Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Pripadnici HVO-a pušteni iz pritvora uz mjere zabrane

Dvojica puštenih pripadika HVO Đuro Matuzović i Ivo Oršolić. Ahivski snimak

Sud BiH danas je pustio iz pritvora uz mjere zabrane deset osumnjičenih pripadnika HVO-a koji su krajem oktobra uhapšeni na području Orašja, potvrdio je za N1 advokat Vlado Adamović.

Uhapšeni Đuro Matuzović,Ivo Oršolić (64), Tado Oršolić (56), Marko Dominković (54), Joso Nedić (60), Marko Baotić (68), Marko Blažanović (61), Mato Živković (52), Anto Živković (57) i Stijepo Đurić (51) pušteni su na slobodu uz nekoliko mjera među kojima je i zabrana komuniciranja sa medijima.

Oni se terete se da su kao pripadnici struktura HVO-a u Orašju, vojne policije HVO-a i policijskih struktura, kao i stražari u logorima i objektima za zatočenje, počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti s područja Orašja i okolnih mjesta od aprila 1992. pa do jula 1993. godine. Tereti ih se i za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti.

Tužilaštvo BiH je u svojim navodima za mjere pritvora ranije navelo da je sigurnosna situacija u Orašju već narušena u proljeće 1992. godine, te da je sredinom mjeseca aprila, prema izjavi Svjedoka 1, došlo do prekida nastave, te je jedan broj djece napustio školu i samo mjesto Orašje, u kojem periodu se stvara atmosfera koja će nagovijestiti budući napad na srpsko stanovništvo opštine Orašje o čemu, kako se navodi u prijedlogu, u svojoj izjavi govori Svjedok 2.

U daljem obrazloženju postojanja osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret, Tužilaštvo BiH u dostavljenom prijedlogu navodi da su se na putnim pravcima koji su iz Orašja vodili prema dijelovima teritorije, a koji su bili naseljeni srpskim stanovništvom, nalazili punktovi HVO-a, te da na taj način nije dozvoljen izlaz sa podučja opštine Orašje srpskom stanovništvu koje do početka maja 1992. godine nije uspjelo da pobjegne sa područja opštine Orašje pod komandom HVO-a, a o čemu govori Svjedok 3.

Također, postupajući tužilac navodi da iz iskaza svjedoka proizlazi osnovana sumnja da je 9. maja 1992. godine, od strane pripadnika Vojne policije pod komandom Pere Vincetića i pripadnika PS Orašje koje je na raciji predvodio komandir PS Orašje Marko Dominković, a sve po naredbi zapovjednika 106. br. HVO-a Đure Matuzovića, izvršena racija u selu Bukova Greda, kao jedinom mjestu sa većinskim srpskim stanovništvom pod kontrolom HVO Orašje.

Njihovi pipadnici, nakon što su skupili svo srpsko stanovništvo sela, pred mjesnom trgovinom, odvajaju pojedine muškarce i vrše njihovu likvidaciju. Tom prilikom su ubijeni Marko Maksimović, Mićo Gavrić, Zoran Maksimović, Lazar Vasiljević, Drago Cvijanović, Žarko Maksimović i Mišo Gavrić koji je u vrijeme ubistva bio maloljetan.

Žene vraćaju kućama, a sve zatečene muškarce, nakon zlostavljanja, hapse i sprovode u zatvoreničke objekte HVO-a u Orašju i Donjoj Mahali gdje ih zatvaraju.

Postupajući tužitelj navodi i zapovjednu izolaciju srpskog stanovništva od 11. juna 1992. godine, izdatu od strane zapovjednika 106. brigade HVO-a - Bosanka Posavina, Orašje, a dostavljenu Vojnoj policiji 106. brigade HVO-a, načelniku sigurnosti brigade i Stanici javne sigurnosti koji su bili zaduđeni za izvršenje navedene zapovijedi, a koju dužnost je, prema navodima iz prijedloga za određivanje pritvora, u navedenom periodu obavljao osumnjičeni Đuro Matuzović.

