Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Reakcije


Reakcije

Šta kažu žrtve povodom odluke produženja mandata stranim sudijama i tužiteljima u bh. Sudu za ratne zločine. U svom je obrazloženju donesene odluke, naime, Valentin Inzko posebno apostrofirao silovane žene.

„Nisam mogao dopustiti da žena koja je silovana mora ponovo iznositi svoje svjedočenje“. Ovo su riječi kojima je visoki predstavnik Valentin Inzko obrazložio zašto je, između ostalog, produžio mandat stranim sudijama i tužiocima u Odjelu za ratne zločine Suda BiH.

Nažalost, ova odluka došla je kasno, ističu i udruženju „Žene žrtve rata“ jer je većina stranih sudija i tužilaca iz BiH ipak otišla, kaže predsjednica Bakira Hasečić:

„Ja kao žrtva, jedna od hiljade, hiljade silovanih žena, mogu da kažem teško nama ako iz BiH ode međunarodna zajednica. I ja bih željela da imam normalnu državu BiH i da su Sud i Tužilaštvo nezavisni od politike i političara i da sude po slovu zakona svakog ratnog zločinca, bez razlike na vjersku i nacionalnu pripadnost.“

Slično mišljenje dijele i u Udruženju logoraša BiH gdje naglašavaju da bi se uvođenjem novih sudija i tužilaca izgubilo dragocjeno vrijeme. Predsjednik Udruženja logoraša Murat Tahirović za naš program kaže:

„Nadamo se da će se ipak vratiti svi, jer dolaskom novih tužilaca i sudija izgubilo bi se puno vremena, ne manje od godinu dana, da bi ljudi ušli ponovo u predmete i da bi mogli konkretno raditi na njima.“

Istovremeno, Upravni odbor Saveza logoraša Republike Srpske odlučio je da prekine komunikaciju i saradnju sa Sudom i Tužilaštvom BiH zbog, kako se navodi, opstrukcija koju vrše te institucije u procesuiranju ratnih zločina počinjenih nad srpskim narodom. Predsjednik Saveza Branislav Dukić:

„Zato ćemo preko 300 predmeta koje smo dostavili u Tužilaštvo i Sud BiH dostaviti Specijalnom tužilaštvu Srbije i Specijalnom tužilaštvu RS-a.“

Nezadovoljstvo radom Odjela za ratne zločine i sudija i tužilaca u Sudu BiH eskaliralo je odlukom Tužilaštva da obustavi istragu u predmetu Tuzlanska kolona, kao i istrage protiv Vahida Alagića, Faika Špage i Zije Landže za zločine počinjene nad 48 srpskih civila na području opštine Konjic 1992. godine, dodaje Dukić:

„Poznato je da su Srbi osuđeni na 1441 godinu, Hrvati na 156 godina, a Bošnjaci samo na 40 godina. Naravno da se ne možemo s takvim stvarima složiti jer Tuzlanska kolona, Dobrovoljačka, Atif Dudaković i sve ono što je javno emitovano i snimano u elektronskim i pisanim sredstvima su uzrok da ne možemo biti ravnodušni prema takvim tužiocima i sudijama.“

U BiH je do sada otvoreno više od 1500 predmeta ratnih zločina za koje osumnjičeno više od 10.000 osoba. Većina udruženja žrtava rata u Federaciji BiH ističe da bi strani suci i tužioci trebali ostati u BiH od sedam do 15 godina, kao što je predviđeno i državnom Strategijom o procesuiranju ratnih zločina.
XS
SM
MD
LG