Dostupni linkovi

Glasnogovornik UNHCR: Apeliramo na Europu da pomogne Grčkoj


Neven Crvenković
Neven Crvenković

Prema poslijednjim podacima UNHCR-a, u Grčkoj se nalazi oko 25.000 izbjeglica, od čega se 10.000 nalazi u mjestu Idomeni, na granici Grčke i Makedonije. Nedostaje svega - hrane, vode, odjeće, a katastrofalni su sanitarni uslovi - navodi u intervjuu za RSE glasnogovornik UNHCR-a za Jugoistočnu Evropu, Neven Crvenković.

RSE: Gospodine Crvenkoviću, prema podacima UNHCR-a, koliko se izbjeglica nalazi na granici između Grčke i Makedonije?

Crvenković: Prema našim posljednjim podacima trenutačno se u Grčkoj nalazi oko 25.000 izbjeglica i migranata, od toga oko 10.000 ljudi se nalazi u mjestu Idomeni, na granici Grčke s Bivšom Jugoslavenskom Republikom Makedonijom (BJRM). Treba napomenuti da se radi o manje-više službenim podacima, jer naše podatke baziramo na podacima vlasti, tako da je za pretpostaviti da su ove brojke sve veće i veće. Pokazuje se da je očito za sada Grčka ostavljena sama sebi da rješava ovaj problem, što ne bi smio biti slučaj.

Mi apeliramo na Europu da pomogne Grčkoj, i što se tiče smještaja ovih ljudi, ali prvenstveno što se tiče programa relokacije ovih ljudi iz Grčke koji je dogovoren još prošle godine na razini Europske unije, gdje je od dogovorenih preko 66.000 ljudi koji su trebali biti relocirani iz Grčke u razne države Europske unije, do sad, nažalost, relocirano otprilike samo njih 350.

Mi s naše strane pomažemo i dalje grčkim vlastima da se nose s ovom krizom, na primjer, postavili smo terenske urede na osam lokacija i razmjestili dodatno osoblje koje je mobilno, da može vrlo brzo pomoći gdje zatreba, u samoj Grčkoj.

RSE: Recite nam, kakvi su uslovi u kojima borave ti ljudi?


Crvenković: Pa možete zamisliti, vidite i sami, a i vaši slušatelji svakoga dana na TV ekranima vide u kakvim neljudskim uvjetima moraju živjeti ti ljudi koji su toliko toga propatili, ne samo u svojim zemljama nego općenito za vrijeme svog izbjeglištva kako bi se uopće domogli Europe, od koje su očekivali zaštitu i sigurnost. Vidjeli smo da se uspostavljaju šatorska naselja, nerijetko na privatnim zemljištima, što dovodi i do pobune ljudi u samoj Grčkoj. Nedostaje svega, bazičnih humanitarnih uvjeta i potrepština poput hrane, vode, sanitarnih uvjeta itd. Vrlo, vrlo je teška situacija.

RSE: Može li nagomilavanje izbjeglica, jer ih se ne pušta dalje iz Grčke, pa ni u Makedoniju, izazvati humanitarnu katastrofu?

Crvenković: Može se reći da je Europa već na rubu humanitarne krize, ponajviše zato jer je i sama donijela mjere koje su potakle i još uvijek potiču tu humanitarnu krizu. Usprkos postignutim dogovorima u 2015. godini, koje sam već spomenuo, vlade europskih država, ne samo na balkanskoj ruti nego i općenito, ne surađuju, dapače, nameću se sve strožije restrikcije na granicama. Sve to, naravno, dovodi do pomanjkanja bazičnih humanitarnih uvjeta poput hrane, smještaja, vode i bazičnih sanitarnih uslova, ali isto tako, kao što smo svjedočili, evidentno se povećavaju napetosti, dolazi do nasilnih sukoba – kao što smo vidjeli jučer na grčko-makedonskoj granici.

RSE: Kakve posljedice može imati dogovor između šefova policija zemalja na tzv. balkanskoj ruti, a vezano za jačanje granica i kontrolisani transfer izbjeglica?

Crvenković: Upravo sam rekao – uvođenje takvih dodatnih i sve rigoroznijih restrikcija na tzv. balkanskoj ruti ima za rezultat samo povećanje tenzija, a izbjeglice, osim ogromnih patnji, samo sve više gura u ruke beskrupuloznih krijumčara i trgovaca ljudima, a ne rješavaju se njihovi problemi i ne poštuju se njihova prava kao tražitelja azila.

RSE: Upravo je generalni sekretar UN-a, Ban Ki Mun (Ki-moon) kritikovao takav odnos balkanskih država ali i država Evropske unije. Radi li se o kršenju ljudskih prava selektivnim propuštanjem jednih i zabranom prolaska za druge izbjeglice?

Crvenković: Dobro ste rekli, mnogo relevantnih međunarodnih faktora, poput Europske komisije, UNHCR-a, pa evo sad i glavnog tajnika UN-a, kritizirali su te nedavno drastično pooštrene mjere od država na tzv. balkanskoj ruti, koje nisu u skladu ni sa međunarodnim pravom ni sa evropskom pravnom stečevinom, a na kraju krajeva niti sa zakonima samih tih država koje ne bi smjele uskraćivati ljudima pravo da traže azil samo zato što dolaze iz zemalja za koje te države smatraju da u njima ne vladaju ratni uvjeti, a isto tako što smatraju da je ispunjena kvota za ljude koji traže međunarodnu zaštitu. To nije u skladu s međunarodnim evropskim pravom a, kao što sam spomenuo, niti sa samim zakonima tih država.

XS
SM
MD
LG