka koja prati izveštavanje o izbeglicama Žarka Radoja kazala je da su migranti kao ljudi u traumi nezaštićeni i od novinara, koji nisu obučeni za rad sa njima, pa ih kada razgovaraju sa njima dovode u situaciju da se ponovo traumatiziraju.

Pročitajte:

Stephen Barclay novi ministar za Brexit

London

Premijerka Velike Britanije Theresa May (Tereza Mej) postavila je Stephena Barclayja (Stiven Barklej), pomoćnika ministra zdravlja, koji je na referendumu 2016. godine glasao za napuštanje Evropske unije (EU), za novog ministra za Brexit (Bregzit), rekao je portparol premijerke.

Portparol je dodao da će May lično nadgledati posljednjih deset dana pregovora sa EU o budućem okviru i da će se Barclay fokusirati na spremnost unutar zemlje za Brexit, kao i na prolazak sporazuma kroz parlament.

Barclay je došao na mjesto Dominika Raaba (Rab), koji je u četvrtak podnio ostavku zbog neslaganja sa dogovorenim nacrtom sporazuma za odlazak Londona iz EU.

Bivša ministrica unutrašnjih poslova Amber Rudd (Ember Rad) postavljena je na mjesto ministrice za rad i penzije, umjesto Esther McVey (Ester Mekvej), koja je, takođe, podnijela ostavku zbog nacrta sporazuma.

Premijer Irske podržao plan Tereze Mej o Bregzitu

Leo Varadkar, premijer Irske

Jedini način da se izbjegne fizička granica između Irske i Sjeverne Irske je dogovor o Bregzitu koji su dogovorili Britanija i Evropska unija, izjavio je irski premijer Leo Varadkar u petak, piše Rojters.

Irska vlada tvrdi da ne bi mogla da se suoči sa čvrstom granicom i da nisu napravili nikakve pripreme za to.

Međutim, u petak Varadkar je rekao da bi odbijanje nacrta sporazuma o povlačenju iz EU rizikovalo tvrdu granicu.

"Možemo izbjeći čvrstu granicu potpisivanjem sporazuma koji je ispregovaran", rekao je on novinarima. "Mislim da u bi scenariju bez dogovora bi bilo teško izbjeći čvrstu granicu".

Dok neki u kabinetu premijerke Velike Britanije Tereze Mej planiraju da je natjeraju da ponovo razmisli o takozvanom rezervnom planu za granicu Sjeverne Irske i Irske, Varadkar je stava da "nema mnogo prostora za pregovore o sporazumu".

Sud: Bijela kuća mora vratiti propusnicu novinaru CNN

Džim Akosta na pres konferenciji Donalda Trampa

Savezni sudija u Vašingtonu naložio je Trampovoj administraciji da odmah vrati novinarsku propusnicu za Bijelu kuću reporteru CNN Džimu Akosti, piše AP.

"Zadovoljni smo ovom odlukom i očekujemo konačnu odluku u narednom periodu. Iskreno se zahvaljujemo svima koji su podržali ne samo CNN, nego i jaku, nezavisnu i slobdnu američku štampu", objavio je CNN na Twiteru.

Sudija Okružnog suda u SAD Timoti Keli objavio je svoju odluku u petak ujutru.

CNN je zatražio da se akreditacija vrati dok se tužba za njihovo ukidanje nastavlja.

Dopisnik CNN-a u Bijeloj kući se više puta suočio sa Trampom i sekretaricom za štampu Sarom Hakabi Sanders tokom posljednje dve godine. Ali, Bijela kuća prošle sedmice je suspendovala njegovu propusnicu nakon žustre konferencije za medije kada se sukobio sa Trampom.

Sudiju koji je donio odluku imenovao je Tramp.

SAD pripremaju optužnicu protiv Asanža

Džulijan Asanž

Tužitelji Sjedinjenih Država se pripremaju za pokretanje krivičnog postupka protiv osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža.

Vašington Post i drugi mediji izvještavaju da je otkrivena informacija dio sudskog podneska drugog slučaja, nevezanog za Asanža, na sudu u Virdžiniji.

Medij navodi kako je pomoćnik američkog advokata Kelen Dvajer napisao prilikom podnošenja prijave da "zbog sofisticiranosti okrivljenog i publiciteta oko slučaja, nijedna druga procedura ne bi mogla zadržati povjerljive činjenice da je Asanž optužen". Dvajer je takođe napisao da bi optužbe "trebale ostati zapečaćene dok Asanž ne bude uhapšen", navodi Post.

Tužioci su potvrdili da je podnesak "napravljen greškom", ali nisu dalje komentirali slučaj Asanž, potencijalne optužnice ili da li su ih podnijeli.

