Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Crnogorska opozicija o lokalnim izborima

Parlamentarna opozicija u Crnoj Gori spremna je zajedno nastupiti na predstojećim lokalnim izborima u 14 općina, saopćeno je danas poslije sastanka čelnika Socijalističke narodne partije (SNP), Pokreta za promjene (PZP) i Nove srpske demokracije (NOVA).

Lider SNP-a Srđan Milić je za ponedjeljak najavio i sastanak s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem kome će prenjeti prijedlog da se izbori održe 30. maja ili 6. juna. Za vladajuću Demokratsku partiju socijalista (DPS) prihvatljiv je 23. maj.

Iz Pokreta za promjene (PZP) poručeno je da će ta partija tražiti od Evropske komisije da formira specijalno tijelo koje će nadgledati lokalne izbore u Crnoj Gori kako bi se "spriječile eventualne zloupotrebe".

Pogledajte najnovije vesti dana

Istraživanje: Evropski Jevreji ponovo u strahu, razmišljaju o emigraciji

Ilustracija

Mnogi Jevreji u Evropi kriju svoju religiju, a jedan od tri razmišlja o emigraciji sa evropskog tla, nakon rasta antisemitizma u zemljama EU, pokazalo je istraživanje jedne EU agencije za ljudska prava.

Anketa provedena među skoro 16.400 Jevereja iz 12 država koje su dom za 96 poso EU Jevreja, pokazalo je da devet od 10 njih osjeća da je anti-semitizam u porastu u posljednjih pet godina, navodi agencija EU fundamentalna prava (FRA) čije je sjedište u Beču.

Najnesigurnije se osjećaju Jevreji u Francuskoj, potom Poljskoj, Beligiji i Njemačkoj, pokazala je studija koja je u ponedjeljak predstavljena u Briselu.

Više od 25 posto ispitanih je navelo da su namjanje jednom bli izloženi uznemiravanju u protekloj godini.

Oko 40 odsto ispitanih se plaši da bi mogli postati žrtve fizičkog nasilja zato što su Jevreji, a tri posto njih je navelo da su imali iskustvo zločina iz mržnje u proteklih pet godina.

Studija je pokazala i da je jedan od deset ispitanih rekao da se osjećao diskriminisanim na polju zapošljavanja, obrazovanja, stanovanja ili zdravstvene zaštite.

Zvaničnici EU su pozvali vlasti da preduzmu ozbiljnije korake u borbi protiv mržnje i antisemitizma uključujući i komemoracijom istorije holokausta u kojem su naciti ubili najmanje 6 miliona evropskih Jevreja tokom Drugog svijetskog rata.

"Nema Evrope, ako se Jevreji ne osjećaju sigurno u Evropi" rekao je podpredsjednik Evropske komisije Frans Timmermans novinarima u Briselu.

"Jevreji se osjećaju sigurnim u Evropi i to je alarmantno," rekla je evropska komesarka pravde Vera Jurova.

Mađarski premijer Vikitor Orban i lider britanskih laburista Jeremy Corbin među najprominentnijim su evropskim političarima koji se suočavaju sa optužbama za antisemitizam od strane lidera jevrejskih zajednica.

Advokati pritvorenih u slučaju Ivanović: Narušena su prava branjenika

Negovan Šaranović obraća se na pres-konferenciji

Advokati pritvorenih u slučaju istrage o ubistvu Olivera Ivanovića u Severnoj Mitrovici saopštili su na konferenciji za novinare u ponedeljak uveče da su njihovim branjenicima narušena osnovna ljudska prava, time što se sednica Osnovnog suda na kojoj će se na zahtev Apelacionog ponovo razmatrati mera pritvora, odlaže za ponedeljak, 17. decembar.

Sednica je prevashodno bila zakazana za utorak.

Advokat Dragiše Markovića, Dejan Vasić, rekao je da je to dve sedmice nakon što je Apelacioni sud u Prištini rekao "da ne postoji osnovana sumnja da su oni izvršili krivična dela koja im se stavljaju na teret".

"Ono što su učinili je vratilo stvar na početak, ali našim klijentima nije ukinuta mera", rekao je Vasić na konferenciji za novinare.

Pravna mera na osnovu koje se nalaze u pritvoru je rešenje Apelacionog suda gde je u prvom stavu ukinuto rešenje o određivanju pritvora, ali se u drugom stavu određuje da okrivljeni ostaju i dalje u pritvoru do donošenja nove odluke, kazao je advokat policajca Nedeljka Spasojevića, Negovan Šaranović.

Advokati odbrane najavili su da će se obratiti i, kako su naveli, "međunarodnim faktorima" od kojih očekuju hitnu reakciju u skladu sa odredbama zakona.

Advokat Miloš Delević podsetio je na član 185 Zakona o krivičnom postupku gde stoji da sudski pritvor mora da bude sveden na najkraći rok, te da svi organi koji učestvuju u krivičnom posptupku moraju da postupaju po posebnoj hitnosti ukoliko se okrivljeni nalazi u sudskom pritvoru i najavio da će na osnovu tog člana sutra sudiji uputiti prigovor.

Hapšenja u Severnoj Mitrovici izvršena su 23. novembra na zahtev Specijalnog tužilaštva Kosova.

Policija je ranije saopštila da je na lokacijama gde su uhapšeni zaplenila relevantne dokaze vezane za predmet.

Macron razumije ljutnju, najavio povećanje plata

Emmanuel Macron u obraćanju naciji, 10. decembar 2018.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron obratio se javnosti dan nakon posljednjih demonstracija koje traju već tri sedmice i nasilnih protesta "žutih prsluka" širom zemlje, porukom da vjeruje da je moguće pronaći rješenje iz aktuelnih problema.

"Ljutnja u zemlji je duboka i opravdana" rekao je francuski predsjednik, obećavši smanjenje poreza za penzionere i druge beneficije ali i poručivši da nema opravdanja za nasilje.

Kako je rekao, tražio je od vlade da poveća zarade do 100 eura mjesečno od januara, ali je dobio da ponovo uvede porez na bogate. Rekao je i da će se boriti protiv poreskih prevara.

"Mi ćemo odgovoriti na ekonomsku i socijalnu hitnost sa snažnim mjerama, smanjujući porez još brže, držeći državnu potrošnju pod kontrolom, ali ne sa U-zaokretima" poručio je Macron u televizijskom obraćanju naciji.

Macron je takođe naglasio da će iskoristi "sva sredstva" za uspostavljanje reda nakon nasilnih protesta protiv njegovog predsjedničkog mandata koji su duboko potresli naciju.

Iako se trudio da smireno prizna da razumije "bijes i indignaciju" dijela javnosti zbog troškova života, poručio je da "nikakvog oproštaja" neće biti za one koji stoje iza nasilja na protestima.

Kako je rekao predsjednik Macron "nikakav bijes ne opravdava" napade na policiju ili pljačkanje prodavnica, poručivši da takve stvari prijete dragocjenoj francuskoj slobodi.

Poslaniku DF Medojeviću ponovo pozlilo u zatvoru

Nebojša Medojević, poslanik opozicionog Demokratskog fronta

Poslaniku i funkcioneru crnogorskog opozicionog Demokratskog fronta (DF) Nebojši Medojeviću je ponovo pozlilo i nalazi se u Internoj klinici Kliničkog centra, na Odjeljenju za endokrinologiju.

Klinički centar Crne Gore je saopštio da je Medojević, zbog ranije evidentirane slabosti i malaksalosti, zadržan u toj ustanovi radi daljeg praćenja i da je "potpuno stabilnih vitalnih parametara".

Visokom funkcioneru DF-a je pozlilo i prije par dana, kada je pregledan u Urgentnom centru. Poslije toga je vraćen u zatvor.

Medojević štrajkuje glađu u zatvoru, kako tvrde njegova supruga i funkcioneri DF-a, gdje je od 30. novembra, jer je na osnovu odluke Višeg suda kažnjen s ukupno četiri mjeseca zatvora zbog odbijanja da svjedoči u dva odvojena slučaja.

Njegovi advokati tvrde da je on dao iskaz, ali da se to što je rekao nije svidjelo Specijalnom tužilaštvu koje je tražilo da se on uhapsi. Viši sud je u ponedjeljak, 3. decembra, naložio da Medojević provede još dva mjeseca u zatvoru, jer je odbio da svjedoči u predmetu povodom njegovih tvrdnji iz maja prošle godine da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić učestvovao u ratnom zločinu kod Cavtata 1991. i 1992.

Tu kaznu po zakonu Medojević može izdržati tek pošto mu istekne prethodna, zbog koje je od 30. novembra u zatvoru, pošto je odbio da kaže ko je pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost koji mu je rekao da je tužilac Katnić od bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoiše uzeo 100.000 eura kako mu ne bi odredio pritvor u slučaju "Carine".

I u tom slučaju zatvor traje dok Medojević ne pristane da svjedoči, ili dok njegovo svjedočenje ne postane nepotrebno, ili dok se krivični postupak ne završi, a najduže dva mjeseca, računajući od dana i časa lišenja slobode.

Sud je zatvor odredio i njegovom kolegi Milanu Kneževiću koji se od 29. novembra nalazi neprekidno u zgradi parlamenta. On je nekoliko puta ponovio da se neće dobrovoljno predati.

Kneževiću prijeti zatvor zbog odbijanja da dostavi podatke o sudiji koji mu je navodno ponudio da mu za 10.000 eura ukine presudu zbog napada na policajaca 2015. Njihovi advokati su se žalili Ustavnom sudu.

Zbog Medojevića i Kneževića u nedjelju veče su u Podgorici održani protesti.

Žuti prsluci u Podgorici
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Osim rješavanja spora da li je pritvaranje poslanika Medojevića i odlukom da Knežević ide u zatvor povrijeđeno ustavno pravo, tražili su da Ustavni sud obustavi izvršenje kazne zatvora, odnosno da donese privremenu mjeru, do okončanja rješavanja žalbe u meritumu.

Prema najavama, odluka o privremenoj mjeri bi mogla biti donesena sjutra za kada je Ustavni sud zakazao sjednicu. Ako Ustavni sud prihvati žalbu advokata, Medojević i Knežević će konačnu odluku po ustavnoj žalbi čekati na slobodi.

Ustavni sud nema jasan rok u kome se mora izjasniti o ustavnoj žalbi na odluku da Medojević i Knežević budu zatvoreni.

Lajčak: Izbor Komšića u skladu sa slovom ne i duhom Daytona

Miroslav Lajčak, ministra vanjskih poslova Slovačke

Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovin i ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajačak.

"Mislim da je taj izbor u skladu sa slovom, ali ne i s duhom Daytonskog ustava, jer je činjenica da je on izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i rezultat toga da Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svoga predsjednika ili člana predsjedništva", rekao je Lajčak odgovorajući na upit novinara u Bruxellesu o postizbornoj situaciji u BiH, prenose hrvatski mediji.

Na upit da komentira pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari u BiH, Lajčak je rekao da takav način samo pogoršava postojeću situaciju.

"Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira i da koristi za bilo kakve prepreke. Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju", rekao je Lajčak, koji je i sam svojedobno bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Dodao je da je upoznat s pismom trojice bivših visokih predstavnika te da njemu nije ni predloženo da ga potpiše, što je, kako je rekao, logično, budući da obnaša ministarsku dužnost.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

"Mi smo i prošli mjesec raspravljali o BiH i tada je jasno rečeno da se trebamo ozbiljno baviti stanjem u toj zemlji. Trenutačno imamo sukob između Daytonskog ustava, koji je činjenica, i europskih očekivanja, koja su budućost. Mi to trebamo rješavati na sistemski način, što se danas ne događa. Jedno od prvih očekivanja nakon formiranja vlasti u BiH jest rješavanje pitanja izbornog zakona", rekao je Lajčak.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini izjavila je na konferenciji za novinare da pitanje izbornog zakona u BiH treba riješiti što je prije moguće i pri tome pronaći ravnotežu između jedinstvenog ustrojstva zemlje i europskih standarda.

"Vjerujemo da izborno pitanje u BiH mora biti riješeno što prije, pronalaženjem prave ravnoteže između jedinstvenog ustrojstva države i standarda Europske unije. Nadam se da će nakon formiranja vlasti reformska agenda ponovno biti u fokusu i da se to pitanje može riješiti na koooperativan način", rekla je.

Dodala je da čelnike zemlje treba potaknuti da preuzmu političku odgovornost i brzo formiraju vlast kako bi se krenulo s provedbom reformske agende.

Izraelska vojska upala u redakciju agencije Wafa

Izraelski vojnik, fotoarhiv

Izraelski vojnici upali su danas u prostorije palestinske novinske agencije Wafa u Ramali na Zapadnoj obali, javila je ova agencija.

Nije jasno da li je upad vojske povezan sa potragom u Ramali, nakon što je palestinski napadač juče otvorio vatru na Izraelce u blizini jevrejskog naselja.

"Vojnici su upali u server sobu i pretražili sve snimke kamera. Vojnici su napustili prostorije kada su uzeli sve kopije snimaka", javila je agencija na svom sajtu.

Agencija je objavila snimak sa mobilnog telefona na kome se vidi pet vojnika unutar redakcije kako naređuju radnicima da otvore jednu od kancelarija u kojoj su kamere.

Jedan Palestinac otvorio je juče vatru na grupu Izraelaca koji su stajali na autobuskoj stanici, nedaleko od jevrejskog naselja, i ranili šest ljudi, među njima jednu trudnicu, koja je u kritičnom stanju.

Crna Gora otvorila pretposljednje poglavlje u pristupnom procesu

Bedževi u bojama zastave Crne Gore i EU

Crna Gora je otvorila pretposljednje poglavlje u pristupnom procesu sa Evropskom unijom (EU), otvaranjem poglavlja 27 koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena.

Naime, zemlja je od 35 poglavlja danas otvorila 32. Posljednje poglavlje se očekuje u martu 2019 godine.

U crnogorskom slučaju neće biti pregovora oko poglavlja 34 koje se tiče institucija i poglavlja 35 o "ostalim pitanjima". Ova dva poglavlja u pristupnom procesu nisu predmet pregovaranja.

Austrijska šefica diplomatije Karin Kneissl je podvukla da je Crna Gora najnaprednija zemlja u pristupnom procesu.

"Radi se o tehnički veoma zahtjevnom poglavlju. Otvaranje ovog poglavlja podrazumijeva da je Crna Gora učinila napredak na terenu", naglasila je Kneissl.

Za komesara nadležnog za proširenje Johannesa Hahna otvaranje ovog posljednjeg poglavlja će uticati na kvalitet života narednih generacija.

"Crna Gora je još u ranoj fazi da postigne neophodne standarde za ambijent", rekao je Hahn, podvukavši da zvanična Podgorica treba da posveti posebnu pažnju u sektoru voda, te na očuvanje prirode.

"Sva ova pitanja će se pratiti izbliza", rekao je Johannes Hahn.

Evropski komesar je naglasio da će se i u crnogorskom slučaju posvetiti posebna pažnja na napredak u polju vladavine prava.

Crnogorski šef diplomatije Srđan Darmanović koji je predvodio podgoričku delegaciju u međuvladinoj konferenciji, ocijenio je da se sada otvaraju nove aktivnosti u okončanju reformskog procesa.

"Uvjeren sam da ćemo otvaranjem posljednjeg poglavlja obilježiti novi momentum procesu integracija ne samo za Crnu Goru, nego i za ostale zemlje regiona", rekao je Darmanović.

Inače, Crna Gora je od 32 otvorenih poglavlja privremeno zatvorila tri.

Mogherini: Potaknuti političke lidere u BiH da preuzmu odgovornost

Federica Mogherini

Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije Federica Mogherini izjavila je danas u Briselu da je potrebno potaknuti političke lidere u BiH da preuzmu odgovornost i brzo formiraju vlade.

