Dostupni linkovi

Dug građana Srbije prema bankama se duplirao


Kada se gleda statistički, najviše se uzimaju krediti, zato je dug za to i najveći. Ali je tu zaduženost proteklih godina i te kako rasla. U poređenju sa 2006. godinom, dug građana bankama se duplirao.

Sa tadašnja 334 evra, danas u proseku svaki građanin Srbije za kredite duguje 710 evra. Odnosno za kredite, kreditne kartice, dozvoljeni minus dug je za proteklih sedam godina sa 401 evro porastao na 791 evro.

Prosek naravno uvećavaju stambeni zajmovi, ali keš i potrošački koji su sa kraćim rokovima otplate, takođe imaju konstantnu tražnju.

Te 2006. prosečan dug po stanovniku iznosio je 334 evra, već iduće godine uvećan je za 170, u 2008. za 80 evra, da bi 2009. pao na 565 evra. Opet značajniji rast bio je 2010. - 668 evra, da bi 2011. i 2012. ostao nepromenjen 733 evra, odnosno 732. Ali ove godine imamo pad za 20 evra.

S druge strane, najskloniji smo dozvoljenom minusu iako kamatne stope iznose blizu 40 odsto. Njegova vrednost, od 2006. je skoro neznatno promenjena. Za sedam godina skočila je sa 20 evra na 30 evra. Skloniji smo i korišćenju kreditnih kartica. Najdrastičniji pad prosečne zaduženosti je kod lizinga. Sa prosečnih 14 evra u 2006. danas je pao pet evra.

"Ekspanzija stambenog kreditiranja počinje nakon 2006. i najveći deo tog porasta zaduženosti je zahvaljujući toj vrsti kredita. I pored ovog rasta, stanovništvo Srbije je u proseku jedno od najmanje zaduženih u Evropi. Ohrabruje da je poslednjih nekoliko godina usporeno zaduživanje po osnovu minusa po tekućem računu, kao i da je opao dug po osnovu kreditnih kartica. To ukazuje da se naši građani ekonomski racionalnije ponašaju u krizi", ističe ekonomista Goran Nikolić.
XS
SM
MD
LG