Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Netanjahu odbio da se izvini Turskoj

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbio je da se izvini Turskoj zbog napada na humanitarnu flotilu "Sloboda", u kome je život izgubilo devet turskih aktivista za ljudska prava, kao i da plati nadoknadu porodicama poginulih i ranjenima, javlja RIA Novosti.

"Izrael ne može da se izvini za činjenicu da su njeni vojnici morali da se brane od gomile koja ih je umalo linčovala", rekao je Netanjahu izraelskoj televiziji, dodajući da bilo kakva kompenzacija ne dolazi u obzir.

Izraelski komandosi upali su na brod "Sloboda" 31. maja u međunarodnim vodama kod obala Pojasa Gaze na kome je bilo oko 10 000 tona pomoći za Palestince i oko 700 aktivista za ljudska prava.

Tokom ove operacije ubijeno je devet aktivista, a desetine su povređene.

Pogledajte najnovije vesti dana

Moguća optužnica protiv izraelskog ministra policije

Arjeh Deri

Izraelska policija preporučila je podizanje optužnice protiv ministra unutrašnjih poslova Arjeha Derija povodom velikog slučaja korupcije.

Policijski portparol Miki Rozenfeld rekao je da postoje utemeljeni dokazi protiv Derija o tome da je počinio djela prevare i zloupotrebe povjerenja u vezi sa milionima šekela u poreskim prekršajima, pranjem novca i ometanjem sudskih procedura.

Policija je ispitala Derija i njegovu suprugu zbog sumnje da su primili nelegalne uplate od poslovnih ljudi. Oni su demantovali da su prekršili zakon, prenio je AP.

Deri je prethodno 2000. godine osuđen na tri godine zatvora zbog podmićivanja, prevare i zloupotrebe povjerenja. On je tada takođe bio ministar unutrašnjih poslova.

Deri je odslužio kaznu od 22 mjeseca zatvora, ali se vratio u politiku i preuzeo upravljanje ultraortodoksnom strankom Šas 2013. godine.

Italija naredba pljenidbu spasilačkog broda Aquarius

Brod Aquarius (u pozadini)

Italija je naredila pljenidbu broda Aquarius (Akvarijus), koji služi za spašavanje migranata u Sredozemnom moru, zbog nelegalnog odlaganja smeća, saopštila su Ljekari bez granica.

Brod, koji je zakupila ova organizacija zajedno sa grupom SOS Mediteran, trenutno je usidren u Marseju.

Sumnja se da je brod prevezao 24 tone potencijalno toksičnog otpada koje je predstavio kao obično smeće, navode italijanski mediji.

Tužilaštvo u Katanji, na Siciliji, pokrenulo je istragu o odjeći migranata, ostacima hrane i sanitarnom otpadu koji je prošle godine odložen u italijanskim lukama sa Aquariusa i Vos prudence (Vos prudensa), drugog broda koji koriste Ljekari bez granica.

Italija je 10. juna odbila da primi Aquarius, koji je tada prevozio migrante spašene na moru. Nakon što je to učinila i Malta, brod je sa migrantima primila Španija u luci u Valensiji.

Međunarodna organizacija za migracije saopštila je da se oko 15.000 migranata utopilo u centralnom dijelu Sredozemnog mora od 2013. godine.

U istom periodu, na italijanske obale stiglo je 600.000 migranata, a ostale evropske zemlje su zatvorile svoje granice.

Šest kilograma otpada u utrobi uginulog kita

Uginuli kit ulješura, fotoarhiv

U utrobi uginulog kita ulješure koji se nasukao kod istočne obale Indonezije pronađeno je skoro šest kilograma otpada, uključujući plastične čaše, japanke i kese.

Uprava nacionalnog parka Vakatobi saopštila je da je lešina pronađena kasno sinoć u provinciji Sulavezi.

U utrobi skoro deset metara dugačkog kita bilo je 115 plastičnih čaša, četiri plastične flaše, 25 kesa, par japanki, najlonski džak i više od 1.000 komada različitog plastičnog otpada.

Kako navodi AP, nije poznato zbog čega je životinja uginula.