Rusija hakovala sistem za obradu britanskih viza

Ilustrativna fotografija

Istraživački portal Belingket i ruska stranica Insajder navode da su se ruski obavještajci infiltrirali u računarsku mrežu kompanije koja obrađuje aplikacije za vizu za Ujedinjeno Kraljevstvo. Istraga, objavljena u petak, pokazuje kako su dva ruska vojna obavještajna agenta, optužena za trovanje nekadašnjeg ruskog špijuna u Engleskoj, dobili britanske vize, prenosi Rojters.

Insajder i Bellingkat su rekli da su intervjuisali bivšeg glavnog tehničkog službenika kompanije koja obrađuje aplikacije za izdavanje viza za nekoliko konzulata u Moskvi, uključujući i britanski. Čovjek, koji je napustio Rusiju prošle godine i aplicirao za azil u Sjedinjenim Državama, izjavio je kako je bio prisiljen da radi sa agentima glavne ruske obavještajne agencije FSB, koji su mu otkrili da su imali pristup pristup sigurnosnim kamerama britanskog centra za izdavanje viza, te da su posjedovali dijagram njihove kompjuterske mreže.

Međutim, Insajder i Bellingkat nisu pokazali jasnu vezu između navodnih napora ruskih obaveštajnih službi da probiju sistem za obradu viza i Aleksandra Miškina i Anatolija Čepige, koji su optuženi za trovanje Sergeja Skripalja u Salisberiju u martu ove godine.

Čovjek je takođe rekao da su mu pripadnici FSB-a u proljeće 2016. godine rekli da će poslati dvije osobe u Britaniju i zatražili njegovu pomoć oko aplikacija za izdavanje viza. Taj vremenski period ukazuje na prvu prijavljenu posetu Britaniji dvojice muškaraca, koji su putovali pod imenom Aleksander Petrova i Anatolij Boširov. Čovek je, međutim, rekao da im je naglasio kako nema načina da FSB utiče na odlučivanje o izdavanju vize.

Njihov sagovornik rekao je i da je bio prisiljen da potpiše sporazum da sarađuje sa FSB-om pošto je jedan od oficira zaprijetio da će njegovu majku poslati u zatvor, a od njega je zatraženo da napravi "stražnja vrata" za kompjutersku mrežu. Rekao je da je sabotirao te napore prije nego što je pobjegao iz Rusije početkom 2017. godine.

U septembru su britanske obavještajne službe objavile nadzorne snimke agenata ruske vojne obaveštajne službe GRU, optužene za trovanje nervnim agensom dvostrukog agenta Skripalj i njegovu kćerku u Salisberiju.

Kompanija za obradu zahtjeva za izdavanje viza, TLSContact i Ministarstvo unutrašnjih poslova Britanije nisu bili dostupni za komentare.

Istanbul: Dženaza za Jamala Khashoggija

Turska- Članovi tursko-arapske medijske asocijacije klanjaju dženazu Jamalu Khashogiju

Desetine osoba u petak su odale počast ubijenom novinaru Jamalu Khashogiju na simboličnoj sahrani u Istanbulu, gdje je prošlog mjeseca ubijen 59-godišnji saradnik Washington Posta.

Kako njegovo tijelo nije pronađeno,dženaza je obavljena u odsustvu. Okupljeni su odali počast ispred praznog mjesta tradicionalno rezervisanog za kovčeg u Fatih džamiji, izvještava AFP.

"Odlučili smo da se pomolimo jer smo ubijeđeni da njegovo tijelo nikada neće biti pronađeno", rekao je za AFP Fatih Oke, izvršni direktor Tursko-arapske medijske asocijacije (TAM) čiji je član bio Khashoggi.

Okupljeni su naveli da će nastaviti tražiti pravdu za novinara, prenosi Reuters.

Odbijena ostavka Vladimira Kostića

Predsjednik SANU-a, Vladimir Kostić

Većina članova Srpske akademije nauka i umetnosti nije prihvatila ostavku koju je ponudio predsednik Vladimir Kostić, zbog čega će on nastaviti da obavlja tu funkciju.

"Uz punu podršku Izvršnog odbora, predsednik SANU se, uvažavajući mišljenje svojih kolega, povinovao njihovom stavu i nastaviće svoj rad, uz nadu da je tako velika većina koja je iza ovog stava stala, delom i znak podrške dosadašnjem radu", navodi se u saopštenju Izvršnog odbora SANU.

Kostić je 9. novembra ponudio ostavku na mestu predsednika SANU odeljenjima te institucije. Odluku je ponudio nezadovoljan rezultatima Izborne skupštine na kojoj je od 26 kandidata za nove dopisne, redovne i inostrane članove, primljeno je 14, čime je broj povećan sa 128 na 142 člana.

"Smatram da ste mi ovim izborom poslali jasnu poruku. Radi se o činjenici da imamo potpuno drugačija shvatanja o ugroženosti Akademije, njenog mesta i njene budućnosti. U tom smislu biće mi veliko zadovoljstvo da otvorim politički prostor da na moje mesto dođe čovek kome ćete više verovati i koji će uspešnije voditi Akademiju", rekao je tada Kostić.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG