Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Sudan održava prve višestranačke izbore nakon četvrt vijeka



Sudan, najveća afrička zemlja, bira u nedjelju parlament prvi put nakon više od 20 godina vlasti predsjednika za kojim je nalog za hapšenje izdao Međunarodni kazneni sud (ICC) i stoga Omar al-Bašir želi izborima potvrditi svoju popularnost, uprkos bojkotu opozicije.

Izbori će biti među najzahtjevnijima na svijetu jer se istodobno bira predsjednik države, zastupnici u savezni parlament te u skupštine 15 sjevernih i deset južnih država, piše agencija AFP.

Al-Bašir je, doduše, održao predsjedničke izbore 1996. i 2000., no kako nije imao protukandidata, međunarodna zajednica nazvala ih je farsom.

A farsom je unaprijed nedjeljne izbore ocijenio i velik dio opozicijee u Sudanu, ponajprije Jaser Arman, čelnik bivših južnjačkih pobunjenika iz Narodnog pokreta za oslobođenje Sudana (SPLM) koji je Baširu bio glavni protivkandidat, no odlučio se povući.

"Ti su izbori velika Al-Baširova predstava pred Medjunarodnim sudom i ti su izbori "one man show", ustvrdio je Arman, prenosi agencija Rojters.

Osim SPLM-a bojkot je najavila i stranka Umma, druga najveća opoziciena stranka koju vodi Sadek al-Mahdi, zadnji demokratski izabran premijer.

Bojkot je objavila i Demokratska stranka unionista (DUP), koja se isprva bila priklonila Baširovoj Stranci nacionalnog kongresa, ali se povukla zbog nepravilnosti u izbornom postupku.

Zadnje parlamentarne izbore Sudan je održao 1986., kad je pobijedila Umma koju je i tada vodio Al-Mahdi svrgnut Al-Baširovim vojnim udarom 30. juna 1989.

S više od 2,5 miliona kvadratnih kilometara Sudan je najveća afrička zemlja i 10. u svijetu, a od njenih 41 miliona stanovnika 70 posto su muslimani, a ostali su hršćani, nastanjeni uglavnom na jugu.

U zemlji je od 1955. do 1972. vođen prvi građanski rat između sjevera i juga, a drugi od 1983. do 2005., koji je odnio dva milijuna života i raselio četiri milijuna ljudi.Novi građanski rat izbio je 2003. u zapadnoj pokrajini Darfuru. Vode ga paravojne jedinice Džandžavid, koje podržava centralna vlada u Kartumu, protiv nearapske islamske gerile.

Zbog tog sukoba raseljeno je 2,7 milijuna ljudi, a poginulih je 300.000, po međunarodnim stručnjacima, no Kartum priznaje samo 10.000.U martu 2009. Medjunarodni krivični sud u Hagu izdao je nalog za hapšenje Al-Bašara optuživši ga za ratne zločine te zločine protiv čovječnosti.
XS
SM
MD
LG