Saudijska Arabija i UAE najavili program pomoći Jemenu

Dopremanje paketa hrane Jemenu, fotoarhiv

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su vodili koaliciju arapskih država u borbi protiv Jemena i Houthijevog pokreta koji kontroliše glavni grad, obećali su novi program pomoći toj zemlji u hrani za 500 miliona dolara.

Program je najavio Abdullah bin Abdulaziz Al-Rabi'ah, generalni supervizor Centra za humanitarnu pomoć i radove kralja Salmana u Saudijskoj Arabiji na zajedničkoj konferenciji za novinare u Rijadu sa Reem al-Hashimijem, državnim ministrom za međunarodnu saradnju UAE.

Pročitajte - Borbe za luku u Jemenu: Desetine mrtvih za jedan dan

Kremlj optužuje američke senatore da se miješaju u izbore Interpola

Aleksandar Prokopčuk

Kremlj je u utorak saopštio da izjava grupe američkih senatora protiv izbora ruskog kandidata za predvođenje Međunarodne policijske organizacije (Interpol) predstavlja izborno miješanje.

Interpol treba izabrati novo čelništvo 21. novembra, a četiri senatora SAD-a, uključujući Marka Rubija, objavili su u ponedjeljak izjavu kojom traže administraciju američkog predsednika Donalda Trumpa da se suprotstavi kandidaturi ruskog kandidata Aleksandra Prokopčuka.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima na konferenciji: "... Ovo je verovatno neka vrsta miješanja u izborni proces međunarodne organizacije".

Može vas interesovati: Kosovo nije primljeno u Interpol

Bitkoin oslabio za 7,5 odsto

Bitkoin

Bitkoin je oslabio za 7,5 odsto, na manje od 4.500 dolara, što znači da je ova digitalna valuta izgubila skoro trećinu vrijednosti za sedam dana.

Ostale kritovalute takođe su doživjele oštar pad.

Eterijum je izgubio deset procenata, a ripl čak 13 odsto.

Bitkoin trenutno vrijedi 4.354,2 dolara na berzi Bitsmep, što je najmanja vrijednost ove valute od oktobra 2017. godine.

Kosovo nije primljeno u Interpol

Sjedište Interpola u Lionu, Francuska

Nakon dva kruga glasanja na Generalnoj skupštini Interpola na zasedanju u Dubaiju, Kosovo nije primljeno u članstvo u ovoj međunarodnoj policijskoj organizaciji.

Protiv prijema Kosova u Interpol glasala je 51 država, 68 je bilo za, a uzdržano 16.

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović napisao je kratko na Twitteru: Pobeda.

Vlada Kosova izrazila je "duboko razočaranje" što Kosovo nije postalo članica Interpola.

Vlada Kosova je za to optužila "agresivnu kampanju Vlade Srbije" dodajući da glasanje protiv Kosova ide na ruku kriminalu i kriminalcima i da zbog toga niko ne treba da bude srećan.

Predlog za glasanje stigao je na dnevni red pošto je odbijen zahtev Kine, Španije, Kipra, Argentine, Surinama i Srbije da se ukloni izjašnjavanje o članstvu Kosova, javili su mediji u Srbiji.

Srbija se oštro protivila članstvu Kosova u Interpolu i vodi kampanju protiv prijema.

Kosovo je do sada tri puta podnosilo zahtev za članstvo – 2010, 2015. i 2017. godine.

Na Generalnoj skupštini Interpola u Dubaiju učestvuje skoro 1.000 zvaničnih predstavnika iz 173 zemlje, kao i 85 šefova policija i 40 ministara.

Pročitajte:

Pad akcija Nisana i Micubišija nakon hapšenja Gona

Karlos Gon

Vrijednost akcija japanskih proizvođača Nisan i Micubiši doživjela je veliki pad na berzi u Tokiju nakon hapšenja predsjednika ovih firmi Karlosa Gona.

On je optužen da nije prijavio svoje prihode u iznosu od 44,4 miliona dolara u periodu od pet godina, saopštilo je tužilaštvo.

Njemu se stavlja na teret i da je koristio imovinu kompanije u lične svrhe.

Gon je do sada bio na čelu japansko-francuskog saveza Reno-Nisan-Micubiši. Nisan i Micubiši su saopštili da se pripremaju da smijene Gona sa ovog položaja.

Upravni odbor Renoa održaće sastanak na kojem će se odlučivati o Gonovoj budućnosti, prenio je BBC.

Vrijednost akcija Nisana opala je za 5,5 odsto, a Micubišija za 6,9 procenata.

Direktor Nisana Hiroto Saikava rekao je da je previše vlasti dato jednom čovjeku u smislu upravljanja.

Hapšenje Gona potreslo je svjetsku automobilsku industriju, pošto je on bio jedan od njenih stubova, a početkom dvijehiljaditih izvukao je Nisan iz velike krize.

Japansko tužilaštvo saopštilo je da je već pretreslo Nisanovo sjedište u Jokohami, nedaleko od Tokija.

Sudija blokirao Trumpovu naredbu o uskraćivanju azila

Migrantski karavan na putu prema SAD-u

Američki savezni sudija blokirao je naredbu koju je izdao američki predsjednik Donald Trump kako bi uskratio azil migrantima koji ilegalno pređu južnu granicu Sjedinjenih Država.

Američki okružni sudija Jon Tigar u San Francisku izdao je privremeni nalog za zabranu nakon što je saslušao argumenate grupa za ljudska prava.

Trump potpisao je naredbu ranije ovog mjeseca kao odgovor na migrantski karavan koji se kreće ka granici.

Američki predsjednik je kao glavni argument za ovakav potez naveo nacionalnu zabrinutost kojem su se oštro suprotstavile grupe za promociju ljudskih prava.

Ivanka Trump koristila lični email za poslove vlade

Ivanka Trump

Kćerka i savjetnica američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp), Ivanka Trump, koristila je lični email za poslove američke vlade, objavio je Washington post.

List se poziva na neimenovane izvore koji tvrde da su do ovog otkrića došli zvaničnici Bijele kuće.

Ivanka Trump je rekla da nije bila upućena u detalje federalnih pravila, navodi Washington post.

Portparol advokata Ivanke Trump potvrdio je da je ona koristila lični e-mail prošle godine, prije nego što joj je rečeno za pravila i da je sva elektronska pošta vezano za poslove vlade dostupna već nekoliko mjeseci.

Donald Trump je optužio 2016. Hillary Clinton (Hilari Klinton) da je zemlju dovela u opasnost kada je koristila svoj privatni e-mail u vrijeme kada je bila državni sekretar SAD-a.

Napadač nožem ranio policajca u Briselu

Policija patrolira Briselom, fotoarhiv

Jedan policajac zadobio je povrede nakon što je napadač na njega nasrnuo nožem uzvikujući "Alahu ekber" u Briselu, rekli su zvaničnici, prenosi Reuters.

Mreža RTBF javila je da je policajac zadobio povrede u vrat, ali da nije životno ugrožen.

Portparol policije rekao je za mrežu CNN da je napadač ranjen nakon što je drugi policajac otvorio vatru.

Napad se dogodio rano jutros ispred policijske stanice u centru Brisela. I policajac i napadač prebačeni su u bolnicu.

Portparol policije Ilse van de Kere rekao je da se okolnosti incidenta utvrđuju, javlja CNN.

Si Đinping u poseti Filipinima

Si Đinping, fotoarhiv

Kineski predsednik Si Đinping doputovao je na Filipine u svoju prvu državnu posetu toj zemlji.

Filipini su tradicionalno bili povezani sa Sjedinjenim Državama, ali se Manila okrenula Pekingu u kontekstu borbe koje dve prve ekonomije sveta vode za uticaj u Aziji.

Po dolasku na vlast 2016, predsednik Filipina Rodrigo Duterte najavio je "raskid" sa SAD-om, tvrdeći da je njegova zemlja imala malo koristi od ovog saveza.

Duterte nastoji da razvije odnose sa Pekingom i tako obezbedi milijarde dolara investicija za Filipine.

Si će u Manili boraviti dva dana.

Australija: Uhapšena tri muškarca zbog planiranja napada

Hapšenje policije Australije, fotoarhiv

Australijska policija saopštila je danas da je uhapsila tri muškarca osumnjičena da su pripremali teroristički napad prilikom "masovnog okupljanja" u Melburnu.

Policija je saopštila da su Hanifi Halis (21), Samed Erikioglu (26) i Ertundž Erikioglu (30) pokušali da pribave poluautomatsku pušku kako bi izveli napad. Sva trojica su optužena za planiranje terorističkog napada, saopštila je policija, dodajući da se radi o državljanima Australije.

"Mi sada imamo dovoljno dokaza da djelujemo u smislu sprečavanja terorističkog napada", rekao je novinarima Grejem Ešton, šef policije u državi Viktorija.

On je dodao da su uhapšeni tragali za mjestom masovnog okupljanja kako bi ubili što je više ljudi moguće.

Policija je saopštila da sada analizira oko 17.000 presretnutih telefonskih poziva i oko 10.500 poruka razmijenjenih između članova grupe.

U Španiji voz sletio sa šina, osoba poginula

Ilustrativna fotografija

Jedna osoba je poginula, a najmanje pet je povrijeđeno nakon što je putnički voz sletio sa šina nedaleko od španskog grada Barselone, saopštila je policija.

Voz je sletio sa šina između gradova Tarasa i Manresa na sjeveroistoku zemlje.

Do incidenta je došlo usljed klizišta i odrona zemlje, saopštila željeznička kompanija Adif.

Chicago: Četiri osobe ubijene u napadu u bolnici

Ilustrativna fotografija

Najmanje četiri osobe ubijene su u oružanom napadu koji se kasno sinoć dogodio u bolnici u američkom gradu Chicago.

Incident se dogodio u bolnici Mercy, a napadač je identificiran kao 32-godišnji Juan Lopez koji je bio zaručnik jedne od žrtava.

Među četiri smrtno stradale osobe su policajac, napadač i dva civila.

Policijski zvaničnik Anthony Guglielmi potvrdio je na Twitteru da je policajac Samuel Jimenez izgubio život na dužnosti, prenosi agencija Anadolija.

"Grad Chicago je izgubio jednog ljekara, farmaceutskog asistenta i policijskog službenika. Svi su stradali dok su radili poslove koje su voljeli", saopćio je gradonačelnik Rahm Emanuel.

Senator Dick Durbin pohvalio je policiju koja je brzo intervenirala i u razmjeni vatre ubila napadača. Istraga o detaljima i motivima napada je u toku.

Putin razmatra odgovor na mogući izlazak SAD iz sporazuma o naoružanju

Vladimir Putin

Predsednik Rusije Vladimir Putin okupio je vodeće ruske vojne zvaničnike da razmotre kakav bi bio odgovor Rusije na planirano američko povlačenje iz ključnog sporazuma o naoružanju.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je prošlog meseca da planira da izađe iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) iz 1987. godine zbog ruskog kršenja tog sporazuma. Rusija je demantovala da je kršila dogovor.

Putin je rekao vojnom vođstvu da moguće američko povlačenje iz sporazuma "ne bi ostalo bez odgovora" ruske strane.

On je kazao da je Rusija odgovorila na američki program raketne odbrane razvijajući novo oružje koje je po njegovim rečima u stanju da probije svaki mogući raketni štit. Dok je izdavao upozorenja o mogućoj ruskoj odmazdi Putin je izrazio nadu da će Moskva i Vašington moći da vode pregovore o kontroli naoružanja da bi se smanjile napetosti.

Holandija predlaže nove sankcije za kršenje ljudskih prava

Holandski ministar vanjskih poslova Stef Blok je optimističan u vezi novog prijedloga sankcija EU protiv kršitelja ljudskih prava

Holandija predlaže novi režim sankcija čija će meta biti pojedinci optuženi za kršenje ljudskih prava širom svijeta.

Zvaničnici 28 dežava članica EU sastaće se se u utorak u Hagu da bi razmatrali holandski prijedlog koji nosi naziv "Prema EU globlanom režimu sankcija zbog ljudskih prava"(Towards an EU Global Human Rights Sanctions Regime)

Dokumentom koji je RSE imao na uvid u ponedjeljak, predlaže se režim sankcija "značajno različit od postojećeg EU geografski limitiranog režima sankcija" čiji je cilj "promjena stanja ponašanja a time i prirode politike".

Predloženi režim "može targetirati kršioce ljudskih prava globalno, nepovezano sa političkim kontekstom ili intevladinim razvojem. Može takođe biti usmjeren protiv pojedinaca koji nijesu državni akteri (pobunjeničke grupe)" navodi se u ovom tekstu.

Predlaže se takođe zamrzavanje imovine i sredstava kao i zabrana izdavanja viza za osobe koje "su počinile ozbiljna kršenja ljudskih prava" kao što su egzekucije, masovne egzekucije i suđenja bez pravnog postupka, prisilni nestanci ili tortura.

"Vidjeli smo u brojnim slučajevima kršenja ljudskih prava posljednjih godina gdje su pojedinačno države uvele mogućnost primjene sankcija na pojedince," rekao je holanski ministar vanjskih poslova Stef Blok za RSE na marginama sastanka ministara vanjskih poslova u Briselu.

Blok je rekao da još uvijek ne postoji konsenzus EU oko ovog prijedloga, ali da je "optimističan u vezi sa tim."

Blok je dodao da bi ministri vanjskih poslova ovaj prijedlog mogli razmatrati i na njihovom sljedećem sastanku u Briselu 10. decembra.

(Rikard Jozwiak)

Kosovo: Hapšenje zbog zloupotreba u zdravstvu

Ilustracija

Policija Kosova je saopštila da je uhapsila dve osobe zaposlene u Ministarstvu zdravlja i Nacionalnom zavodu za transfuziju krvi Kosova zbog sumnje da su proneverili više od milion i dvesta hiljada evra.

Direkcija za istraživanje privrednog kriminala i korupcije policije Kosova danas je uhapsila farmaceutskog inspektora i šeficu kadrovske službe u Nacionalnom zavodu za transfuziju krvi.

Uhapšeni, Š. S , osumnjičen je da je na poziciji farmaceutskog inspektora u Ministarstvu zdravlja zloupotrebio namenska sredstva za unapređenje Kosovske agencije za medicinske proizvode (AKPM). Tereti se da je od 2015. do 2018. zloupotrebio 1.127.499 evra.

Druga uhapšena osoba je N.Š.F., koja je vršila dužnost šefa kadrovske službe u Nacionalnom zavodu za transfuziju krvi. Ona se tereti da je od marta do decembra 2014. zloupotrebila 99.415 evra.

Direkcija za istraživanje privrednog kriminala i korupcije kosovske policije uhapsila je prošle nedelje dva zvaničnika Ministarstva zdravlja Kosova, bivšeg direktora i sadašnjeg vršioca dužnosti direktora finansija koji se terete za proneveru 1.170.854 evra od 2014. do 2017. godine.

Ukrajina prijeti izlaskom iz Interpola ako šef bude Rus

Arsen Avakov, ukrajinski ministar unutrašnjih poslova

Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov rekao je u ponedjeljak da će njegova zemlja razmotriti suspenziju svog članstva u međunarodnu policijsku organizaciju ukoliko za novog šefa Interpola bude izbaran Rus.

Avakov je citiran u Dubaiju u Ujedinjenin Arapskim Emiratima (UAE), gdje se u utorak očekuje izbor novog šefa Intepola nakon što je dosadašnji prvi čovjek ove organizacije uhapšen u Kini.

Britanski mediji su izvjestili da će novi šef Interpola najverovatnije biti 56-godišnji veteran ruskog ministarstva unutrašnjih poslova Aleksandar Prokopčuk uprkos optužbama da je Moskva koristila interpolove procedure za progon političkih protivnika.

"Moguće predsjedavanje Rusije Interpolom je apsurd i u kontadikciji sa duhom i ciljevima ove organizacije" naveo je Arsen Avakov u Dubaiju. On je ranije naveo da bi Rusija na čelu intepola predstavljala "hibridnu prijetnju cijelom svijetu".

Meng Hongvei, koji se nalazio na čelu Interpola i koji je ranije bio potpredsjednik Kine za javnu bezbjednost, nestao je nakon odlaska u matičnu zemlju krajem septembra. Peking je naknadno saopštio da je uhapšen u okviru velike čistke zbog navodne korupcije ili, kako se sumnja, nelojalnosti autoritarnoj vlasti predsjednika Si Đinpinga.

Osim o izboru novog direktora Interpol će sjutra donijeti odluku i hoće li Kosovo primiti u punopravno člansvo međunarodne policijske organizacije.

Kosovo zabranilo uvoz i prodaju proizvoda s oznakom KiM

Ilustracija

Ministar trgovine i industrije Kosova Endrit Šalja u ponedeljak je doneo odluku da trgovinska inspekcija ne dozvoli uvoz i prodaju proizvoda koji se na Kosovo uvoze s natpisom "Kosovo i Metohija", "Kosovo Unmik" ili "Kosovo Rezolucija 1244".

Trgovinska inspekcija Ministarstva trgovine i industrije je ustanovila da neki od najvećih kosovskih trgovinskih lanaca prodaju robu s natpisima koji su u suprotnosti sa Ustavom i zakonima Kosova.

Šalja je od Carine Kosova tražio da se ne dozvoli uvoz na Kosovo proizvodima koji imaju etikete na kojima su ti natpisi.

Prištinski mediji su u petak javili da su u jednom broju trgovinski centara na Kosovu pronašli prehrambene i druge proizvode na kojima su umesto Kosova kao zemlje uvoza robe mogu bile etikete "Kosovo i Metohija", "Kosovo Unmik" ili "Kosovo Rezolucija 1244".

Kralj Salman dao podršku princu, nije pomenuo Kašogija

Saudijski kralj Salman bin Abdulaziz Al Saud

Saudijski kralj Salman održao je u ponedjeljak prvi veći govor od ubistva novinara Džamala Kašogija, u kojem je dao podršku svom sinu, princu prijestolonasljedniku Mohamedu Bin Salmanu (MBS), ne pominjući optužbe da je princ naručio ubistvo.

Saudijski ministar energije Halid al-Falih je kako prenosi Reuters, najavio da će saudijsku delegaciju na summitu Grupe 20 u Argentini, kasnije ovog mjeseca predvoditi princ Mohamed Bin Salman.

U godišnjem govoru o politici kralj Salman je naveo prioritete Saudijske Arabije za narednu godinu, naglašavajući teme kao što su rat u Jemenu, bezbjenost za Palestince, stabilnost tržišta nafte, suprotstavljanje rivalu Iranu i otvaranje novih radnih mesta za Saudijce.

Kralj je u govoru pred vijećem Šure iskazao podršku svom najdržem sinu princu MBS-u rekavši da je 32-godišnji prijestolonasljednik fokusiran na razvoj saudijske omladine. Princ kontoliše sve ključne poluge vlasti u zemlji od ekonomije do sigurnosti.

Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) zaključila je da je princ Mohamed Bin Salaman naredio ubistvo Kašogija, 2. oktobra, što Saudijska Arabije odlučno demantuje.

Kašogi (59) je ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu gde je otišao po dokumenta za vjenčanje sa turskom vjerenicom. Nakon ubistva koje su izveli agenti saudijske službe bezbjednosti kralj Salman je princa postavio na čelo tijela koje će reorganizovati tajnu službu te zemlje. Kralj je u govoru naveo da javno tužilišatvo i pravosuđe rade na spovođenju pravde u skladu sa islamskim zakonom.

Prošlog četvrtka su saudijski tužioci saopštili da traže smrtnu kaznu za petoricu od 18 uhapšenih muškaraca osumnjičenih za ubistvo Kašogija, novinara koji je sarađivao sa The Washington Postom i koji je pisao kritički o princu MBS-u, iako je ranije bio blizak kraljevskoj porodici.

