Dostupni linkovi

Politička stabilnost najveći izazov Hrvatske u 2017. godini


Proslava pobjede na izborima: Andrej Plenković

Hrvatska je u 2016. godini promijenila tri vlade i doživjela dva izborna ciklusa. Dvije najveće stranke promijenile su lidere, a negativni ekonomski trendovi počeli su lagano mijenjati predznak. Troje analitičara – dvojica znanstvenika i jedna novinarka za Radio Slobodna Europa govore o tome koji su najveći izazovi koji čekaju hrvatske građane u sljedećoj godini, kako u politici, tako u ekonomiji.

Najveći su izazovi pred Hrvatskom u 2017. godini očuvanje političke stabilnosti i nastavak gospodarskog rasta. „Koalicijska vlada HDZ-a i Mosta ima puno veći potencijal stabilnosti nego ona Tihomira Oreškovića, ocjenjuje Berto Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

„Gospodin Andrej Plenković je drugačijih političkih kapaciteta nego gospodin Karamarko, a Most je svjestan da je na izborima prošao lošije nego prošli puta i da se parlamentarna većina i vlada mogu relativno jednostavno formirati i bez njih“, kaže naš sugovornik.

Veliko su iskušenje predstojeći lokalni izbori u svibnju, gdje će u brojnim sredinama HDZ i Most pucati jedni na druge iz svih oružja, ali on vjeruje da će Plenkovićeve, kako kaže, diplomatske vještine spriječiti da se tenzije koje će između HDZ-a i Mosta nastati oko lokalnih izbora u svibnju preliju na nacionalnu razinu.

„Iako je vrlo teško prognozirati, kako je pokazala hrvatska politika u proteklih godinu dana, ja ne očekujem neki scenarij rušenja ove vlade, prijevremenih izbora i nestabilnosti na nacionalnoj razini. Meni se čini da će tu Plenković ići jednim srednjim putem – neće dozvoliti nacionalističkoj desnici iz njegove stranke da mu radi previše problema, niti će davati prevelike koncesije ljevici. On je tu tipičan europski pučanin, on će tu tako pokušati igrati. A Most će, čini mi se, biti spreman za suradnju.“

Ostaje da se vidi razvoj ekonomske situacije, dodaje Šalaj.

„Vidjet ćemo hoće li se ostvariti te njihove projekcije o velikom gospodarskom rastu, ili će – ako se ne ostvare te njihove pretpostavke – zapravo tu imati problema?“

Komentatorica Hrvatske radio-televizije Jasmina Popović negativnu ocjenu godine za nama protegnula je i na godinu u koju smo upravo ušli.

„Prema tome, nemamo se čemu nadati. Bitno će biti preživjeti, kao i mnoge godine do sada. Mislim da je pred Hrvatskom nestabilna politička situacija zbog toga što ćemo vjerojatno i dalje imati okapanja između HDZ-a i Mosta, imat ćemo i dalje politiku ispražnjenu od sadržaja i imat ćemo i dalje demagoške i populističke vođe koji pokušavaju zabetonirati i zacementirati svoj prostor za sljedeće izbore. Čekaju nas lokalni izbori. Tu će se presložiti situacija. Vjerojatno će se nakon toga znati koji je odnos snaga, i ne bi me iznenadilo da se nakon toga krene prema zazivanju novih parlamentarnih izbora.“

Podjednako tako s ekonomijom. Ona službenim statistikama ne vjeruje.

„Ekonomski znamo kako stojimo. Hrvatska je u lošoj poziciji. Ovi pokazatelji koji su pokušaj da se kod naroda probudi nešto malo optimizma vjerojatno će se istopiti, ako ne bude novih kredita i novog novca koji se može upumpati u to gospodarstvo da bi se stvorio privid bolje situacije nego što jest. Dok ne otvorimo nova radna mjesta, a nekako ne izgleda da vlada ide prema tome, nećemo moći bolje niti živjeti.“

Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić kaže da ne želi biti ni optimist ni pesimist . „Sve ovisi o potezima hrvatske Vlade,“ kaže Jurčić.

„Ukoliko u prvih šest mjeseci naprave sustavnu politiku prema specifičnostima hrvatskog gospodarstva i društva i prema okruženju, gdje bi na prvo mjesto stavili industrijsku politiku što se danas često zove 'smart specialisation' ili 'pametna specijalizacija', na drugo mjesto regionalnu politiku – kako će potaknuti razvoj manje razvijenih hrvatskih krajeva i aktivirati neiskorištene resurse, a tek ako na treće mjesto stave fiskalnu politiku koja bi to mogla isfinancirati i monetarnu politiku koja bi osigurala dovoljno kvalitetnog novca, onda bi krajem 2017. i početkom 2018. godine imali stope raste koje bi mogle biti najveće u Europi.“

Je li optimist ili pesimist, pitali smo.

„Biti ili ne biti optimist ovisi o tome kako procjenjujete situaciju. Okruženje i struktura hrvatskog gospodarstva omogućuju prirodnu stopu rasta od oko dva – dva i po posto, ako Vlada bude djelovala pozitivno stopa rasta može preći četiri posto, a ako bude djelovala negativno, možemo se vratiti na nulu.“

Kao primjer negativnog djelovanja on navodi nedavnu Milanovićevu vladu lijevog centra.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG