I Slovenija, poput Hrvatske i drugih zemalja regiona nespremna dočekuje ukidanje mliječnih kvota u EU.
Slovenija, koja godišnje proizvede oko 600.000 tona mlijeka, nije se, po ocjeni slovenskih agrarnih stručnjaka, dobro pripremila na potpunu liberalizaciju mliječnog tržišta koja počinje u srijedu, kada se u Europskoj uniji potpuno ukidaju nacionalne mliječne kvote kojima se proizvodnja mlijeka ograničavala od 1984. godine.
Najpoznatiji slovenski agrarni ekonomist Emil Erjavec kazao je da je najveća opasnost koja se sada pojavljuje za mliječne farme očekivana velika oscilacija cijena, što se do sada spriječavalo mjerama zajedničke europske poljoprivredne politike i subvencijama, iako se složio da zadržavanje mliječnih kvota više nije imalo smisla, uz ostalo i zato što Slovenija kvote proizvodnje ugovorene tokom pregovora za ulazak u EU 2004. nije uspijevala u cijelosti iskoristiti.
Teško je prognozirati kako će se cijene mlijeka ubuduće formirati, ali se mogu očekivati velike oscilacije cijena, čemu bi se proizvođači mogli suprotstaviti većom ekonomičnošću proizvodnje i povezivanjem u mliječnom lancu, na što se Slovenije nije dosta dobro pripremila, ocijenio je Erjavec.
Neke su velike države i proizvođači mlijeka, poput Njemačke, Francuske i Nizozemske, euforično investirale u proizvodnju mlijeka, naveo je Erjavec, dodavši da se već govori o svojevrsnom "mliječnom pojasu" uz Sjeverno more koji će ubuduće diktirati tržište i cijene. T
e su velike zemlje, koje su ulagale u proizvodnju mlijeka, tehnološki mnogo osposobljenije i izvozno usmjerenije od manjih zemalja poput Slovenije, kojima je proizvodnja mlijeka također jedna od osnovnih aktivnosti u poljoprivredi, kazao je Erjavec.