Predsjednik SAD Donald Trump je upitan za komentar zaključka CIA-e, da je princ Mohamed Bin Salman naredio ubistvo, rekao da još nije dobio izvještaj i da će, kako je rekao "potpun izvještaj" uključujući i ko je odgovoran za Kašogijevu smrt, dobiti ili u ponedjeljak ili u utorak.

Demokratski senator Ron Wyden je danas pozvao američke obavještajne zavničnike da javno objave sadržaj njihovog zaključka o ubistvu Džamala Kašogija, navodi Reuters.

Novo ubistvo u Podgorici

ilustracija

Podgoričanin Veselin Kalezić ubijen je oko 17 sati i 30 minuta u podgoričkom naselju Stari aerodrom, prenose mediji.

Pronađen je i zapaljeni automobil u selu Botun u Zeti.

Kalezić je poznat kao bezbjednosno interesantna osoba, i već je osuđivan zbog raznih krivičnih djela.

U toku je potraga za ubicom, kao i uviđaj na mjestu likvidacije.

"Policijski službenici Centra bezbjednosti Podgorica, zajedno sa službenicima Sektora kriminalističke policije, preduzimaju intenzivne aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva V.K. (47) koje je danas počinjeno u Podgorici. V.K. je ubijen iz vatrenog oružja. Na licu mjesta se vrši uviđaj. Policijsko – tužilačke mjere i radnje na rješavanju ovog krivičnog djela su u toku", navode iz Uprave policije.

Kalezić je osu­đi­van zbog ubi­stva u cen­tru Pod­go­ri­ce sre­di­nom de­ve­de­se­tih.

Takođe, hap­šen je i u cen­tru Pod­go­ri­ce jer je na­pao jed­nog pri­pad­ni­ka In­ter­vent­nog vo­da po­li­ci­je, ali i zbog bacanja bombe ispred kuće bivše djevojke.

Makedonija uručila protestnu notu Mađarskoj zbog Gruevskog

Nikola Gruevski

Ministarstvo spoljnih poslova Makedonije uručilo je danas protestnu notu ambasadoru Mađarske u Skoplju Laslu Duksu povodom bekstva bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog.

Duks je pozvan u ministarstvo radi uručivanja protestne note Mađarskoj povodom poslednjih informacija povezanih s bekstvom Gruevskog i njegovog zahteva za azil u Mađarskoj, saopštilo je makedonsko ministarstvo.

Državni sekretar u makedonskom ministarstvu Viktor Dimovski je u razgovoru s Duksom izrazio nadu da će Mađarska "odmah i bez odlaganja odbaciti zahtev osuđenika i begunca od pravde Nikole Gruevskog za azilantski status i predati ga Makedoniji zbog izdržavanja zakonske kazne i nastavka ostalih sudskih postupaka". Skoplje se nada da će Mađarska postupiti u duhu dobrih bilateranih odnosa i evropskih vrednosti, povezanih s principima vladavine prava, rekao je Dimovski.

Gruevski je pobegao u Mađarsku da bi izbegao izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne na koju je osuđen zbog nezakonite kupovine blindiranog Mercedesa dok je bio premijer.

Kuburović: Srbija odgovorila na sve zahteve Haškog tribunala

Nela Kuburović

Ministarka pravde Srbije Nela Kuburović izjavila je da je Srbija odgovorila na sve zahteve Haškog tribunala i Mehanizma za međunarodne krivične tribunale dostavljajući na stotine hiljada dokumenata, saopštilo je Ministarstvo pravde Srbije.

Kuburović je na sastanku sa predsednikom Mehanizma za međunarodne krivične tribunale Teodorom Meronom ukazala na molbu Srbije da srpskim državljanima, koji izdržavaju kaznu zatvora u neadekvatnim uslovima, što je u određenim slučajevima potvrdila i organizacija Crvenog krsta, bude odobreno da ostatak kazne izdržavaju u Srbiji, uz stalni nadzor Mehanizma.

"Meron je izrazio zabrinutost za tretman pojedinih osuđenika u Estoniji i rekao da se razmatra mogućnost njihovog premeštaja u neku drugu državu. On je naveo da su on i još jedan kolega sudija još pre nekoliko godina imali pozitivan stav o izdržavanju kazne zatvora srpskih državljana u Srbiji, ali da se sa tim stavom nije saglasila većina drugih sudija", navodi se u saopštenju.

U saopštenju se dodaje da je Kuburović ukazala na to da se već mesecima čeka na odluku po žalbi Amicus Curiae (prijatelj suda) da Srbija preuzme slučaj protiv dvoje članova Srpske radikalne stranke – Verice Radete i Petra Jojića, i još jednom istakla spremnost nadležnih organa u Srbiji da procesuiraju ovaj slučaj. Na sastanku je bilo reči i o mogućnosti vraćanja dokumenta, koje je Srbija dostavila Haškom tribunalu, a koja nisu bila korišćena kao dokazni materijal ni u jednom od slučajeva, kao i o formiranju Informacionog centra u Beogradu, koji bi omogućio pristup arhivi ovog suda.

Teodor Meron je ocenio da Mehanizam ima vrlo dobru saradnju sa Vladom Srbije, i izrazio uverenje da će se ona nastaviti i sa budućim predsednikom Mehanizma. On je ukazao da Mehanizam nastavlja svoj rad, u okviru četiri slučaja kada je Srbija u pitanju.

Meron boravi u oproštajnoj poseti Srbiji, jer od polovine januara 2019. godine više neće obavljati funkciju predsednika.

Konstituisana Skupština RS, Dodik položio zakletvu

Milorad Dodik

U Banjaluci je danas održana prva konstitutivna sjednica 10. saziva Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj su novoizabrani poslanici položili zakleteve.

Za novog predsjednika entitetske skupštine izabran je Nedeljko Čubrilović poslanik DNS-a koji je i u prethodnom mandatu obavljao ovu funkciju.

Za Čubrilovića je glasao 51 poslanik, a 29 je bilo protiv. Čubrilovića je predložila grupa poslanika DNS-a dok je drugog kandidata, Duška Ivića, koji nije dobio podršku parlamenta, predložio klub poslanika ove partije.

On je u svom obraćanju poslanicima rekao da mu je čast što je dobio povjerenje poslanika da predsjedava najvišim zakonodavnim organom vlasti.

˝Kao predsjednik 10. saziva Narodne skupštine Republike srpske i dalje ću se zalagi za očuvanje Republike Srpske u skladu sa Ustavom i medjunarodnim aktima kojima je utvrdjen državotvorni subjektivitet Republike Srpske, unutrašnja struktura BiH, položaj konstitutivnih naroda i sva druga prava gradjana˝.

Nakon izbora predsjednika entitetske skupštine zakletve su položili novoizabrana predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović i potpredsjednici Ramiz Salkić i Josip Jerković.

Zakletvu na današnjoj sjednici položio je i srpski član predsjedništva BiH, Milorad Dodik, koji je poručio kako ide u Sarajevo da odradi posao˝ za Republiku Srpsku i da će njegov glas u Predsjedništvu biti jak, koliko i glas poslanika u NSRS.

˝Ne mislim da moj rad u Sarajevu može biti lišen saradnje sa institucijama Republike Srpke. Niti jedna moja odluka neće biti bez saglasnosti institucija Republike Srpske, i to je legitimno i jedino ispravno. Zakletvu i treba da položim ovdje, tamo gdje sam izabran, u srcu Republike Srpske˝, poručio je Dodik

Na današnjoj sjednici izabrana je i Komisija za izbor i imenovanja, a trebalo bi i da se u skladu sa predloženim dnevnim redom pokrene inicijativa za izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda parlamenta BiH iizbor delegata u Vijeću naroda Republike Srpske.

S obzirom da je krajnji rok za izbor delegata 6. decembar, parlamentrane stranke trebaju do 28. novembra dostaviti Narodnoj skupštini liste kandidata za izbore delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Vijeće naroda Republike Srpske.

Današnjoj konstitutivnoj sjednici prisustvovali su brojni predstavnici političkog i javnog života Republike Srpske, diplomatskog kora i međunarodnih organizacija, a sjednici prisutvuju ipremijerka Srbije Ana Brnabić i predsjednica Skupštine Srbije Maja Gojković.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG