Hrvatska je prevalila psihološku granicu visine spoljnog duga od 100 posto brutodomaćeg proizvoda. Na rast duga do kraja godine od oko 103 posto BDP-a najviše će uticati zaduživanje države i kompanija u njenom vlasništvu.
Naime, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB-a), inostrani dug na kraju aprila iznosio je 42,8 milijardi eura, što je 276 miliona eura manje nego na kraju prošle godine, ali to će se promijeniti, piše Večernji list.
Privremeno smanjenje spoljnog duga na početku godine dogodio se zato što se država tada zaduživala na domaćem tržištu, a krajem godine će na stranom. Rješavanje nelikvidnosti u državnim kompanijama kojima se Vlada ponosi, takođe košta pa se i one moraju zadužiti.
Smanjenje duga države posljedica je podmirenja obveze prema dospjeloj euroobveznici te refinansiranju duga na početku godine na domaćem tržišta kapitala.
Ali stanje će se do kraja godine promijeniti, navode u Večernjem. Prema prijašnjim prognozama analitičara Raiffeisen banke, bruto spoljni dug do kraja godine bit će 47,5 milijarde eura. Istu visinu prognozira i Zdeslav Šantić, analitičar SG Splitske banke, a ona je već na 103 posto BDP-a, piše list.