Pogledajte najnovije vesti dana

Makedonija potvrdila da je Gruevski u Budimpešti tražio politički azil

Nikola Gruevski

Makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) potvrdilo je da se bivši premijer Nikola Gruevski nalazi u Budimpešti i da je u toj zemlji zatražio politički azil.

Nikola Gruevski za kojim je rapisana potjernica jer se nije pojavio radi izdržavanja zatvorske kazne, na Facebooku je ranije danas objavio da se nalazi u Mađarskoj, u Budimpešti, gdje traži azil.

Mađarska vlada nešto ranije u utorak na pitanje RSE da li je bivši premijer zatražio azil u toj zemlji, nije niti potvrdila, niti demantovala tu informaciju.

"Ne možemo niti da potvrdimo, niti da demantujemo. Nijesmo u mogućnosti da komentarišemo individualne zahtjeve za azil, koji su još uvijek u procesu," odgovorili su na upit RSE.

Makedonski MUP izdao je u ponedjeljak potjernicu za bivšim premijerom Gruevskim prema nalogu Krivičnog suda.

Gruevski je trebao da se u petak 9. novembra dobrovoljno javi na izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne. On je pravosnažno osuđen zbog nezakonite kupovine blindiranog "mercedesa S 600 gard" 2012. godine kada je bio premijer.

U sudskom postupku prvostepeno je na šest godina zatvora osuđena tadašnja ministarka unutrašnjih poslova i bliska saradnica Gruevskog, Gordana Jankulovska, dok je njen pomoćnik Đoko Popovski pravosnažno osuđen na četiri i po godine.

Bitanija i EU 'dogovorile tekst' Brexita

Theresa May će se večeras nasamo susresti sa svakim svojim ministrom uoči sjutrašnje sjednice kabineta

Velika Britanija i Evropska unija dogovorile su nacrt teksta sporazuma o Brexitu, što prema navodima BBC-ja, predstavlja značajan pomak u pregovorima.

Izvor iz kabineta premijerke Therasae May je za BBC naveo da je dokument dogovoren na tehničkom nivou od strane zvaničnika obje strane, nakon intenzivnih pregovora.

Poseban sastanak kabineta britanske premijerke zakazan je za sjutra u 14 sati, gdje će May zatražiti podršku svojih ministara.

Takođe se navodi da je od svakog ministra u njenom kabinetu za večeras zatraženo da održi sastanak jedan na jedan sa premijerkom.

Budućnost granice između Sjeverne Irske i Republike Irske bilo je posljednje veliko pitanje koje je trebalo riješiti zbog razmimoilaženja oko toga kako dobiti garancije da tu neće postojati fizičke kontrole koje bi se uvele nakon Brexita.

Kabinet ministra je ranije u utorak brifovan o stanju u pregovorima kada im je rečeno da je "mali broj važnih pitanja preostao za riješiti".

Ministri su sada pozvani na poseban sastanak "da razmotre nacrt sporazuma pregovračkih timova koji je postignut u Briselu, i da odluče o sljedećim koracima"

Prije nego što to učinem biće im omogućeno da pročitaju relevantnu "dokumentaciju."

BBC-jev glavni politički izvještač navodi da neki ministri imaju "duboke brige" oko oblika izvjesnog sporazuma, za koji kritičari kažu da bi Britaniju mogao ostaviti u carinskom sporazumu sa EU:

Navodi se da će oni morati da odluče da li to mogu podržati, ako ne da li će podnijeti ostavku u vladi Theresae May.

U drugom razvoju događaja, ambasadori preostalih 27 članica EU susrešće se u srijedu u Briselu.

Britanska premijerka je pod žestokim pritiskom kod kuće i zagovornika Brexita i pro-EU orjenitsanih poslanika britanskog parlamenta, dok pokušava da ugovori takozvani sporazum o razvodu sa EU, odnosno uslovima pod kojima će Bitanija izaći iz EU 29. marta 2019.

Glavni dokument, sporazum o povlačenju, prema The Guardianu, ima više od 400 stranica gustog zakonskog teskta. Ministrima će biti data prilika da pročitaju tekst prije sastanka, i biće pažljivo razmotren da bi se vidjelo na koji je način riješeno pitanje granice Sjeverna Irska-Republika Irska i šta sadrže njegove odredbe.

Nigel Dodds iz desničarske Demokratske unionističke partije (DUP) koja podržava vladu May, za BBC je rekao da će sporazum o Brexitu biti "veoma, veoma teško prodati". Ključno pitanje za May je može li zadovoljiti sve, konstatuje.

"Ključno će biti šta će se dogoditi kad prijedlog stigne u kabinet, a onda kada stigne u parlament. Još nijesmo vidjeli nijedan detalj, vidjećemo šta će biti. Ljudi znaju našu poziciju veoma jasno i mi ćemo suditi šta god dođe pred nas u skladu sa pozicijama koje smo ranije postavili" rekao je Dodds.

Brexiteri u kabinetu May, kao što su Andrea Leadsom i Penny Mordaunt, neprekidno ponavljaju da Britanija ne može potpisati dokument koji će ih vječno zatvoriti u carninsku uniju sa EU.

I drugi su, navodi The Guardian, iskazali nezadovoljstvo na nedavnim sastancima uključujući i ministra unutrašnjih poslova Sajida Javida i vanjskih poslova Jeremy Hunt, a obojica slove za potencijalne alternativne lidere konzervativaca.Takođe se šire glasine od prošle sedmice i da je Dominic Raab bio pred ostavkom zbog nezadovoljstva.

"Brexiteri u kabinetu će morati sada dobro da zavire u svoje duše" naveo je jedan konzervativni izvor za The Guardian.

Laburistička stranka koja je rekla da će se usprotiviti svakom sporazumu koji ne zadržava "tačno iste" ekonomske benefite koje imaju sada sa EU, saopštila je da nije izgledno da je najavljeni sporazum odgovarajući za Britaniju, prenosi Reuters.

Poznati Brexiteri kao što su bivši šef diplomarije Boris Johnson, te lider desnog krila konzervativaca Jacob Rees Mogg tvrde da je May prodala Ujedinjeno Kraljevstvo i najavlju da će biti protiv.

CNN tužio Bijelu kuću zbog povačenja akreditacije Acosti

Momenat incidenta u Bijeloj kući 7. novembra 2018.

Američka TV mreža CNN tužila je administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog povlačenja akreditacije šefu CNN izvještača iz Bijele kuće Jimu Acosti, tvrdeći da im je prekršeno Ustavom zagarantovano pravo na slobodu medija.

Ova globalana kablovska mreža tražila je povratak Acostinih akreditiva u tužbi podnesenoj Okružnom sudu u Vašingtonu. Navodi se da je Bijela kuća prekršila Prvi amandman američkog Ustava o slobodi govora, kao i klauzulu koja je garantovana Ustavom o fer tretmanu tokom sudskog procesa.

"Iako se tužba odnosi konkretno na CNN i Acostu, ovo se može dogoditi bilo kome. Ako ostane bez reakcije, akcije Bijele kuće mogu strovoriti opasan i zabrinjavajući efekat za bilo kojeg novinara koji pokriva naše izabrane zvaničnike" stoji u obrazloženju.

Portparolka Bijele kuće, Sarah Huckabee Sanders, je potez CNN nazvala kao "samo još jedan gest koji skreće pažnju" dodajući da će se "žestoko braniti od ove tužbe."

Sanders je inače u obrazložnju povlačenja akreditacije Acosti, optužila novinara CNN da je "stavio ruku na mladu ženu koja je samo radila svoj posao kao pripravnica Bijele kuće" te je konstatovala da je to "apsolutno neprihvatljivo". Kao dokaz Sanders je na tweetu, umjesto orginalnog snimka incidenta, priložila naknadno monitirani snimak sa sajta infowars poznatog teoretičara zavjere Alexa Jonsa, kojeg su zbog širenja govora mržnje, antisemitiizma i drugih neprimjerenih sadržaja zabranile sve socijalne mreže.