Naime, Bosna i Hercegovina je bila tema sastanka ministara vanjskih poslova zemalja EU u Briselu.

"Moramo prije svega da podstaknemo političke lidere da preuzmu odgovornost i brzo formiraju vlade koje će provesti Reformsku agendu. Ja sam jedna od onih koja je vidjela neočekivane pozitivne korake koje je BiH uspjela da uvede od 2014. pa do ove godine", kazala je ona.

Poslije izbora, dodala je, naravno da postoje poteškoće.

"BiH je dosta specifično organizovana zemlja, ali sam uvjerena da lideri u toj zemlji i narod mogu da krenu naprijed po pitanju reformi, na jedinstven način", poručila je Mogherini.

Još jedna doživotna robija za bivšeg ruskog policajca

Mihail Popkov

Serijski ubica iz Sibira policajac Mihail Popkov (54), koji je silovao i ubio 56 žena, osuđen je na još jednu doživotnu zatvorsku kaznu.

Sud u gradu Irkutsk poslao je Popkova na još jednu doživotnu robiju nakon što je dokazano da je ovaj najzloglasniji serijski ubica u istoriji moderne Rusije ubio još žena od 1992. do 2015. godine.

Prvobitno je osuđen za silovanje i ubistvo 22 žene, navode ruski mediji.

Popkov je nudio ženama vožnje kasno u noći, ponekad u policijskom automobilu dok nije bio u službi, te ih odvozio u okolinu grada Angarsk u blizini Irkutska.

Ubijao ih je koristeći oružje, uključujući čekić i sjekiru, a zatim je bacao njihova tijela u šumu, uz put i na lokalno groblje.

Proglašen je krivim i za silovanje deset žena.

Popkov je sebe opisao kao "čistača", koji svoj dom "čisti od prostitutki". Sve žrtve bile su ženske osobe u dobi između 16 i 40 godina.

Srbija otvorila dva nova poglavlja sa EU

Zastava EU i Srbije, Beograd

Srbija je otvorila dva nova poglavlja u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU): poglavlje 17 – ekonomska i monetarna politika, kao i poglavlje 18 – statistika.

Nakon Međuvladine konferencije u Briselu, austrijska šefica diplomatije Karin Kneissl je ime predsedavajuće EU naglasila da je otvaranje novih poglavlja priznanje za napredak zvaničnog Beograda u polju vladavine prava.

"Mi prepoznajemo sve napore koje je Srbija postigla, posebno kada se radi o vladavini prava, borbi protiv korupcije i situacije u pravosuđu", poručila je Kneissl.

Evropski komesar nadležan za pitanja proširenja Johannes Hahn je naglasio da će zemlje članice EU uvek biti spremne da otvore nova poglavlja, kada zemlja pokaže rezultate u vladavini prava.

"Slažem se da je nesumnjivo postignut napredak. Veliki broj zakonodavstva je usvojen. Međutim, sada se radi o održivim dokazima. Ovo žele da vide zemlje članice kada će se odlučivati o otvaranju novih poglavlja. Na kraju, sve se odnosi na dobar učinak u vladavini prava", poručio je Hahn.

Ministarka za evropske integracije Srbije Jadranka Joksimović, koja je predvodila beogradsku delegaciju u pregovorima, naglasila je da je Beograd očekivao otvaranje većeg broja poglavlja ali je zadovoljna budući da su, prema njenim rečima, neke zemlje članice čak razmišljale da ne otvore ni jedno poglavlje sa Srbijom.

"Mislim da smo mogli da otvorimo više (poglavlja) jer smo imali suštinske rezultate u oblasti vladavine prava. Nismo nezadovoljni zato što smo rešeni da budemo uporni i strpljivi, da budemo veoma odlučni u našoj nameri da postanemo članica EU", poručila je Joksimović.

U pristupnom procesu Srbija je do sada otvorila 16, a privremeno zatvorila dva poglavlja.

Srbija i EU će pregovarati o 35 poglavlja u procesu pregovara o punopravom članstvu.

Crveni krst: Neki migranti zaglavljeni u BiH možda neće preživjeti zimu

Migranti u Bihaću, krajem novembra 2018.

Hiljade migranata zaglavljenih u blizini bosanske granice sa Hrvatskom loše su opremljeni za preživljavanje na niskim temeperturama i neki od njih možda neće preživjeti zimu, saopštio je Crveni krst u ponedjeljak.

Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca (IFRC) upozorila je da više od pet hiljada migranata zaglavljno u Bosni i Hercegovini i da im je očajnički potrebna pomoć za preživljvanje zimu.

"Mi smo zabrinuti da će bez konkretne akcije, migranti biti izloženi kompletnoj humanitarnoj katastrofi koja se može spriječiti" naveo je u regionalni direktor Međunarodnog crvenog krsta i polumjeseca Simon Missiri u saopštenju.

"Sat otkucava" upozorio je.

Više od 23.000 ljudi ušlo je u BiH ove godine u nadi da će se domoći EU. Pretposvlja se da je još oko 5.300 migranata još u BiH, stoji u saopštenju IFRC

Mnogi od njih se nalaze u blizini hrvatske granice, zaglavljeni zbog zatvorenih graničnih prijalaza, takođe se dodaje.


Otkriven spomenik Franji Tuđmanu u Zagrebu

Franjo Tuđman

U Zagrebu je u ponedjeljak otkriven spomenik Franji Tuđmanu, prenose mediji.

Na raskrižju Ulice grada Vukovara i Ulice Hrvatske bratske zajednice otkriven je spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, u organizaciji Grada Zagreba.

Milan Bandić, usprkos najavama, ipak nije stigao na otkrivanje spomenika Franje Tuđmana ispred KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu.

Kipar Kuzma Kovačić rekao je ako mu je "Velika radost i čast" biti autor djela koje "kiparskim jezikom svjedoči o duhovnoj veličini predsjednika Tuđmana".

"To je kip živoga Tuđmana, onoga koji ostaje s nama. Naoko jednostavna, a uistiniu veoma složena kiparska kompozicija", rekao je autor govoreći na početku ceremonije otkrivanja kipa. Rekao je i kako je riječ o posebnoj skulpturi koja "sjaji nadom" koja "označuje kraj svih protuhrvatskih snovai osnova". Čestitao je gradonačelniku na "velikom i presudnom pothvatu".

Zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević rekla je kako je danas povijesni dan.

"Vrijeme je da realno sagledamo hrvatsku suvremenu povijest i realno mjesto Franje Tuđmana u njoj", rekla je.

"S povijesne distance vidimo svu veličinu ovog čovjeka i njegovu neizmjernu ljubav prema Hrvatskoj", rekla je Vukičević dodajući i da Tuđman nije bio nepogrešiv, ali da velika djela velikana ništa ne može zasjeniti.

Spomenik Tuđmanu Plenković je opisao kao još jedan znak razumijevanja Tuđmanove uloge u stvaranju hrvatske države.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković izrazio je zadovoljstvo što se upravo na ovaj način obilježava 19-ta godišnjica smrti Franje Tuđmana čija je politička ostavština toliko bitna za hrvatski narod i hrvatsku državu.

"Tuđman je uvijek bio ispred drugih i poveo svoj narod u stvaranje države. Bio‭ je jedan od rijetkih državnika koji je proveo svoju viziju u stvarnost", naglašavajući da je pri tome bio nevjerojatno hrabar i razborit.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istakla je kako je cijeli hrvatski narod čekao godinama na spomenik Franji Tuđmanu.

"Pretrpjevši velika stradanja i opterećen nepravednim stigama hrvatski je narod u bivšoj državi bio osuđen na drugorazredni položaj", naglasila je predsjednica podsjetivši kako se Tuđman izložio progonu jer je znao da se bez žrtve ne može ostvariti ništa veliko te kako je Tuđman znao da se ključni povijesni trenutak ne smije propustiti.

Zaev odbacio zahtev zatvorenika za novu opštu amnestiju

Zoran Zaev premijer Makedonije

Premijer Makedonije Zoran Zaev izjavio je u ponedjeljak da se ne planira skoro donošenje novog zakona o opštoj amnestiji, već samo za nenasilne učesnike događaja u parlamentu 27. aprila 2017.

On je potvrdio da je dobio pismo zatvorenika iz "Idrizova" kojim traže opštu amestiju, ali je istakao da je parlament pre nekoliko meseci doneo zakon o opštoj amnestiji i da nijedna savremena država to ne radi na svakih šest ili devet meseci.

"Razgovara se samo o amnestiji za događaje od 27. aprila u parlamentu, koja se neće odnositi na one koji su učestvovali u nasilju, organizaciji ili su osmislili taj grozomorni događaj. Ne radi se o opštoj amnestiji", rekao je Zaev u Štipu, a prenose lokalni mediji.

Praksa u svetu je da se, kako je rekao makedonski premijer, zakoni za opštu amnestiju donose na svake četiri do osam godina.

Osuđenici najvećeg makednskog zatvora "Idrizovo" kod Skoplja danas su započeli dvodnevni štrajk glađu kako bi izdejstvovali da zakon o amesitiji za "27. april", koji je deo takozvanog procesa pomrenja, obohvati i njih, najavljujući da će štrajk upozorena produžiti dok Vlada ne odgovori pozitivno.

Vlada Kosova najavila nove recipročne mere za Srbiju

Vlada Kosova najavila je uvođenje dodatnih recipročnih mera Srbiji. Iako te mere još nisu definisane, zvaničnici Vlade Kosova navode da je za očekivati da se uvede zabrana ulaska automobila sa registarskim tablicama Srbije, budući da isto važi za kosovske tablice u Srbiji.

Još jedna mera tiče se nepriznavanja srpskih dokumenata, s obzirom da se ni u Srbiji ne priznaju dokumenta Kosova, a koja se tiču kvaliteta proizvoda, kao i druga dokumenta.

Haki Šatri, ekonomski savetnik premijera Kosova Ramuša Haradinaja, kazao je da odluka o tome još nije doneta, ali da se o tome diskutuje.

On je dodao da za narednu sednicu vlade, u utorak, nije ništa predviđeno, osim ukoliko ne bude nečeg vanrednog.

“U pitanju su tri mere koje su slične prirodi mere o taksi od 100 odsto, a koje se tiču priznavanja dokumenata, o zabrani ulaska vozila sa tablicama Srbije, kao i o registraciji stranih kompanija koje snabdevaju Kosovo iz Srbije”, dodao je on.

Vlada Kosova uvela je 21. novembra nove carine od 100 odsto na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine u cilju, kako je tada obrazloženo, jačanja domaće proizvodnje, ekonomije i kosovske državnosti.

EU sankcionisala još devet separatista na istoku Ukrajine

Evropska unija uvela je ponedjeljak sankcije za još devet osoba zbog organizovanja prošelomjesečnih izbora na istoku Ukrajine u oblastima koje kontrolišu proruski separtisti.

Ministri vanjskih poslova EU su zamrzli imovinu i uveli zabranu ulaska u članice Unije za devet lokalnih i izbornih zvaničnika u Donjecku i Lugansku.

Time su ukupno 164 čoveka pod sankcijama zbog "akcija koji podrivaju ili prijete teritorijalnom integritetu, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine".

Na listi su i još 44 entiteta, odnosno kompanije i organizacije.

Kijev i međunarodna zajednica koja im pruža podršku uključujući EU i SAD su odbacili glasanje 11. novembra kao nelegalno.

Devet osoba stavljenih je na crnu listu EU uključeuje i Olgu Pozdnjakovu i Elenu Kravčenko, koje su na čelu izbornih komisija separtista i njihove zamjenike u sekretare, potom šefove regionalnih parlamenata Donjecka i Luganjska Vladimira Bidjeovku i Denisa Mirošničenka, kao i Leonida Pasečnika koji je u međuvremnu postao lider separtista u Luganjsku.

Ministri spoljnih poslova EU danas bi o tenzijama s Rusijom trebalo da razgovaraju s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Pavlom Klimkinom.

Ruska obalska straža prošlog mjeseca je pucala na tri ukrajinska vojna broda u Kerčkom moreuzu između Azovskog i Crnog mora u blizini Krima i tom prilikom su zarobili brodove i 24 mornara, koja su u pritvoru u Rusiji.

May odložila glasanje i putuje za Brisel

Theresa May

Dogovor o Brexitu "u potpunosti i bez sumnje je najbolja stvar oko koje se sa Evropskom unijom može pregovarati", rekla je u vanrednom obraćanju parlamentarcima britanska premijerka Theresa May.

Najava premijerkinog obraćanja je uslijedila pošto je održala sastanak kabineta o sljedećim koracima u vezi s Brexitom.

Prethodno je May naglo odlučila da odloži glasanje o dogovoru o Brexitu koji je u novembru postigla sa Briselom.

May je rekla ministrima da se vraća u Brisel kako bi osigurala pravno-obavezujuće garancije da Britanija neće biti zarobljena u zaštitnoj mjeri (backstop) na granici Sjeverne Irske u nedogled.

Ona je podsjetila da "backstop" sistem predstavlja neophodnu garanciju narodu Sjeverne Irske, te da ne postoji sporazum koji ne uključuje "backstop".

May je pozvala poslanike da saslušaju Sjevernu Irsku koja ne želi tvrdu granicu.

"Ljudi u Sjevernoj Irskoj ne žele da se vrate tvrdoj granici i ako ovaj parlament želi da sačuva našu uniju onda oni moraju da saslušaju te ljude, jer će naša unija nastaviti da postoji samo sa njihovim pristankom", rekla je May.

Irska granica je bila jedna od ključnih zamjernih poslanika tokom rasprave u parlamentu.

Lider opozicije Jeremy Corbyn izjavio je da Britanija više nema "funkcionalnu vladu". Dodao je da je "vlada je shvatila da je dogovor May toliko katastrofalan pa su se odlučili na očajnički korak i odložili glasanje".

Parlament je trebalo u utorak da glasa da li prihvata sporazum koji je May postigla s Evropskom unijom o izlasku Britanije iz bloka, ali se pretpostavlja da nema dovoljno glasova da prijedlog prođe, zbog protivljenja značajnog dijela njene Konzervativne partije, kao i laburista i ostalih opozicionih stranaka sporazumu.

Nagrada novinarki RSE Maji Nikolić povodom Dana ljudskih prava

Maja Nikolić

U Sarajevu je obilježena 70. godišnjica od potpisivanja UN deklaracije o ljudskim pravima, u organizaciji Mreže za izgradnju mira, Američke ambasade i USAID-a, te u saradnji sa osnovnim i srednjim školama. Tom prilikom dodijeljene su i dvije nagrade, novinarska nagrada Srđan Aleksić i nagrada za mirovne aktiviste i aktivistkinje iz civilnog i obrazovnog sektora.

Tri novinarke Dženana Kamenić Puce ( N1 TV) Maja Nikolić ( Radio Slobodna Evropa) i Mirela Huković Hodžić sa BH radija 1, dobile su priznanje Srđan Alesić za kontinuirano izvještavanje o borbi za ljudska prava, toleranciji, miru. Nagradu već osam godina dodjeljuje Mreža za izgradnju mira, a Dženana Kamenić Puce novinarka N1 TV iz Bihaća kaže da ovo priznanje i obavezuje:

''Posebno mi je važna ova nagrada upravo zbog onoga što je bio i što predstavlja Srđan Aleksić, sinonim ljudske humanosti i hrabrosti. Simbol žrtve za drugog, nagrada koja obavezuje sve nas da se držimo istinskih ljudskih vrijednosti. ''

Maja Nikolić dopisnica RSE iz Tuzle kaže kako joj je ova nagrada, koju dobija drugi put, među brojnim novinarskim nagradama najdraža:

''Mislim da smo mi novinari posebno odgovorni u ovom medijskom crnilu širiti istinu, govoriti o dobru i boriti se za ljudska prava pa neka nam je sretan Međunarodni dan ljudskih prava.''

Mreža za izgradnju mira osim novinarskih dodijelila je priznanja i mirovnim aktivistima Jasminki Drino Kirlić iz Gornjeg Vakufa - Uskoplja jedne podijeljene zajednice u kojoj godinama daje nesebičan doprinos pomirenju i boljem razumijevanju, te Čedomiru Glavašu aktivisti iz Bratunca koji je pretrpio i fizičke napade zbog ukazivanja na ono što se desilo tokom rata na tom području.

Aleksandar Žolja iz Mreže za izgradnju mira i projekat Pro budućnost kaže da je važno ljudima koji se svakodnevno stavljaju u službu borbe za ljudska prava odati priznanje i podsjetiti da su to istinske vrijednosti kojima treba težiti.

Način na koji neko društvo tretira svoje ugrožene članove mnogo govori o tom društvu. Na to je podsjetila i zamjenica ambasadorice SAD-a u BiH Elen Žermejn (Ellen Germain) konstatujući da je diskriminacija u BiH široko rasprostranjena.

''Mnogi građani Bosne i Hercegovine susreću se sa diskriminacijom svakodenvno u svim aspektima života; zbog svoje etničke pripadnosti, vjere, rodne pripadnosti ili zbog invaliditeta, pripadnosti gej populaciji ili zbog toga što se zalažu za prava drugih ljudi. Nadamo se da nagrada Srđan Aleksić za hrabrost i građansku odgovornost podstiče novinare da promovišu dostojanstvo ljudi , ljudska prava i da pomaže da se eliminišu stereotipi i nepovjerenje koji i dalje preovladavaju među ljudima u BiH.''

Potpisan Pakt UN o migracijama

Ilustrativna fotografija

Više od 160 zemalja danas je dalo saglasnost na neobavezujući sporazum Ujedinjenih nacija o migracijama koji treba da obezbedi sigurno, uređeno i humano kretanje ljudi po svetu, uprkos glavnom protivljenju SAD i nekoliko drugih zemalja.

Visoki zvaničnici, među kojima i nemačka kancelarka Angela Merkel, podržali su Globalni pakt za migracije UN koji su potom 164 zemlje usvojile aklamacijom.

To je bio vrhunac godina rada na dokumentu koji je američka vlada podržavala u vreme Baraka Obame a Donald Tramp odbacio.

Zagovornici tvrde da migracije mogu pomoći nacionalnim ekonomijama podmlađivanjem radne snage u bogatim zemljama sa starijim stanovništvom i obezbeđujući potreban izvor novca za siromašnije zemlje putem doznaka. Takođe, oni navode da će uređene migracije spasiti živote. Protivnici kažu da je pakt izazov za nacionalni suverenitet i izražavaju strah od velikog priliva migranata.

Evropski sud pravde: Velika Britanija može da odustane od Brexita

Ilustrativna fotografija

Evropski sud pravde (ECJ) presudio je danas da Velika Britanija ima pravo da odustane od Brexita, što je veliki podstrek onima koji žele da zadrže zemlju u EU.

Sud je naveo da kada članica EU iznese nameru da napusti blok "ona je slobodna da jednostrano povuče to obaveštenje".

Velika Britanija je 2016. na referendumu izglasala izlazak iz EU i u martu 2017. pokrenula član 50 Lisabonskog ugovora. Član 50 nije mnogo detaljan, delimično i zbog činjenice da je ideja da neka zemlja napusti EU bila malo verovatna.

Grupa škotskih poslanika je zatražila od ECJ da presudi ima li London pravo da se jednostrano povuče iz procedure napuštanja EU.

Ministri inostranih poslova EU o Zapadnom Balkanu

Ilustrativna fotografija

Ministri inostranih poslova zemalja članica Evropske unije raspravljaju o prilikama na Zapadnom Balkanu, na poslednjem sastanaku za ovu godinu.

Austrijsko predsedavanje očekuje da se ministri osvrnu na teme poput odnosa između Kosova i Srbije, sa posebnim naglaskom na poslednje postupke kosovske vlade i njihov mogući efekat na proces normalizacije odnosa sa Srbijom. S tim u vezi, diplomatski izvori iz EU su najavili da će posebno raspravljati o odluci kosovske vlade da uvede uvoznu tarifu na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i najavi prištinskih vlasti da izglasaju zakon o transformaciji Kosovskih bezbedonosnih snaga u Vojsku Kosova.

Izvori iz EU su naglasili da dele mišljenje NATO kada je u pitanju formiranje Vojske Kosova, koje treba da bude rezultat “inkluzivnog procesa i u skladu sa Ustavnim promenama”.

Evropske diplomate su naglasile da se oko kosovske vojske treba pitati i zvanični Beograd. Naime, izvori iz EU su rekli da u slučaju formiranja kosovske vojske nema saglasnosti Beograda, onda to “treba da bude rešavano u okviru dijaloga između Beograda i Prištine”.

Takođe, očekuje se da ministri još jednom upute zahtev vlastima u Prištini da povuče odluku o tarifama, koja je, kako se tvrdi u Briselu,“dodatno iskomplikovala situaciju i suprotna je dobrosusedskim odnosima”.

Pobeda Pašinjana na izborima u Jermeniji

Nikol Pašinjan

Koalicija jermenskog premijera Nikola Pašinjana ostvarila je ubedljivu pobedu na parlamentarnim izborima.

Izborna komisija je danas saopštila da je, prema preliminarnim rezultatima na osnovu 88 odsto prebrojanih glasova, koalicija pod vođstvom Pašinjanove stranke Društveni ugovor dobila poverenje 70,49 odsto izašlih birača.

Na drugom mestu nalazi se partija Napredna Jermenija sa 8,37 odsto podrške.

Pašinjan, koji se smatra reformistom, došao je na vlast u maju posle niza demonstracija.

Štrajk nemačkih železničara

Ilustrativna fotografija

Sve glavne železničke linije u Nemačkoj su od jutros prekinute a saobraćanje regionalnih vozova veoma ometeno zbog štrajka upozorenja železničara koji žele da utiču na pregovore o platama, saopštila je kompanija Dojče ban.

"Međuregionalne veze na celoj teritoriji su prekinute", navedeno je u saopštenju.

Portparol Dojče bana je precizirao da se to odnosi i na brze (ICE) i na Intersiti vozove.

Isto se odnosi i na regionalne vozove, a u Bavarskoj je potpuno obustavljen železnički saobraćaj.

Dojče ban je juče naveo da se očekuju poremećaji u saobraćaju i nakon što štrajk bude obustavljen u devet sati.

Sindikat železničara traži povišicu od 7,5 odsto za 160.000 zaposlenih.

Kina pozvala ambasadora SAD na razgovor posle hapšenja Meng Vandžu

Uhapšena u Kanadi, mogla bi biti izručena SAD: Meng Vandžu

Kineske vlasti pozvale su u nedelju na razgovor američkog ambasadora u Pekingu Terija Brenstada, uručile mu protest zbog hapšenja finansijske direktorke kineskog giganta „Huaveja“ Meng Vandžu i zatražile od SAD da odustanu od zahteva za njeno izručenje pošto je uhapšena u Kanadi.

Ćerka osnivača kompanije „Huavej“ uhapšena je u Kanadi 1. decembra i mogla bi biti izručena SAD, čije vlasti tvrde da je sakrila povezanost Huaveja i kompanije „Skajkom“, u pokušaju da proda opremu Iranu, uprkos sankcijama koje je Vašington uveo Teheranu.

Peking se žestoko protivi tom hapšenju i traži od SAD da "imaju u vidu značaj zvaničnog stava Kine", navodi se u saopštenju kineskog Ministarstva inostranih poslova.

Ukoliko bude izručena u SAD, Meng Vandžu bi mogla biti osuđena na 30 godina zatvora, zbog prevare finansijskih institucija. Kineske vlasti međutim tvrde Meng nije prekršila zakon.

Srbija u ponedeljak otvara dva nova poglavlja

Ilustracija

Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović predvodiće delegaciju Srbije na međuvladinoj konferenciji u Briselu na kojoj će u ponedeljak biti otvorena poglavlja 17 (ekonomska i monetarna politika) i 18 (statistika), saopšteno je iz Vlade Srbije.

Posle međuvladine konferencije, Joksimović će održati konferenciju za novinare sa evropskim komesarom za proširenje Johanesom Hanom i šeficom austrijske diplomatije Karin Knajsl.

"U Brisel smo poslali sedam pregovaračkih pozicija, odnosno poglavlja koja su bila tehnički spremna, odnosno prošla sve neophodne procedure u našim institucijama i Evropskoj komisiji", Rekla je Jadranka Joksimović novinarima u sredu, 5. decembra, i dodala kako smatra da je relativno mali broj poglavlja koji će se otvoriti posledica toga što politika proširenja trenutno nije u prvom planu članicama Unije.

Prema njenom mišljenju, EU nije u "najboljoj formi" da nosi politiku proširenja u predizbornoj atmosferi kada se sve zemlje spremaju za evropske izbore koji treba da budu krajem maja iduće godine, dok Velika Britanija izlazi iz Unije krajem marta 2019. godine.

Srbija je do sada otvorila 14 poglavlja u pristupnim pregovorima s EU, od kojih su dva privremeno zatvorena.

Jemenski pobunjenici spremni za nove pregovore ako bude napretka

Jemenski pobunjenici

Šiitski pobunjenici u Jemenu izrazili su u nedelju spremnost za nove pregovore s jemenskim vlastima ukoliko dođe do napretka tokom prvog dijaloga koji je u toku u Švedskoj, saopštili su izvori bliski pobunjenicima.

"Ako završimo sadašnje konsultacije sa ostvarenim napretkom, koji se odnosi na uspostavljanje poverenja, onda ćemo doći na naredne pregovore", rekao je portparol pobunjenika Muhamed Abdelsalam novinarima u Švedskoj.

Poslednji pregovori u evropskom sedištu UN u Ženevi u septembru bili su neuspešni, jer delegacija pobunjenika nije došla, a kao razlog je navela da strahuje za svoju bezbednost.

U jemenskom sukobu pobunjenici iz pokreta Huti, koje podržava Iran, ratuju protiv međunarodno priznate vlade Jemena, koja ima podršku međunarodne koalicije na čelu sa Saudijskom Arabijom.

Sukobi u Jemenu počeli su 2014. godine, kada su Huti zauzeli veći deo zemlje, a nasilje je eskaliralo 2015. godine kada se Rijad sa svojim sunitskim saveznicima umešao u rat.

Više od 10.000 ljudi je poginulo, a milioni su raseljeni u tom ratu koji je doveo do teškog razaranja najsiromašnije zemlje arapskog sveta.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG