U Njemačkoj je, u prvih šest mjeseci ove godine, azil zatražilo 2.047 crnogorskih građana, saopšteno je agenciji Mina iz Federalne kancelarije za migracije i izbjeglice.
Portparolka te njemačke institucije, Kira German, kazala je da je od januara do kraja juna u toj državi azil tražilo 2.047 Crnogoraca, što je za dvije trećine više u odnosu na čitavu prošlu godinu, kada je bilo 1.269 tražilaca.
Prema riječima German, od obrađenih 749 aplikacija za prvih šest mjeseci, zaštitu je dobilo 0,1 odsto tražilaca, dok je odbijeno njih 581.
Pozitivne odluke se, kako je objasnila, odnose na tražioce koji su dobili politički azil, izbjegličku zaštitu, subsidijarnu zaštitu ili su ostali u Njemačkoj na osnovu klauzule o zabrani protjerivanja.
Kako je objasnila German, od 868 obrađenih prošlogodišnjih aplikacija, zaštitu nije dobio niko, a odbijeno je 646 tražilaca.
Prema njenim riječima, ne postoje statistički podaci o tome šta Crnogorci najčešće navode kao razlog traženja zaštite te države, ali većina aplikanata sa Zapadnog Balkana navodi siromaštvo u državi porijekla, traženje posla ili obrazovanja za djecu kao motiv dolaska u Njemačku.
“Budući da ti razlozi nemaju osnova u Ženevskoj konvenciji o statusu izbjeglica, te aplikacije se odbijaju”, navela je German.
Upitana da li su tačni navodi da će tražioci sa Balkana, bez osnova za dobijanje azila, biti uskoro deportovani u države porijekla, ona je odgovorila potvrdno.
Isjeljavanje građana Crne Gore, posebno sa sjevera države, problem je na koji nevladine organizacije, ali i pojedini politčki subjekti, ukazuju posljednjih nekoliko mjeseci.
Prema posljednjim podacioma nevladine organizacije Euromost, iz Crne Gore je u Njemačku otišlo 5.620 crnogorskih građana.
Iz Vlade su ranije kazali da je problem iseljavanja prekomjerno ispolitizovan i da u manjem obimu traje godinama.