Reuters podsjeća da je američki predsjednik povlačenjem akreditiva Acosti eskalirao svoje napade na medije, koje naziva i "neprijateljima naroda".

CNN, i Acosta posebno, redovne su mete napada američkog predsjednika.

Dan nakon kongresnih izbora 6.novembra, Trump je ljutito reagovao nakon što mu je Acosta postavio pitanja o ruskoj istrazi i takozvanom migranskom karavanu koji putuje kroz Meksiko.

"To je dosta, dosta" rekao je Trump Acosti, dok je pripravnica Bijele kuće pokušavala da mu otme mikrofon iz ruku. "Ti si nevaspitana, užasna osoba", rekao je američki predsjednik dok je Acosta saradnici Bijele kuće rekao "Pardon gospođo".

U tužbi CNN se navodi i da je Trump novinarima u Bijeloj kući u petak nakon oduzimanja kareditiva Acosti, rekao, da "bi moglo biti i drugih" takođe.

Theodore Boutrous, advokat CNN i Acoste je rekao da Bijela kuća kažnjava Acostu zbog sadržaja njegovih izvještaja.

Uduženje novinara Bijele kuće (White House Correspodnets Association) je u rekaciji na povlačenje akeditiva Acosti navelo:

"Predsjednik SAD ne treba da se bavi arbitriranjem i izborom muškaraca i žena koji ga pokrivaju".

Demokrata Jerrold Nadler, koji će najverovatnije biti na čelu Komiteta za pravosuđe Predstavničkog doma u januaru, podržao je tužbu CNN-a.

"CNN ima pravo da se bori protiv ciničnog, nefer u autoritarnog tretmana Acoste zbog toga što je radio svoj posao" napisao je u postu na Twitteru.

Orav: EK zabrinuta zbog medijskih sloboda i korupcije u CG

Aivo Orav, šef Kancelarije EU u Crnoj Gori

U Podgorici je u utorak predstavljen Radni dokument Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori.

“Evropska komisija je zabrinuta zbog stanja medijskih sloboda, a dodatni rezultati su potrebni u borbi protiv korupcije, preventivnoj politici u oblasti droga, trgovine ljudima i u trajnom oduzimanju imovine”, rekao je ambasador Evropske Unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav.

Prezentujući nalaze Radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori, Orav je istakao da će u narednom periodu, od suštinske važnosti biti, da Crna Gora ponudi uvjerljive rezultate, naročito u oblastima koje su označene kao predmet zabrinutosti.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori je rekao da je registrovan kontinuirani napredak u zakonodavnoj reformi i izgradnji institucija, kao i inicijalni bilans mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou, pranja novca, zaplene imovine, ali i “ograničeni rezultati u nekim drugim oblastima”.

“Borba protiv organizovanog kriminala pokazuje bolje rezultate nego u prethodnom periodu, djelimično i zbog osnažene policijske saradnje sa državama članicama EU”, rekao je Orav dodajući da je “zakonodavni okvir o migraciji i dalje osnaživan i usklađivan sa pravnom tekovinom EU” i da je “nastavljena izgradnja kapaciteta u oblasti pravosudne saradnje.

Evropska komisija u dokumentu konstatuje da je proces pravosudne reforme ostvario izvjesne rezultate kao što su organizovanje nacionalnih konkursa i redovne ocjene tužilaca i sudija, ali da su i dalje prisutni određeni izazovi, naročito u vezi sa efikasnošću, racionalizacijom, implementacijom strategije o IKT-u (informacijske i komunikacijske tehnologije) i sprovođenjem disciplinskih i etičkih standarda za sudije i tužioce.

Obrazlažući zabrinutost Evropske komisije zbog stanja medijskih sloboda u Crnoj Gori, ambasador Orav je podsjetio na podatak da su u prvoj polovini 2018. godine prijavljena četiri napada na novinare, od kojih je kao najteži ocijenio napad na novinarku Oliveru Lakić čiji napadači još uvijek nijesu identifikovani.

“Nedostatak djelotvornih mehanizama samoregulacije i profesionalnih etičkih standarda za medije i dalje stvaraju klimu u kojoj može doći do zloupotrebe slobode izražavanja”, rekao je Orav dodajući da “uređivačka nezavisnost i profesionalni standardi javnog servisa moraju biti osigurani, a da Savjet javnog servisa treba da bude zaštićen od neprimjerenog uticaja i političkog pritiska".

Orav je isključio mogućnost aktiviranja “klauzule balansa”, rekavši da se radi o posljednjem sredstvu.

Predstavnici domaćih institucija su izrazili zadovoljstvo “zbog činjenice da je Evropska komisija prepoznala postignute rezultate”.

Pregovarač za 23. i 24. poglavlje i generalna direktorka u Ministarstvu pravde, Marijana Laković je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekla da očekuje da Crna Gora, do kraja godine dobije privremena mjerila za zatvaranje poglavlja.

(Esad Krcić)

Trump ponovo napao francuskog predsjednika, Macron bez komentara

Donald Trump Emmanuel Macron u Jelisejskoj palati 10. novembra 2018.

Američki predsjednik Donald Trump ponovo je na Twitteru u seriji tweetova napao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Trump se bavio Macronovim "niskim procentom podrške", i nefer trgovinskom praksom, samo par dana nakon posjete jednom od ključnih američkih saveznika. Još jednom je zatražio od svog NATO saveznika da povećaju plaćanje za Alijansu.

"Problem je da Emmanuel pati od veoma niske stope podrške u Francuskoj, 26 posto a stopa nezaposlnosti je skoro 10 posto" napisao je Trump.

Američki predsjednik se posebno osvrnuo na opasku o opasnosti od nacionalizma, iz Macronovog govora na obilježavanju godišnjice kraja Prvog svjetskog rata u kojoj se, kako se smatra, američki predsjednik prepoznao jer je, nedavno, za samog sebe rekao da je "nacionalista".

"Usput budi rečeno nema zemlje više nacionalističke od Francuske, veoma ponosni ljudi-i tako i treba!" napisao je Trump završivši misao u narednom tweetu velikim slovima ispisanim "Učinimo Francusku ponovo velikom!"

Trump se takođe osvrnuo i na prošlosedmične riječi francuskog predsjednika da Evropa treba sopstvnu vojsku da bi se, kako je rekao, zaštitila od Rusije, Kine ali potencijalno i od SAD.

"Macron je najavio izgradnju sopstvene armije da zašiti Evropu od SAD, Kine i Rusije. Ali bila je Njemačka u Prvom i Drugom svjetskom ratu-kako je to ispalo za Francusku? upitao je Trump i odgvorio:

"Bili su počeli da uče Njemački u Parizu prije nego što su stigle SAD. Plati za NATO ili ne!" poručio je.

Iz kabineta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona saopšteno je u utorak medijima da "nemaju komentar" na seriju Trumpovih napada. Rečeno je i da je pozicija predsjednika Macrona kada je riječ o odbrani "veoma jasna."

Trump se pak u još jednom tweetu osvrnuo i na kritike na njegov račun zbog toga što se zbog kiše nije pojavio na vojnom groblju na odavanju počasti borcima iz Prvog svjetskog rata.

"Usput budi rečeno kada je rečeno da helikopter ne može da leti do groblja, jer je vidljivot bila nula, ja sam predložio vožnju. Tajna služba je rekla ne, predakleko od aerodroma i velika blokiranost Pariza. Govorio sam sljedećeg dana na američkom groblju dok je kiša lila. Malo izvješteno -lažne vijesti"

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG