Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Sud BiH osudio Mehmeda Tutmića na četiri godine zatvora zbog ratovanja u Siriji

Sud Bosne i Hercegovine

Sud BiH osudio je u ponedjeljak Mehmeda Tutmića na četiri godine zatvora zbog ratovanja u Siriji.

Tutmića je optužnica teretila da je prikupio novac i 17. jula 2013. godine, vozilom preko teritorije Srbije došao u Tursku, odakle je ilegalno prešao granicu sa Sirijom u namjeri da se bori na strani takozvane "Islamske države" (IDIL). Tutmić se sa stranog ratišta u BiH vratio 11. avgusta 2014. godine, a optužnica ga tereti da je postao pripadnik i pružao pomoć terorističkoj grupi.

Tužilac Dubravko Čampara je naveo kako je optužba van razumne sumnje dokazala djela koja su optuženom stavljena na teret. Podsjetio je kako se Tutmić nakon potvrđivanja optužnice u junu 2015. nije odazivao pozivima Suda, zbog čega je za njim raspisana potjernica. Čampara je naveo da se optuženi krio u planinskim prevojima u okolini Zenice i da je uhapšen nakon 14 mjeseci.

"Svjedok Almir Džinić, koji je osuđen na godinu zatvora po sporazumu o priznanju krivnje je izjavio da je nekoliko puta u Siriji vidio optuženog, najprije u Haritanu, a potom u ostalim mjestima, da je bio u jednici Gorana Pavlovića. Ispričao je i kako je optuženi dužio automatsko naoružanje", podsjetio je tužilac.

Dodao je da je Džinić izjavio da se optuženi u BiH vratio kako bi poveo sa sobom nazad porodicu.

Čampara je ukazao i na materijalne dokaze, posebno analize profila na društvenim mrežama facebook i what's up, putem kojih je optuženi kontaktirao sa osobama koje se nalaze na stranom ratištu.

"S profila pod nazivom 'Ebu Hamza' je poslao poruku sa sadržajem: 'Tražim puta da se pridružim, pa ako imaš kakvih podataka javi'", naveo je tužilac.

Tužilac se osvrnuo i na presretnutu telefonsku komunikaciju supruge i kćerke optuženog, iz koje proizilazi da je optuženi godinu i mjesec bio u Siriji, da je obolio i da je izgubio novac.

Čampara je kazao optuženi tokom bjekstva skupljao minsko eksplozivna sredstva, da je u trenutku hapšenja kod sebe imao automatsku pušku.

"Optuženi ne poštuje Sud, vrijeđa tužioca i sudije, te upućuje prijetnje nosiocima pravosudnih funkcija. Tako je na jednom od ročišta prije ulaska Vijeća, obratio se postupajućem tužitelju da je nevjernik i da hapsi samo muslimane, te riječima: 'Molim dragog Allaha da se sretnem s tobom oči u oči'", istakao je Čampara.

Navodeći da ne vidi olakšavajuće okolnosti u radnjama optuženog, tužilac je zatražio višegodišnju kaznu koja bi mogla doprinijeti deradikaliazciji optuženog.

Tutmićev branilac Kenan Ademović zatražio oslobađajuću presudu, uz obrazloženje da Tužilaštvo tokom postupka nije dokazalo da je Tutmić bio u Siriji.

"Jedini dokaz koji Tužilaštvo ima je da je optuženi 11. augusta iz Turske avionom došao u BiH, odnosno da je negdje bio i vratio se. Nije izveden nijedan dokaz da je optuženi iz Turske prešao granicu sa Sirijom, niti preko kojeg je graničnog prelaza to učinio", kazao je Ademović.

"Posebno treba cijeniti iskaz svjedoka Džinića, koji je u Siriju otišao kao maloljetnik. Bio je svjedok protiv svih optuženih, ali se iz optužnice se ne vidi da su svi oni bili pripadnici iste formacije", kazao je branilac.

Pogledajte najnovije vesti dana

Britanska vlada prihvatila nacrt sporazuma o Brexitu

Theresa May

Premijerka Velike Britanije Theresa May (Tereza Mej) rekla je da je njena vlada odlučila podržati predloženi nacrt sporazuma o Brexitu (Bregzit), prenio je BBC.

"Zajednička odluka kabineta je da vlada treba podržati nacrt sporazuma o izasku iz Evropske unije (EU)", rekla je May novinarima ispred Downing Streeta 10 (Dauning strit) poslije petosatnog sastanka.

Ona je navela da će se u četvrtak obratiti parlamentu i da "čvrsto vjeruje" da je te odluka "u najboljem interesu" Velike Britanije.

Prema njenim riječima, odluka je "u nacionalnom interesu" i ispunjava obećanje vezano za referendum o Brexitu.

"Ovo je odluka koja će biti pod intenzivnom lupom, ali se odlučivalo između građenja budućnosti zemlje i povratka na početak i neispunjavanja obećanja proisteklih iz referenduma", rekla je May.

Ubrzo potom, Sammy Wilson (Semi Vilson), predstavnik sjevernoirske Partije demokratskih unionista (DUP) koja pruža podršku vladi Therese May, rekao je da je riječ o "jadnom sporazumu, lošem sporazumu i sporazumu za koji je premijerka rekla da ga neće prihvatiti".

"Da upotrebim njen izraz, nikakav sporazum je bolji od lošeg sporazuma, a ovo je loš sporazum. Ljudi će biti užasnuti", rekao je Wilson za BBC.

Mogerini očekuje ukidanje dodatnih carina

Visoka predstavnica EU Federika Mogerioni izjavila je danas da očekuje nastavak dijaloga Beograda i Prištine kao i da će biti povučene dodatne carine na srpsku robu koju su uvele vlasti u Prištini.

Ona je tako na konferenciji za novinare posle ministarskog zasedanja EU-Albanija odgovorila na pitanje agencije Beta da li očekuje da će Priština povući takav potez.

Albanski ministar inostranih poslova Ditmir Bušati je na pitanje Bete kako vlada u Tirani gleda na mogućnost demarkacije granica u eventualnom sporazumu Beograda i Prištine kazao da ne želi da odgovara na pitanja koja nisu vezana za današnji sastanak o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Albanije i Evropske unije.

On je samo kratko rekao da cilj sporazuma Beograda i Prištine treba da bude jačanje mira i stabilnosti u regionu.

Mogerini je dodala da EU ceni podršku Tirane dijalogu Beograda i Prištine, i rekla da smatra da je mudar stav Tirane da se ne izjašnjava o tome da li će i kakav sadržaj imati mogući sporazum pre nego što se o tome bilo šta konkretnije ne sazna.

Na današnjem zasedanju EU-Albanija o SSP, Mogerini i evropski komesar za proširenje Johanes Han su naveli da su vlasti u Tirani napravile značajan napredak u suzbijanju korupcije ali je Han rekao da članice EU traže dodatne opipljive korake u jačanju vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa da bi Albanija mogla očekivati datum za početak pregovora o članstvu u EU.

Matis: Raspoređivanje vojske legalno i opravdano

Američki ministar odbrane Džejms Matis rekao je danas da je raspoređivanje vojske na granici sa Meksikom "apsolutno legalno i opravdano" i da to poboljšava vojnu spremnost.

Obraćajući se maloj grupi novinara, koja je putovala sa njim ka granici SAD i Meksika, Matis je odbacio kritike i rekao da je odluka o raspoređivanju vojske ispravna.

"Sasvim je jasno da je sada neophodna podrška pograničnoj policiji ili patroli", rekao je Matis, dodajući da je to procena Ministarstva unutrašnjih poslova.

Matis je dodao da su advokati administracije predsednika Donalda Trampa ocenili da je odluka o raspoređivanju vojnika legalna i da ona u stvari jača borbenu spremnost i gotovost vojnika.

On je posetio područje u blizini grada Dona, u Teksasu, gde su vojnici postavili bazu, nedaleko od graničnog prelaza sa Meksikom.

Matis je rekao da američki vojnici brzo napreduju u postavljanju ograde duž granice te da će prva kosntrukciona faza biti završena u narednih 10 dana.

On je dodao da vojska uvežbava i helikopterske operacije, čiji je cilj podrška službenicima na granici, kao i njihovo potencijalno prebacivanje ako karavani migranata promene pravac kretanja.

Kako prenosi Rojters, američki vojnici neće ulaziti u direktnu interakciju sa migrantima, od kojih su većina nenaoružani, i njihovi jedini zadaci su podrška američkom graničnom osoblju, uključujući izgradnju privremenih objekata.

Mađarska opozicija traži ekstradiciju Gruevskog

Mađarska opozicija traži ekstradiciju Nikole Gruevskog, bivšeg premijera koji je pobegao iz Makedonije da ne bi otišao na izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne na koju je osuđen zbog korupcije.

Mađarska opozicione stranke su pozvale Vladu da uhapsi i hitno izruči Gruevskog iako traži azil u Mađarskoj.

Nacionalistička stranka "Jobik" i levičarske stranke "Dijalog" i "Demokratska koalicija su danas saopštile da Gruevskom treba uskratiti azil i izručiti ga Makedoniji.

Poslanik i predstavnik "Jobika" za štampu, Adam Mirkočki je za boravak Gruevskog u Mađarskoj rekao da je "skandal bez presedana" i da je Gruevski "kriminalac s poternice", kao i da mu ne treba dati azil jer njegova zemlja, Makedonija, nije u ratu, niti njega progone iz verskih ili političkih razloga.

Ričard Barabas, predstavnik stranke "Dijalog" za štampu je rekao da je Gruevskom "mesto iza rešetaka" Mađarska novinska agencija MTI je danas prenela da su vlasti te zemlje omogućile Gruevskom da podnese zahtev za azil.

Imigraciona služba će sprovesti proceduru za azil u skladu s mađarskim i međunarodnim pravom, saopštila je kancelarije premijera.

Premijerova služba je dodala da je Mađarska u međunarodnim odnosima partner sadašnje vlade u Skoplju i da ne namerava da se meša u njena unutrašnja pitanja. Kancelarija premijera Viktora Orbana, koji je ranije podržavao Gruevskog i njegovo protivljenje sporazumu Skoplja s Atinom o rešavanju spora Makedonije s Grčkom, dodala je da zahtev za azil bivšeg mađarskog premijera smatra isključivo pravnim pitanjem.

Gruevski, kome je prošle godine sud oduzeo pasoš, pobegao je u Mađarsku kako bi izbegao izdržavanje kazne od dve godine zatvora na koliko je osuđen zbog nezakonite nabavke skupocenog blindiranog "mercedesa" dok je bio premijer.

Pred skopskim krivičnim sudom protiv Gruevskog se vode još četiri postupka zbog izborne malverzacije, korupcije i političkog nasilja, a Specijalno tužilaštvo vodi još nekoliko istraga.

Plenković najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU

Andrej Plenković

Na Vijeće Europske unije za vanjske poslove u ponedjeljak će se detaljno analizirati opći izbori održani u Bosni i Hercegovini u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem "marginalizacije" bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u "podređeni položaj", najavio je hrvatski premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru.

Plenković je u Saboru predstavio izvješće o zadnja četiri sastanka Europskog vijeća, dva formalna koji su održani krajem lipnja i sredinom listopada, te dva neformalna - jedan u Sofiji u svibnju i jedan u Salzburgu sredinom rujna.

Plenković je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda, koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu, nakon održanih općih izbora u BiH.

Podnoseći izvješće u Saboru hrvatski je premijer kazao kako su Bošnjaci preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlano predsjedništvo čime se, kako je istaknuo, hrvatski narod u BiH marginalizira i stavlja u podređeni položaj.

"Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će u ponedjeljak u ime RH govoriti potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, vrlo detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice EU-a i Unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti."

Plenković je istaknuo da to nije nikakvo miješanje u poslove druge države nego da je to legitimno zalaganje za poštivanje Daytonskog sporazuma čiji je Hrvatska potpisnik te legitimna briga o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u susjednoj BiH.

Pročitajte:

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG