Bosna i Hercegovina ne može biti funkcionalna sve dok postoje blokade, od kojih su neke rezultat neprovođenja Dejtonskog sporazuma, kazao je danas predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, govoreći na konferenciji "Ustavopravno uređenje BiH: Funkcionalnost i evropska perspektiva", koji je u Domu Oružanih snaga u Sarajevu organizovala Fondacija Konrad Adenauer.
Silajdžić je kao primjer naveo neprovođenje Aneksa 7. Dejtonskog sporazuma vezano za povratak progranih zbog opstrukcije vlasti RS-a, zbog čega se ne mogu sprovoditi ni odredbe o glasanju u parlamentu. Slično je i s neprovođenjem Aneksa 9. zbog čega nije integrirana ekonomija zemlje.
Silajdžić smatra da je problem Ustava BiH teško riješiti, jer treba riješiti i pitanja koja nisu pravna, kao što je karakter društva: da li je ono zasnovano na etničkom principu ili principu slobodnog pojedinca, te da li postoji srednja linija između etnoteritorijalnog pricipa i civilne demokratije.
On je rekao da ne razumije kome je u interesu da BiH bude podijeljena, kome su potrebna tri geta.Siljadžić je rekao da razumije da se ne može vratiti ono što je bilo prije rata, multikulturno društvo koje je funkcioniralo, ali se ne čini dovoljno da se društvo integrira koliko je moguće.
Zato je naglasio da se mora promijeniti filozofija odnosa prema BiH."Ako idemo u Evropu ovakvi kakvi jesmo, u tri dijela, nije dobra perspektiva. Trebamo raditi na ustavu koji će otvoriti perspektivu, rekao je Silajdžić, dodajući da je filozofija "korak po korak" primjer kako ne treba raditi, već su potrebne promjene koje će se osjetiti".
Na kraju izlaganja Silajdžić je govorio o ulozi visokog predstavnika, naglasivši da sve dok postoje blokade, mora biti neko da ih deblkira.
Visoki predstavnik Valentin Inzko, je razgovore o ustavnim promjenama nazvao "opasnom prilikom u godini izbora".On smatra da je Dejton donio mir, ali je u isto vrijeme ograničio kapacitete državne vlade, što nije dobro.Zato ustavna reforma treba dati rješenje za probleme zbog kojih je OHR i dobio mandat.
Kako kaže Inzko, to znači otkloniti elemente opstrukcije, ali i omogućiti efikasnu vladu s adekvatnom izvršnom vlašću koja bi poštivala osnovne slobode, ispunila kopenhagenške kriterije EU, te stvorila uvjete za normalnu i poštenu vladu koja može da prevaziđe prošlost i implementira reforme.
Inzko naglašava da je osnovno što ustavna reforma treba donijeti stvaranje efikasne vlade, ne samo radi priključenja evropskim integracijama nego i zbog eliminisanja posljedica ekonomskog kraha koji je BiH pretrpjela.
Međunarodna zajednica neće riješiti problem, ali će apsolutno biti predana da pomogne u njihovom rješavanju, kazao je, dodajući da domaći lideri do sada nisu uspjeli predložiti provedljiva rješenja.
Visoki predstavnik je na kraju istakao da međunarodna zajednica neće dozvoliti da se do sada usvojene reforme vrate unatrag ili da se dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet zemlje.
Silajdžić je kao primjer naveo neprovođenje Aneksa 7. Dejtonskog sporazuma vezano za povratak progranih zbog opstrukcije vlasti RS-a, zbog čega se ne mogu sprovoditi ni odredbe o glasanju u parlamentu. Slično je i s neprovođenjem Aneksa 9. zbog čega nije integrirana ekonomija zemlje.
Silajdžić smatra da je problem Ustava BiH teško riješiti, jer treba riješiti i pitanja koja nisu pravna, kao što je karakter društva: da li je ono zasnovano na etničkom principu ili principu slobodnog pojedinca, te da li postoji srednja linija između etnoteritorijalnog pricipa i civilne demokratije.
On je rekao da ne razumije kome je u interesu da BiH bude podijeljena, kome su potrebna tri geta.Siljadžić je rekao da razumije da se ne može vratiti ono što je bilo prije rata, multikulturno društvo koje je funkcioniralo, ali se ne čini dovoljno da se društvo integrira koliko je moguće.
Zato je naglasio da se mora promijeniti filozofija odnosa prema BiH."Ako idemo u Evropu ovakvi kakvi jesmo, u tri dijela, nije dobra perspektiva. Trebamo raditi na ustavu koji će otvoriti perspektivu, rekao je Silajdžić, dodajući da je filozofija "korak po korak" primjer kako ne treba raditi, već su potrebne promjene koje će se osjetiti".
Na kraju izlaganja Silajdžić je govorio o ulozi visokog predstavnika, naglasivši da sve dok postoje blokade, mora biti neko da ih deblkira.
Visoki predstavnik Valentin Inzko, je razgovore o ustavnim promjenama nazvao "opasnom prilikom u godini izbora".On smatra da je Dejton donio mir, ali je u isto vrijeme ograničio kapacitete državne vlade, što nije dobro.Zato ustavna reforma treba dati rješenje za probleme zbog kojih je OHR i dobio mandat.
Kako kaže Inzko, to znači otkloniti elemente opstrukcije, ali i omogućiti efikasnu vladu s adekvatnom izvršnom vlašću koja bi poštivala osnovne slobode, ispunila kopenhagenške kriterije EU, te stvorila uvjete za normalnu i poštenu vladu koja može da prevaziđe prošlost i implementira reforme.
Inzko naglašava da je osnovno što ustavna reforma treba donijeti stvaranje efikasne vlade, ne samo radi priključenja evropskim integracijama nego i zbog eliminisanja posljedica ekonomskog kraha koji je BiH pretrpjela.
Međunarodna zajednica neće riješiti problem, ali će apsolutno biti predana da pomogne u njihovom rješavanju, kazao je, dodajući da domaći lideri do sada nisu uspjeli predložiti provedljiva rješenja.
Visoki predstavnik je na kraju istakao da međunarodna zajednica neće dozvoliti da se do sada usvojene reforme vrate unatrag ili da se dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet zemlje.
