Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Preminuo legendarni fudbaler Željko Čajkovski

Željko Čajkovski

Željko Čajkovski, legendarni napadač zagrebačkog Dinama, preminuo je u 92. godini.

Čajkovski je jedan od najzaslužnijih što je na čelo kluba 1947. godine došao Otto Hofmann pod čijim je vođstvom zagrebački klub osvojio tri naslova državnoga prvaka, pet Kupova i Kup velesajamskih gradova.

Rođen je 5. Maja 1925. u Zagrebu, igračku karijeru počeo u zagrebačkom HAŠK-u, a potom prešao u gradski rival Građanski. Među plave je trebalo da pređe zajedno sa svojim proslavljenim bratom Zlatkom Čajkovskim.

Novonastale okolnosti i promene u strukturi fudbalske organizacije i samih klubova, preusmerile su Zlatka Čajkovskog u beogradski Partizan, dok je Željko karijeru nastavio u Dinamu.

U Dinamu je proveo 11 godina da bi 1956. preselio u nemački Verder iz Bremena.

Pogledajte najnovije vesti dana

Nakit Marije Antoanete na aukciji

Dugo skrivani nakit francuske kraljice Marije Antoanete biće danas ponuđen na aukciji u Ženevi u aukcijskoj kući Sotbi koja naziva aukciju jednom od najvažniji prodaja kraljevskog nakita u istoriji.

Sotbi navodi da je ovo prilika koja se pruža jednom u životu da se kupe komadi nakita koji su generacijama držani u dinanstiji Burbon-Parma od kojih neki nisu do sada viđeni u javnosti 200 godina.

Među nakitom su minđuše od dijamanata i bisera, ogrlice od bisera i veliki privezak od bisera.

Marija Antoaneta kojoj je odrubljena glava na giljotini 1793. u 38. godini tajno je prokrijumčarila svojim rođacima u inostranstvo neke od svojih najdragocenijih komada dok je jačala revolucija koja je na kraju označila početak kraja francuske vekovima stare monarhije.

Moguće da je najznačajniji komad "Biseri kraljice Marije Antonete", privezak od dijamanata i bisera procenjen na između milion i dva miliona dolara.

On ima prirodni biser od 2,58 centimetara koji je veći od Peregrine, bisera u nekadašnjoj kolekciji holivudske zvezde Elizabet Tejlor.

Kraljicin nakit podeljen je u više prodajnih celina, i tu je uključen i set minđuša od bisera i dijamanata, dijamantski broš, i ogrlica od bisera i dijamanata.

Jedan prsten s monogramom u dijamantima ima i uvojak kose Marije Antonete.

Uskoro odluka o eventualnom uvjetnom otpustu 'kapetana Dragana'

Odluka o mogućem uvjetnom otpustu Dragana Vasiljkovića zvanog „kapetan Dragan“ bit će donesena vrlo brzo, najavio je glasnogovornik Županijskog suda u varaždinu Igor Pavlic nakon danas održanog ročišta na kojem se raspravljalo o traženju Vasiljkovićevih odvjetnika da ga se nakon preko 90 posto odslužene kazne pusti na uvjetnu slobodu.

„Odluka će biti naknadno donesena. Ne mogu reći točan datum, ali odluka će vrlo brzo biti donijeta,“ kazao je Pavlic novinarima nakon ročišta.

Vasiljković je u Hrvatskoj 2017. godine osuđen na 13 i po godina zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim ratnim zarobljenicima i civilima.

Vasiljković se nakon rata u Hrvatskoji i boravka u Srbiji vratio u Australiju, gdje je živio kao učitelj golfa pod imenom Daniel Sneeden.

Nakon što ga je Hrvatska optužila za ratne zločine i zatražila njegovo izručenje, on je 11 godina odgađao izručenje, dok konačno srpnja 2015.godine nije izručen Hrvatskoj.

Vasiljsković je već u ekstradicijskom pritvoru u Australiji i u zatvoru u Hrvatskoj proveo preko 12 godina, i njegov odvjetnik Tomislav Filakovac kazao je novinarima kako smatra da su ispunjene pretpostavke za njegov uvjetni otpust.

„Izvješća ustanova u kojima je boravio su pozitivna, odnosno svi tvrde da se ponašao primjereno,“ dodao je Filakovac.

Beč neće proterivati ruske diplomate

Austrija neće jednostrano proterivati ruske diplomate kao odgovor na slučaj bivšeg pukovnika austrijske vojske koji se sumnjiči da je špijunirao za Moskvu 26 godina, rekao je danas kancelar Sebastijan Kurc.

"Austrija neće preduzimati jednostrane mere u tom pravcu", rekao je Kurc na konferenciji za novinare nakon sastanka Vlade, odgovarajući na pitanje da li će Austrija proterivati ruske državljane.

Kurc se pozvao na neutralnost svoje zemlje nakon odluke da ne protera ruske zvaničnike u vezi sa ranijim slučajem trovanja oca i ćerke Skripalj u Engleskoj, iako je Beč glavni diplomatski centar u kome radi više od 100 ruskih diplomata.

"O odnosima Rusije i EU redovno se razgovara na evropskim forumima. I ta debata tu pripada", rekao je Kurc dodajući da je špijuniranje od strane bilo koje zemlje neprihvatljivo.

“Ovaj slučaj, naravno, neće voditi poboljšanju odnosa između EU i Rusije. Međutim, smatramo da je važno zadržati kanal za komunikaciju sa Rusijom”, istakao je austrijski kancelar.

Rusija je saopštila da ništa ne zna o optužbi na račun penzionisanog austrijskog pukovnika da je špijunirao za nju. Zvanična Moskva je prethodno negirala umešanost u trovanje Skripaljevih.

Stoltenberg: Evropski planovi odbrane samo unutar NATO

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je veće napore za odbranu Evropske unije, ali i ocenio da se evropski planovi odbrane moraju realizovati unutar Alijanse.

"Mislim da smo iz dva svetska rata, ali i iz Hladnog rata, naučili koliko su važni transatlanski odnosi. Zato moramo da se postaramo za to da se Evropa i Severna Amerika drže zajedno", rekao je Stoltenberg je u intervjuu za Dojče vele.

Nemačka kancelarka Angela Merkel juče je u Evropskom parlamentu rekla da Evropska unija mora što pre izgraditi "istinsku evropsku armiju", pošto je prethodno Francuska pokrenula raspravu da li EU treba da ima svoju vojsku.

Stoltenberg je rekao da pozdravlja "jače napore u odbrani EU", jer veruje da će to osnažiti odbrambene snage Evrope i otvoriti mogućnost za nove investicije u odbranu.

"Ne pozdravljam, međutim, opciju da radimo dupli posao. Zato se evropski planovi odbrane moraju realizovati unutar NATO, i u tom okviru bi morao da se radi na jačanju evropskog stuba NATO. Ako se to uvaži, onda pozdravljam takve evropske napore na polju odbrane", rekao je Stoltenberg.

Povodom namere SAD da se povuku iz sporazuma s Rusijom o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF), Stoltenberg je rekao da su članice NATO godinama zabrinute zbog novog ruskog raketnog sistema i da je još administracija Baraka Obame pozivala Rusiju da se u potpunosti pridržava sporazuma.

"Rusija bi morala da pokaže da se pridržava sporazuma. Sve članice NATO slažu se da je novi ruski raketni sistem razlog za zabrinutost. Taj sistem ugrožava sporazum o nuklearnim raketama srednjeg dometa. Nove ruske rakete su mobilne, teško se otkrivaju i konstruisane su tako da mogu da nose nuklearne bojeve glave. One povećavaju stepen spremnosti upotrebe nuklearnog oružja u sukobu, a domet im je toliki da mogu da stignu i do evropskih gradova, uključujući i Berlin", rekao je on.

Kuvajt posle Igoa zabranio i Dostojevskog

Fjodor Dostojevski

Kuvajtske vlasti su na književnom festivalu koji danas počinje u toj zemlji cenzurisale skoro hiljadu knjiga, među kojima je i klasik Fjodora Dostojevskog "Braća Karamazovi", naveli su organizatori.

Direktor Kuvajtskog međunarodnog književnog festivala Saad al-Anzi rekao je da je ministarstvo informisanja zabranilo 948 naslova.

Prema njegovim rečima, među zabranjenim delima su i "Braća Karamazovi", delo Dostojevskog iz 1880, u kom se prikazuje Rusija iz 19. veka, i postavljaju pitanja o moralu, slobodnoj volji i postojanju boga.

Dostojevski se tako pridružio sve dužem spisku pisaca čija dela su zabranjena u Kuvajtu, zemlji koja važi za umerenu u Persijskom zalivu, ali u kojoj je konzervativna struja sve jača u političkom i društvenom životu, podseća AFP.

Ministarstvo informisanja je u poslednjih pet godina zabranilo više od 4.000 knjiga, među kojima su i "Zvonar Bogorodičine crkve" Viktora Igoa i "Sto godina samoće" Gabrijela Garsije Markesa.

Sve knjige koje će biti izložene na festivalu je unapred pregledala cenzorska komisija, kako predviđa kuvajtski zakon.

Ta komisija je odgovorna ministarstvu informisanja a radi po osnovu zakona o "medijima i izdavaštvu" iz 2006, koji predviđa kazne za izdavače knjiga i medije.

Na meti zakona su vređanje islama i pravosuđa, pretnje nacionalnoj bezbednosti, "pozivanje na nered" i "nemoralni" akti.

Aktivisti su u septembru dva puta protestovali na ulicama protiv sve veće cenzure.

Kuvajt je od sedamdesetih do devedesetih godina bio izdavački centar, s kulturnim magazinom "al-Arabi", mnogo čitanim u arapskim zemljama i nizom knjiga popularne nauke, beletristike i drugog.

Međutim, poslednjih godina u Donjem domu kuvajtskog parlamenta, jedinom u regionu koji se bira opštim glasanjem, uglavnom dominiraju konzervativci i izabrani predstavnici plemena.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG