Dostupni linkovi

Komemoracija u Jasenovcu bez predsednice Hrvatske


U Spomen području Jasenovac u nedelju se održava komemoracija povodom 70. godišnjice proboja zatvorenika iz koncentracionog logora Jasenovac, na kojoj će biti premijer Zoran Milanović i predsednik Sabora Josip Leko, ali ne i predsednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Predsednicu države na komemoraciji će predstavljati izaslanik, što se u javnosti ocenjuje neprimerenim s obzirom na važnost događaja. Proteklih desetak godina na komemoracijama u Jasenovcu uobičajeno su bili šefovi države Stjepan Mesić i Ivo Josipović koji su u svojim govorima oštro osuđivali NDH, ustaške zločine i isticali važnost antifašizma za Hrvatsku.

Grabar-Kitarović, koja je za predsednicu Hrvatske izabrana kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), žrtvama Jasenovca sama je odala počast u sredu, 22. aprila. Tamo je otišla nenajavljeno i bez pratnje medija, a javnost je o tome obaveštena tek saopštenjem iz pres službe hrvatske predsednice. U poruci napisanoj u knjizi utisaka poručila je da kao predsednica Hrvatske i kao čovek "osuđuje zločine mučenja i ubijanja koji su se tu događali".

"Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena. Ta politika bila je volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskog naroda za svojom državom", upisala je Grabar-Kitarović u knjigu utisaka u Jasenovcu.

Komemoracija je posvećena obeležavanju godišnjice proboja zatvorenika iz ustaškog logora, koji se dogodio 22. aprila 1945. Pokrovitelj skupa je Hrvatski sabor.

Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svetskog rata kao mesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH. U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje verske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.

Do sada se znaju imena ukupno 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 dece.

XS
SM
MD
LG