Dostupni linkovi

Četvrtina svetskog zemljišta uništena



Četvrtina svetskog zemljišta je u velikoj meri uništena, i taj trend mora biti promenjen kako bi se nahranilo svetsko stanovništvo, koje je u stalnom porastu, rezultati su prve studije UN o stanju svetskog zemljišta i izvora vode,
objavljene danas u Rimu.

Izveštaj je pokazao da je 25 odsto svetskog zemljišta trenutno "u velikoj meri uništeno", jer je došlo do erozije tla, smanjenja izvora vode i gubitka biodiverziteta.

Još osam odsto je "umereno uništeno", dok je 36 odsto stabilno ili blago ugroženo, dok je samo na 10 odsto zemljišta došlo do "poboljšanja".

Ostatak zemljišta u svetu prekrivaju pustinje ili vodena prostranstva.

Posebno su ugrožene zapadna Evropa, gde je intenzivna poljoprivredna proizvodnja dovela do zagađenja tla i podzemnih voda i rezultirala gubitkom biodiverziteta, zatim Himalaji, Andi, Etiopska visoravan i južna Afrika, gde je erozija tla udružena sa pojačanim intenzitetom poplava.

U jugoistočnoj i istočnoj Aziji pirinčana polja su napuštena, najviše zbog pada vrednosti te poljoprivredne kulture.

Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) procenjuje da će poljoprivrednici morati da do 2050. proizvedu 70 odsto više hrane kako bi zadovoljili potrebe svetske populacije, za koju se očekuje da dostigne cifru od devet milijardi ljudi.

Trenutna situacija je takva da se najplodnije površine već obrađuju, ali na takav način da se njihova produktivnost smanjuje, a zemljište se troši i voda rasipa.

Da bi se zadovoljile svetske potrebe za hranom, potrebno je intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju na postojećim obradivim površinama, ocenjuje FAO u izveštaju pod nazivom "Stanje svetskog zemljišta i izvora vode za hranu i poljoprivredu".

Izveštaj UN objavljen je danas kada počinje i dvonedeljni samit svetske organizacije o klimi u Durbanu, u Južnoj Africi, čiji je cilj da se izađe iz ćorsokaka u vezi sa smanjenjem svetske emisije ugljen-dioksida i drugih zagađivača.

Studija UN pokazala je da su klimatske promene, zajedno s lošim poljoprivrednim praksama, doprinele smanjenju produktivnosti na svetskim obradivim površinama u godinama velike primene novih tehnologija, pesticida i hibridnog semena, što je u prvom momentu dovelo do povećanog prinosa žitarica.

Izveštaj UN je, takođe, pokazao da svetski izvori vode postaju sve oskudniji i slaniji, dok su podzemne vode sve zagađenije pesticidima i drugim otrovima.

Da bi se zadovoljile svetske potrebe za vodom do 2050, potrebni su efikasniji irigacioni sistemi, jer sadašnji funkcionišu ispod svojih kapaciteta, navodi FAO.
XS
SM
MD
LG