Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Šešelj poslao odgovor ICTY: Više se ne vraćam u Hag

Vojislav Šešelj

Lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj uputio je danas odgovor Međunarodnom sudu za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) na žalbu Tužiteljstva na oslobađajuću presudu koju je taj sud izrekao 31. ožujka 2016. godina na suđenju Šešelju za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

U svom odgovoru na žalbu Tužiteljstva, koji je danas objavio ICTY, Šešelj je detaljno obrazložio zašto navode Tužiteljstva smatra neadekvatnim i neosnovanim, i zašto ih žalbeno vijeće ne bi trebalo usvojiti, prenosi Fena.

"Profesor Vojislav Šešelj nikada se neće više dobrovoljno vratiti u Haški tribunal, zato što je skoro 12 godina proveo u pritvoru i bio na raspolaganju Haškom tribunalu. Tužiteljstvo nije dokazalo njegovu krivicu zato što je nema", navodi se Šešeljevom odgovoru.

Tužiteljstvo je u svojoj žalbi na stotinu stranica, uz dodatne anekse žalbenom vijeću, ukazalo da je prvostupanjsko vijeće pod presjedanjem suca Jean Claude Antonetti pogrešno utvrdilo činjenično stanje jer nije zaključilo da Šešeljevi govori predstavljaju fizičko izvršenje progona, deportacije i prisilnog premještanja.

To je, kako je navelo Tužiteljstvo, detaljno objašnjeno u žalbi.

Tužiteljstvo smatra da prvostupanjsko vijeće nije donijelo ispravnu odluku, jer nije dalo valjane razloge za svoje zaključke, nije uvažilo argumente i dokaze Tužiteljstva, i zato jer je pogrešno cijenilo činjenično stanje utvrđeno tijekom suđenja.

Pogledajte najnovije vesti dana

Reporteri bez granica: Stanje u medijima u Srbiji najgore na Balkanu

Nivo govora mržnje je zabrinjavajući, a ponižavanje novinara je sve češće i mi to moramo osuditi: Paulin Ades-Mevel

Stanje u medijima i govor mržnje u Srbiji najgori je u poredjenju sa svim zemljama Balkana, rekla je Paulin Ades-Mevel iz organizacije Reporteri bez granica (RSF).

Ades-Mavel je za list Danas od srede, 14. novembra, kazala da je to jedan od zaključaka RSF, nakon sastanka sa predstavnicima srodnih međunarodnih organizacija.

"Imala sam sastanke sa najvišm predstavnicima organizacija koje rade na slobodi medija i složili smo se da je situacija u medijima u Srbiji mnogo gora nego u drugim balkanskim zemljama. Nivo govora mržnje je zabrinjavajući, a ponižavanje novinara je sve češće i mi to moramo osuditi", kazala je Ades-Medel.

Prema njenim rečima, na sastanku je jedna od tema bila i karikatura sa likom Adolfa Hitlera koju je Danas objavio. "Iako predsednik Vučić (Aleksandr) tvrdi da je karikatura na naslovnoj strani Danasa primer slobode govora, da on to poštuje, da se zalaže za slobodu medija i vladavinu prava, nažalost ne prođe ni jedna jedina sedmica da neko od novinara u Srbiji nije uvređen, napadnut ili ponižen od strane državnih zvaničnika i predstavnika vlasti", ocenila je Ades-Medel.

Dodala je da osuđuje način na koji su na karikaturu reagovali predstavnici vlasti, uključujući i saopštenje Ministarstva kulture i informisanja. Ona je naglasila da RSF priprema komentar i za evropskog komesara Johanesa Hana o stanju medija u Srbiji.

Savet bezbednosti UN bez dogovora o Gazi

Palestinac u kući oštećenoj bombardovanjem izraelskih snaga 13. novembra u Gazi

Savet bezbednosti UN nije uspeo da se složi kasno sinoć ni o kakvoj akciji zbog sukoba Izraela i Hamasa u pojasu Gaze.

"Nismo bili u stanju da nađemo rešenje za situaciju u Gazi", rekao je kuvajtski ambasador Mansur Al-Otaibi novinarima. On je objasnio da je većina zemalja članica smatrala da bi SB UN trebalo da učini nešto i da je između ostalog predloženo da se razmotri poseta okupiranim teritorijama.

Neimenovane diplomate su rekle da je ambasador Švedske Olof Skoog predložio posetu, a da su ideju podržali Velika Britanija i Rusija. Izraelski ambasador Dani Danon je rekao da članovi SB koji žele da optuže Izrael za najnoviji sukob s Hamasom "moralno bankrotirani" i da odbija pozive za uzdržanost na obe strane. On je rekao novinarima u sedištu UN u Njujorku "da nema takve stvari kao što su obe strane" i da "postoji Hamas koji napada i ispaljuje 460 projektila na civile i Izrael koji štiti svoj narod". Danon je prisutnima emitovao zvuk sirene za raketnu uzbunu. Uoči konsultacija on je ocenio da SB mora osuditi samo Hamas zbog agresivnog napada na civile, a na pitanje o upadu prerušenih pripadnika izraelskih odbrambenih snaga u pojas Gaze u nedelju uveče koji je izazvao napade Hamasa i izraelsku odmazdu, Danon je rekao da Izrael preduzima akciju da zaštiti svoj narod i da će to nastaviti da radi.

Najžešći sukob od rata u Gazi
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:14 0:00

Palestinski ambasador u UN Rijad Mansur rekao je da egipatski posrednici u Izraelu pokušavaju da izdejstvuju da vlada pristane na prekid vatre u Gazi. Mansur, koji predstavlja Palestinsku upravu predsednika Mahmuda Abasa, izrazio je zahvalnost Egipćanima što posreduju.

Hamas je juče saopštio da je pristao na egipatski predlog o prekidu vatre, ali komentara Izraela još nema. Palestinski ambasador je rekao da palestinska strana održava zatišje kako bi se omogućio uspeh egipatskih napora. On je osudio Izrael za početak ciklusa nasilja.

Diskusije su održane na palestinski zahtev, a Kuvajt i Bolivija su ih formalno zatražili radi preduzimanja akcije zbog najozbiljnije eskalacije nasilja posle rata 2014. u Gazi. U pojasu Gaze je poginulo sedam Palestinaca, a najmanje 26 je ranjeno u izraelskoj odmazdi za raketiranje. U Izraelu je poginuo jedan Palestinac, kada je raketom iz Gaze pogođena zgrada na jugu zemlje, a na desetine ljudi je ranjeno.

Novi sukobi u Gazi
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:43 0:00

Rim zadržao nepromenjen nacrt budžeta

Ulaz u zgradu Evropske komisije

Italijanska vlada je zadržala nepromenjen sporni predlog budžeta za 2019. i zatražila od Brisela da pokaže "fleksibilnost" i uzme u obzir troškove vezano za rušenje mosta Morandi u Đenovi i nevreme, navodi se dopisu upućenom Evropskoj komisija.

Vlada se "poziva na primenu fleksibilnosti u slučaju vanrednih dogadjaja", napisao je italijanski ministar finansija Đovani Tria.

Kako se navodi, Rim zadržava prognozu od 2,4 odsto BDP-a za 2019. godinu. Evropska komisija odbacila je u oktobru nacrt italijanskog budžeta za iduću godinu a italijanska vlada je tada isključila mogućnost promene predloženog budžeta.

Italiji su bile date tri nedelje da predstavi izmenjen nacrt budžeta. Evropska komisija će doneti odluku o predlogu italijanskog budžeta 21. novembra. Evropska komisija, koja nadzire budžete članica, saopštila je ranije da predlog budžeta italijanske vlade za sledeću godinu krši obećanja Rima da će smanjiti javni dug, koji je drugi najveći dug u Evropi posle Grčke.

Američka vojska postavila bodljikavu žicu na granici sa Meksikom

Američki vojnici postavljaju bodljikavu žicu

Američka vojska postavila je bodljikavu žicu i podigla barikade, dok se stotine migranata iz Centralne Amerike približavaju granici Meksika i SAD-a.

Oko 400 migranata, koji su se odvojili od glavnog dijela karavana u Meksiko Sitiju, stigli su u pogranični grad Tihuanu autobusom, rekli su očevici.

Očekuje se da će veće grupe migranata stići narednih dana, rekle su grupe za ljudska prava. Nekoliko hiljada migranata u najmanje tri karavanske grupe kreću se kroz Meksiko prema granici sa SAD-om.

Američki ministar odbrane Džejms Matis najavio je da će sutra posjetiti region na granici sa Meksikom i ovo je njegova prva posjeta od kada je Vašington najavio slanje više od 7.000 vojnika kako bi SAD spriječilo ulaz karavanu migranata, većinom državljana Hondurasa.

Američka Agencija za carinu i zaštitu granice (CBP) saopštila je da će zatvoriti saobraćajne trake na prelazima San Isidro i Otaj Mesa iz Tihuane, a nakon toga će vojska postaviti bodljikavu žicu, kao i barikade i ograde.

Đukanović: Napredak na Balkanu doveden u pitanje

Milo Đukanović predsjednik Crne Gore

Napredak na Zapadnom Blakanu doveden je u pitanje, izjavio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i poručio da samo aktivnija Evropa može spriječiti da Balkan padne pod uticaj Rusije i Turske.

Đukanović je to rekao u intervju za francuski “Le Figaro” koji prenosi portal Antenam, prilikom boravka u Parizu na godišnjici obilježavanja završetka Prvog svjetskog rata, na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Na pitanje koje su glavne prijetnje za Zapadni Balkan, Đukanović je rekao da je doveden u pitanje napredak u cijelom regionu.

„To objašnjavam dvijema glavnim okolnostima. Prva se odnosi na interese velikih koji se ponovo sudaraju na Balkanu“, naveo je Đukanović. Nije nikakva novost da je region u istoriji uvijek korišćen kao „moneta za potkusurivanje u rješavanju problema velikih sila“

„Druga okolnost je to što od devedesetih godina vučemo tri problema koji truju region: Makedoniju paralisanu od 2008., konflikt Srbije i Kosova čiji je krajnji rezultat svima nepoznat i nefunkcionalna Bosna i Hercegovina“, rekao je Đukanović.

On je istakao da novi pregovori između predsjednika Srbije i Kosova stvaraju posebnu nervozu u regionu.

„Nestabilnost je pojačana nedavnim pogoršanjem odnosa između Srbije i Hrvatske. Plašim se da takav razvoj situacije daje polet pristalicama Velike Srbije. Neki od njih ponovo počinju sa osporavanjem crnogorske nezavisnosti tvrdeći da Srbija ima prirodno pravo na Crnu Goru“, rekao je Đukanović i upozorio da je takva retorika opasna u vremenu nestabilnosti.

Đukanović je, na pitanje da li je Rusija prihvatila članstvo Crne Gore u Alijansi, rekao da se Moskva generalno protivi NATO integraciji Zapadnog Balkana.

„Budući da smo mi bili jedina zemlja kandidat, to se protivljenje prirodno okrenulo prema nama“, naveo je Đukanović.

Kaže da cilj Crne Gore uvijek bio da se pridruži zapadnoj porodici čije vrijednosti dijeli i dodao da je taj proces započeo ulaskom u NATO, a da će se završiti učlanjenjem u Evropsku uniju (EU).

Đukanović je rekao da je Crna Gora istorijski i kulturno uvijek bila bliska Rusiji, ali da su se posljednih godina odnosi dvije države značajno pogoršali.

„Mogao bih čak da kažem da nikada ranije nijesu bili tako loši. Crna Gora je podržala politiku evropskih sankcija protiv Rusije nakon aneksije Krima. Moskva je odgovorila primjenom sankcija prema nama“, istakao je Đukanović.

Upitan da li su i dalje evidentni pritisci Rusije, kao što je bio slučaj tokom crnogorksog pristupanja NATO-u, Đukanović je rekao da je ruska politika na Balkanu vrlo jasna i nepromijenjena, protiv ulaska u NATO i u EU.

Kako je naveo, sve je počelo političkim porukama iz Moskve, koja se protivila toj integraciji. Đukanović je ukazao da je nakon toga Kremlj formirao filijale ruskih medija na Balkanu, a Moskva finansijski podržavala protivnice NATO i EU integracije.

Crnogorski predsjednik je rekao da su pojačane i obavještajne aktivnosti pa je Moskva na kraju podržala i pokušaj državnog udara 2016. godine.

„Uspjeli smo se oduprijeti tom prijetećem zemljotresu, ali pritisci se nastavljaju. Rusija pokušava, kao i drugdje u Evropi, da dovede u pitanje evropski sistem vrijednosti“, ocijenio je Đukanović.

Upitan da li je turski uticaj jednako problematičan kao ruski, Đukanović je rekao da je osnovni problem nedostatak entuzijazma u EU, u odnosu na Crnu Goru.

Prema njegovim riječima, ta nezainteresovanost podstiče treće zemlje da se angažuju na Balkanu.

„Rusija i Turska, koje se smatraju važnim međunarodnim faktorima, u tome nalaze svoj interes. Samo aktivnija Evropa može spriječiti da Balkan ne padne pod njihov uticaj“, poručio je Đukanović.

Na pitanje da li podržava ideju prema kojoj bi približavanje Srbije i Kosova išlo preko razmjene teritorija, odogvorio da je pominjanje eventualne razmjene teritorija novost.
Tačno je, kaže on, da su neke zapadne prijestonice promijenile mišljenje, vrlo eksplicitno.

„Drugim riječima, došla su druga vremena. Mislim da treba sačuvati opreznost i voditi računa o tome da se ne stvori presedan koji će izazvati domino efekat u regionu. Sačekajmo odluke dva predsjednika“, poručio je Đukanović.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG