Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

U železničkoj nesreći u Indiji 11 poginulih


Najmanje 11 ljudi je poginulo, a 35 povređeno kada se u nedelju putnički voz zabio u kamion na železničkom prijelazu u indijskoj severenoj državi Utar Pradeš, kazali su zvaničnici, a među žrtvama je devet putnika iz voza i vozač kamiona

Povređeni su zbrinuti u lokalnim bolnicama. Železnica za nesreću krivi vozača kamiona.

Indijska železnica prijavi veći broj nesreća svake godine, ali zvaničnici kažu da je prosečan broj nesreća godišnje u proteklih pet godina pao sa 325 na 190.

Pogledajte najnovije vesti dana

Kina pozvala ambasadora SAD na razgovor posle hapšenja Meng Vandžu

Uhapšena u Kanadi, mogla bi biti izručena SAD: Meng Vandžu

Kineske vlasti pozvale su u nedelju na razgovor američkog ambasadora u Pekingu Terija Brenstada, uručile mu protest zbog hapšenja finansijske direktorke kineskog giganta „Huaveja“ Meng Vandžu i zatražile od SAD da odustanu od zahteva za njeno izručenje pošto je uhapšena u Kanadi.

Ćerka osnivača kompanije „Huavej“ uhapšena je u Kanadi 1. decembra i mogla bi biti izručena SAD, čije vlasti tvrde da je sakrila povezanost Huaveja i kompanije „Skajkom“, u pokušaju da proda opremu Iranu, uprkos sankcijama koje je Vašington uveo Teheranu.

Peking se žestoko protivi tom hapšenju i traži od SAD da "imaju u vidu značaj zvaničnog stava Kine", navodi se u saopštenju kineskog Ministarstva inostranih poslova.

Ukoliko bude izručena u SAD, Meng Vandžu bi mogla biti osuđena na 30 godina zatvora, zbog prevare finansijskih institucija. Kineske vlasti međutim tvrde Meng nije prekršila zakon.

Srbija u ponedeljak otvara dva nova poglavlja

Ilustracija

Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović predvodiće delegaciju Srbije na međuvladinoj konferenciji u Briselu na kojoj će u ponedeljak biti otvorena poglavlja 17 (ekonomska i monetarna politika) i 18 (statistika), saopšteno je iz Vlade Srbije.

Posle međuvladine konferencije, Joksimović će održati konferenciju za novinare sa evropskim komesarom za proširenje Johanesom Hanom i šeficom austrijske diplomatije Karin Knajsl.

"U Brisel smo poslali sedam pregovaračkih pozicija, odnosno poglavlja koja su bila tehnički spremna, odnosno prošla sve neophodne procedure u našim institucijama i Evropskoj komisiji", Rekla je Jadranka Joksimović novinarima u sredu, 5. decembra, i dodala kako smatra da je relativno mali broj poglavlja koji će se otvoriti posledica toga što politika proširenja trenutno nije u prvom planu članicama Unije.

Prema njenom mišljenju, EU nije u "najboljoj formi" da nosi politiku proširenja u predizbornoj atmosferi kada se sve zemlje spremaju za evropske izbore koji treba da budu krajem maja iduće godine, dok Velika Britanija izlazi iz Unije krajem marta 2019. godine.

Srbija je do sada otvorila 14 poglavlja u pristupnim pregovorima s EU, od kojih su dva privremeno zatvorena.

Jemenski pobunjenici spremni za nove pregovore ako bude napretka

Jemenski pobunjenici

Šiitski pobunjenici u Jemenu izrazili su u nedelju spremnost za nove pregovore s jemenskim vlastima ukoliko dođe do napretka tokom prvog dijaloga koji je u toku u Švedskoj, saopštili su izvori bliski pobunjenicima.

"Ako završimo sadašnje konsultacije sa ostvarenim napretkom, koji se odnosi na uspostavljanje poverenja, onda ćemo doći na naredne pregovore", rekao je portparol pobunjenika Muhamed Abdelsalam novinarima u Švedskoj.

Poslednji pregovori u evropskom sedištu UN u Ženevi u septembru bili su neuspešni, jer delegacija pobunjenika nije došla, a kao razlog je navela da strahuje za svoju bezbednost.

U jemenskom sukobu pobunjenici iz pokreta Huti, koje podržava Iran, ratuju protiv međunarodno priznate vlade Jemena, koja ima podršku međunarodne koalicije na čelu sa Saudijskom Arabijom.

Sukobi u Jemenu počeli su 2014. godine, kada su Huti zauzeli veći deo zemlje, a nasilje je eskaliralo 2015. godine kada se Rijad sa svojim sunitskim saveznicima umešao u rat.

Više od 10.000 ljudi je poginulo, a milioni su raseljeni u tom ratu koji je doveo do teškog razaranja najsiromašnije zemlje arapskog sveta.

Mej: Ako sporazum bude odbijen idemo u nepoznato

Bori da spase nepopularni sporazum kao i svoj položaj pre glasanja 11. decembra: Tereza Mej

Britanska premijerka Tereza Mej upozorila je u nedelju poslanike da bi mogli povesti zemlju u "nepoznate vode" i izazvati izbore ako odbace sporazum s Evropskom unijom o Bregzitu.

Mej se bori da spase nepopularni sporazum kao i svoj položaj pre glasanja u utorak, kada se očekuje da će poslanici odbiti da odobre sporazum o razlazu s Unijom.

Iz njenog kabineta je saopšteno da uprkos tome glasanje neće biti odloženo.

Izvesni poraz premijerke u parlamentu bi mogao značiti Bregzit bez dogovora, što je ishod koji bi mogao dovesti do ekonomskog haosa.

U intervjuu za list „Mejl“, koji je objavljen u nedelju, Mej je rekla da bi odbacivanje postignutog sporazuma značilo "duboku neizvesnost za zemlju s veoma velikom opasnošću od napuštanja Bregzita ili napuštanja EU bez dogovora".

"Kada kažem da ćemo stvarno biti u nepoznatim vodama ako sporazum ne prođe nadam se da ljudi razumeju da u to iskreno verujem i bojim se da bi moglo da se desi", rekla je ona.

Takođe, zapretila je da bi uskraćivanje podrške planu moglo ojačati lidera opozicionih laburista.

"Verujem da je Džeremi Korbin na vlasti rizik koji sebi ne možemo priuštiti", navela je ona.

Konzervativna britanska vlada nema većinu u parlamentu, a opozicija je, kao i mnogi konzervativci, najavila da neće podržati sporazum s EU.

Pristalice Bregzita tvrde da sporazumom Velika Britanija ostaje previše vezana za EU, dok proevropski političari misle da se njime podižu barijere između Velike Britanije i njenog najvećeg trgovinskog partnera i ostavlja brojne detalje o budućim odnosima nerešenim.

Svi protivnici sporazuma se oštro protive i odredbi po kojoj bi Velika Britanija ostala u carinskoj uniji s EU da bi se garantovala otvorena granica Irske i britanske Severne Irske.

Vučić: Neću ispuniti nijedan zahtev opozicije

Šetajte do mile volje, ja ni jedan zahtev nikada neću da vam ispunim: Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u nedelju da neće ispuniti nijedan zahtev opozicije koliko god ih izašlo na ulice da protestuje i koliko dugo ti protesti trajali.

"Šetajte do mile volje, ja ni jedan zahtev nikada neću da vam ispunim. Može i pet milona da vas se skupi. Možete samo da dobijete izbore, e kada dobijete izbore ispunjavajte ono što je narodu obećano, a ja pod pritiscima neću da radim, i po tome se razlikujem od svih drugih", rekao je Vučić u osvrtu na protest koji je grupa opozicionih stranaka organizovala u subotu popodne, pod sloganom"Stop krvavim košuljama".

Protest opozicije i građana u Beogradu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:34 0:00

Vučić je kazao da na skupu nije video mnogo mladih ljudi, i ocenio da je šetao uglavnom srednji sloj i viši srednji sloj, te da treba preispitati zbog čega su oni nezadovoljni.

On je kazao da sa protesta nije upućena ozbiljna poruka.

"Ako hoćete izbore dobro, ali ja da popuštam vašim glupostima ne pada mi na pamet, nisam ni kada ste četiri meseca šetali svaki dan", kazao je Vučić.

Konkretan povod za protest opozicije bio je nedavni napad na lidera opozicione Levice Srbije Borka Stefanovića u Kruševcu, ali i "podsećanje na sve napadnute građane, novinare, aktiviste civilnog sektora i političare".

Skup su neformalno organizovali predstavnici opozicionog "Saveza za Srbiju", ali na skupu nije bilo stranačkih obeležja.

Radnik teško povređen na gradilištu 'Beograda na vodi'

Gradilište 'Beograda na vodi'

Jedan radnik (46), teško je povređen na gradilištu "Beograda na vodi", javila je TV N1.

Prema nezvaničnim saznanjima ove kuće, radnik je sa visine od oko šest metara pao na beton, kada je pukla daska na kojoj je stajao.

Hitna pomoć je teško povređenog radnika prevezla u Urgentni centar.

Policija je izašla na mesto nesreće.

Ovo inače nije prva nesreća na gradilištu "Beograda na vodi", koji su najviši funkcioneri Srbije okarakterisali kao projekat od nacioanlanog značaja.

Jedan radnik povređen je 3. oktobra ove godine, kada je pao sa vidine od pet metara.

Takođe, dvojica radnika poginula su 14. septembra kada su pala sa stambene kule "Park vju" u izgradnji, u okviru projekta "Beograd na vodi".

Nesreća se dogodila i aprila 2017. godine, kada je jedan radnik zadobio lakše telesne povrede nakon pada sa merdevina.

Rustem Mustafa: Oficiri OVK izaći će pred Specijalni sud čista obraza

Ilustracija

Visoki oficiri Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) izaći će čista obraza iz procesa pred Specijalnim sudom, izjavio je bivši komandant Operativne zone OVK za Lap i bivši poslanik Skupštine Kosova Rustem Mustafa Remi, koji je pozvan da pred Specijalnom sudom 14. januara da izjavu.

On je na društvenoj mreži Fejsbuk napisao da je podržavao formiranje Specijalnog suda, jer je vreme da se završi poglavlje prošlih vremena.

Rustem Mustafa je naveo da je siguran da tokom rata na Kosovu pripadnici OVK nisu činili zločine koji bi se mogli označiti ratnim zločinima, i da je to sugestivna propaganda stvorena o OVK koja će se oboriti.

"Znam da ćemo mi starešine OVK pojedinačno izaći čistog obraza", napisao je Mustafa na fejsbuku.

Ocenio je da je OVK svoj posao završila 1999. godine, da niko ne treba da koristi akronim OVK niti vreme slave, jer je Kosovo zahvaljujući domaćoj političkoj i vojnoj organizaciji danas slobodno.

"Očekujem da Specijalni sud proširi delokrug i da se gone i privredni kriminal, oni koji su orkestrirano zloupotrebljavali nacionalnu imovinu, javna preduzeća do defunkcionalizacije vitalnih institucija zemlje. Mislim da je bilo koordinacije 'akademskih i društvenih' krugova da se defunkcionalizuju sve one funkcije koje su sa mukom stvorene, kao što su sudovi, univerziteti i sve što je davalo duh razvoju i hod napred", ocenio je Mustafa.

Pored Mustafe Specijalni sud je pozvao još jednog visokog oficira OVK čiji identitet nije otkriven, dva oficira OVK i jednu osobu koja je na odsluženju zatvorske kazne od 20 godina zbog ubistva pet osoba.

Mediji: Izrael odobrio Rijadu prodaju tehnologije za špijuniranje

Ilustracija

Izrael je odobrio sajber kompaniji NSO da proda softver za špijunažu Saudijskoj Arabiji kako bi mogla hakuje disidente i neprijatelje prestolonaslednika Muhameda bin Salmana, objavio je „Vašington post“, pozivajući se na dva bivša bezbednosna zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država.

Izveštaju u američkom listu o prodaji sistema "Pegazus" Rijadu prethodila je tužba oštrog kritičara saudijske kraljevske porodice Omara Abdulaziza koji živi u izganstvu u Kanadi, protiv NSO u sudu u Tel Avivu, podsećaju u nedelju izraelski mediji.

U tužbi se navodi da su Saudijci nadgledali njegovu komunikaciju s ubijenim saudijskim novinarom Džamalom Kašogijem koristeći softver kompanije NSO, sa sedištem u Hercliji kraj Tel Aviva.

Kolumnista „Vašington posta“ Dejvid Ignejšes (David Ignatius) piše da je saudijski zvaničnik Saud al-Kahtani nameravao da nabavi "Pegazus" za mrežu nadgledanja čiji je cilj da pomogne prestolonasledniku u borbi protiv unutrašnjih neprijatelja, a u želji za vlašću.

Neimenovani američki zvaničnici su rekli da je Izrael odoborio prodaju "Pegazus" tehnologije Saudijcima uprkos sumnji nekih u toj zemlji u prodaju visoko osetljive tehnologije arapskoj državi s kojom Izrael nema odnose.

Zaključeno je, međutim, da prodaja doprinosi približavanju Izraela Saudijskoj Arabiji i drugim zemljama Zaliva zarad suprotstavljanja Iranu, te podeli obaveštajnih informacija u regionu.

Zbog prirode proizvoda prodaju "Pegazusa" mora da odobri agencija za kontrolu izvoza Ministarstva odbrane Izraela.

Ministarstvo tvrdi da precizno odobrava izvozne licence, ali je odbilo da komentariše svoju politiku kada je postavljenopitanje prodaje "Pegazusa", pozivajući se na brigu za bezbednost.

„Vašington post“ je objavio da je softver prodat delom preko ogranka u Luksemburgu Kju Sajber tehnologija (Q Cyber Tehnologies).

Advokat te dve kompanije je odbio da potvrdi ili porekne prodaju, ali je rekao da one obezbeđuju proizvod, a da kupac potvrđuje da će se iskoristiti u skladu sa zakonom njegove zemlje i da ponekad ima zloupotreba.

NSO je još ranije odbacio izveštaje da su Saudijci koristili "Pegazus" da uđu u trag Kašogiju pre nego što je ubijen u oktobru u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Kompanija je tužbu Kašogijevog poznanika označila "potpuno neosnovanom", zasnovanom na netačnim pres klipinzima i navela da ne pruža dokaze da je tehnologija kompanije korišćena. Abdulaziz traži odštetu od 160.000 dolara i naredbu da se spreči prodaja tehnolgije NSO Rijadu.

Rekonstruisana belgijska vlada

Najavio da će podržati pakt UN o migracijama u Marakešu: Šarl Mišel

Belgijski premijer Šarl Mišel rekonstruisao je vladu nakon što je vodeća stranka u vladajućoj koaliciji saopštila da neće podržati pristupanje Belgije paktu Ujedinjenih nacija o migracijama koji treba da bude usvojen početkom sledeće nedelje.

Posle nekoliko dana na ivici raspada, vlada desnog centra je odlučila da nastavi bez partije N-VA.

Njen lider Bart de Vever je rekao da "ne može da se saglasi s paktom".

Mišel je u septembru pred UN rekao da će podržati pakt na sastanku u Marakešu u ponedeljak, a u subotu uveče je naveo da "stoji iza svojih reči i ide u Marakeš".

Bez N-VA Mišelu ostaje manjinska vlada liberala i demohrišćana, što će otežati upravljanje zemljom.

Ostvaren napredak u pregovorima jemenske vlade i pobunjenika

Vladine snage patroliraju Hodeidom, Jemen

Trećeg dana pregovora između predstavnika jemenske vlade i pobunjenika, uz posredovanje UN-a, došlo je do izvjesnog napretka, u nastojanju da se okonča četvorogodišnji građanski rat u toj zemlji.

Delegati pobunjenika su naveli da je napredak ostvaren u ključnim pitanjima - ponovnog otvaranja aerodroma u glavnom gradu Sani i primijene sporazuma o razmjeni zatvorenika, postignutog ove sedmice, prenosi AP.

Specijalni izaslanik UN-a za Jemen Martin Grifits rekao je novinarima da su dvije strane pokazale "pozitivan duh" u pregovorima koji se održavaju u zamku u švedskom mjestu Rimbo.

Delegat pobunjenika Abdul-Malik Al-Hadžri rekao je da je je dovoljan napredak načinjen o pitanju aerodroma u Sani i da bi neki "pozitivni rezultati" mogli biti objavljeni već u nedjelju.

U jemenskom sukobu pobunjenici iz pokreta Huti, koje podržava Iran, ratuju protiv međunarodno priznate vlade Jemena, koja ima podršku međunarodne koalicije na čelu sa Saudijskom Arabijom.

Sukobi u Jemenu počeli su 2014. godine, kada su Huti zauzeli veći dio zemlje, a nasilje je eskaliralo 2015. godine kada se Rijad sa svojim sunitskim saveznicima umiješao u rat.

Više od 10.000 ljudi je poginulo, a milioni su raseljeni u tom ratu koji je doveo do teškog razaranja najsiromašnije zemlje arapskog svijeta.

Umrla Ljudmila Aleksejeva, ruska aktivistica za ljudska prava

Ljudmila Aleksejeva, 2016.

Ljudmila Aleksejeva, dugogodišnja braniteljica ljudskih prava i istaknuta ruska opozicijska ličnost, umrla je u Moskvi. Imala je 91 godinu.

"Ona je ostala aktivistica za ljudska prava sve do posljednjih trenutaka. Stvarno je vodila život za prijatelje. Ovo je strašan gubitak za zajednicu koja se bori za ljudska prava", rekao je Mihail Fedotov, šef ruskog predsjedničkog Vijeća za ljudska prava.

Uzrok smrti još nije naveden, samo je Vijeće izjavilo da se više puta liječila u moskovskoj Kliničkoj bolnici zbog neutvrđenih bolesti.

"Ovo nije prvi put da je došla u ovu bolnicu, doktori su je više puta spašavali u najtežim situacijama, ali postoje situacije u kojima doktori ne mogu pomoći. Upravo se to desilo danas", saopćilo je Vijeće.

Još otkada ju je Moscow Times dobro opisao kao "matrijarhu ruske zajednice za ljudska prava", Aleksejeva je od 1960-ih bila uključena u kampanje o pravima.

Arheologinja po struci, napustila je ono što je počelo kao obećavajuća akademska karijera.

Vodila je kampanju za disidente koji su se suočili sa sovjetskim vlastima, uključujući pisce Andreja Sinjavskog i Julija Danijela, osuđene na zatvor zbog kritiziranja sovjetskih vlasti u stranoj štampi.

Radila je i kao daktilografkinja za Hroniku aktuelnih događaja, vodeću podzemnu publikaciju u kojoj su se u detalje navodili primjeri kršenja ljudskih prava u Sovjetskom Savezu.

Nakon 16 godina života u egzilu u Sjedinjenim Državama, Aleksejeva i njen suprug su se 1993. vratili kući.

Po povratku u Moskvu postala je vodeća ličnost pokreta za ljudska prava, neumorno osuđujući zloupotrebe prava nad bivšim predsjednikom Borisom Jeljcinom.

Sve donedavno cilj Aleksejeve je bio mekan autoritarni režim, koji su predstavili predsjednik Vladimir Putin i njegova sveopća vladajuća stranka, Ujedinjena Rusija.

Bila je talentirana oratorica i često je bila pozivana da se obrati demonstrantima na skupovima, kao što je onaj u Moskvi u martu 2011. godine.

"Mi nismo oni koji odlučuju ko će voditi zemlju. Oni koji su na vlasti odlučuju i, naravno, donose odluke na osnovu vlastitih interesa. Taj režim koji je uspostavila Ujedinjena Rusija pokazao je da ne uzima u obzir naše interese", zaključila je Ljudmila Aleksejeva.

Mladić traži četiri dana slobode, želi posjetiti Kalinovik i Beograd

Ratko Mladić

Osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić zatražit će od Mehanizma u Hagu da ga pusti na četiri dana, da bi obišao grob majke i nedavno preminulog bratića u Kalinoviku, kao i grob kćerke u Beogradu.

Tim odbrane Mladića ovaj zahtjev trebalo bi da podnese iduće sedmice, a ako dobije zeleno svjetlo Haga, on bi najranije u januaru mogao da bude pušten na privremenu slobodu.

Nakon sedam godina provedenih iza rešetaka Haškog tribunala, Ratko Mladić bi prvi put mogao da kroči na tlo Bosne i Hercegovine i Srbije, na četiri dana.

U nadi da će mu biti odobreno da obiđe grobove najbližih, već iduće sedmice njegov tim odbrane Mehanizmu u Hagu podnijet će zahtjev za njegovo privremeno puštanje na slobodu, prenosi Radio-televizija Republike Srpske.

Erdoan o protestima u Francuskoj: Propala evropska demokratija

Redžep Tajip Erdoan

Protesti pokreta Žuti prsluci ukazali su na propalu evropsku demokratiju, ljudska prava i slobodu, izjavio je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan).

On je naglasio da je Evropa ugrožena zbog svog stanovništva, a ne zbog migranata ili muslimana.

"Zidovi sigurnosti i blagostanja, koje su toliko hvalili, počinju da se tresu, i to ne zbog migranata ili muslimana, već zbog njihovih građana", istakao je Erdoan.

Podsjećajući na to da je međunarodna zajednica tursku policiju često optuživala za upotrebu sile, Erdoan je skrenuo pažnju na situaciju u Francuskoj i na to kako se tokom protesta ponašala policija.

Turski lider napomenuo je da se pripadnici turskih sigurnosnih snaga ponašaju "humano" i pozvao da se razmotri situacija u Francuskoj i primijeti kako se lokalna policija ponaša prema demonstrantima.

Erdoan je dodao da je Ankara protiv haosa koji izazivaju demonstranti, ali i protiv upotrebe ekstremnog nasilja prilikom njihovog smirivanja.

Komentari turskog predsjednika uslijedili su nakon što je francuska policija na protestima u Parizu protiv demonstranata upotrijebila suzavac i privela 950 ljudi.

John Kelly napušta funkciju šefa kabineta Bijele kuće

John Kelly

Američki predsjednik Donald Trump rekao je novinarima da će šef kabineta Bijele kuće John Kelly napustiti svoj posao do kraja godine.

Ovih dana bilo je nekoliko izvještaja u kojima se navodilo da je Kelly bio pod pritiskom da ode.

Zamjena Kellyja bit će poznata "narednog dana ili dva", dodao je Trump.

Istovremeno, predsjednik SAD-a je danas objavio da je za novog načelnika Generalštaba američke vojske izabrao komandanta, generala Marka Milleyja (Milija).

Milley je bio komandant u ratovima u Iraku i Afganistanu, a ako Senat potvrdi njegovo imenovanje, on će na toj poziciji naslijediti Josepha Dunforda (Džozef Danford).

Dunfordov mandat ističe 1. oktobra sljedeće godine, a Trump je izjavio da će datum tranzicije "biti određen".

Može vas interesovati - Knjiga o Beloj kući: 'Izmišljotina' o 'šekspirijanskom kralju'

Le Pen: Pakt o migracijama je pakt s đavolom

Marin Le Pen

Predsednica francuske ekstremne desnice Marin Le Pen uporedila je danas Globalni sporazum o bezbednim, uređenim i regularnim migracijama, koji treba da bude usvojen naredne nedelje, sa "paktom sa đavolom, koji će pretvoriti svet u ogromni prihvatni centar".

"Zemlja koja bude potpisala taj dokument će naravno potpisati pakt s đavolom", rekla je Le Pen koja je bila gost na skupu lidera flamanske ekstremne desnice u Belgiji Vlamsa Belanga.

Prema njenim rečima, sporazum će promeniti svet tako što će se pretvoriti u ogromni prihvatni centar.

Na skup je pozvan i bivši savetnik Bele kuće Stiv Benon.

Sporazum bi trebalo da bude usvojen naredne nedelje u Marakešu na Međuvladinoj konferenciji o migracijama pod pokroviteljstvom Generalne skupštine UN-a.

Tom neobavezajućem sporazumu protive se nacionalisti u nekoliko zemalja, a SAD, Mađarska, Austrija, Poljska i Izrael naveli su da ga neće podržati.

Kina upozorava Kanadu na posljedice hapšenja direktorice Huaweija

Meng Wanzhou

Kina je upozorila Kanadu da će snositi teške posljedice ukoliko smjesta ne oslobodi potpredsjednicu i finansijsku direktoricu kineske kompanije Huawei (Huavej) Meng Wanzhou (Vanžu).

Iz Pekinga su slučaj koji se vodi protiv Meng nazvali "ekstremno gadnim".

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je zamjenik ministra vanjskih poslova Kine Le Yucheng (Jučeng) upozorenje sa zahtjevom za puštanje Meng uputio ambasadoru Kanade u Pekingu.

Kćerka osnivača kompanije Huawei uhapšena je u Kanadi 1. decembra i mogla bi biti izručena SAD-u, čije vlasti tvrde da je sakrila povezanost Huaweija i kompanije pod nazivom Skycom (Skajkom), u pokušaju da proda opremu Iranu, uprkos sankcijama koje je Washington uveo Teheranu.

Ukoliko bude izručena SAD-u, Meng Wanzhou bi mogla biti osuđena na kaznu zatvora u trajanju do 30 godina, zbog prevare finansijskih institucija.

Protest 'Stop krvavim košuljama' u Beogradu

Protest opozicije i građana u Beogradu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:34 0:00

U Beogradu je završena protestna šetnja "Stop krvavim košuljama", u kojoj je učestvovalo više hiljada ljudi.

Konkretan povod za protest bio je nedavni napad na lidera opozicione Levice Srbije Borka Stefanovića u Kruševcu, ali i "podsećanje na sve napadnute građane, novinare, aktiviste civilnog sektora i političare".

Skup su neformalno organizovali predstavnici opozicionog "Saveza za Srbiju", ali na skupu nije bilo stranačkih obeležja.

Pogledajte snimak protesta:​


Građani su se najpre okupili na platou ispred Filozofskog fakulteta gde im se obratio glumac Branislav Trifunović. On je rekao da "ima mnogo glava za razbijanje", i poručio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da će "morati da razmisli koliko glava treba da razbije da bi Srpska napredna stranka koju vodi ostala na vlasti".

Iako su njihova obraćanja bila najavljena, i pojavili su se ispred Filozofskog fakulteta, košarkaški trener Duško Vujošević i glumica Mirjana Karanović nisu govorili.

"Rečeno nam je da će ukoliko oni govore nastati nemiri i da će se neko pobuniti. Oni su ovde sa nama i nisu se uplašili, odluka organizatora je da ne želimo bilo kakvu krv, probleme", rekao je Branislav Trifunović.

Skupu su prisustvovali lideri većeg dela opozicije, Dragan Đilas, Zoran Lutovac, Balša Božović, Boško Obradović, Borko Stefanović, i drugi.

Protestnu kolonu sa transparentom "Stop krvavim košuljama" predvodili su lideri Saveza za Srbiju, uz dobošare.

Protestna šetnja je počela od Studentskog trga u centru Beograda, do Skupštine Srbije i zgrade Radio-televizije Srbije, koju pojedini opozicioni političari optužuju za pristrasno izveštavanje u korist vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).

Učesnici skupa duvali su u pištaljke i vuvuzele i uzvikivali "Stranko napredna", "Izlazite napolje" i "Nećete se izvući".

Posle prolaska pored Skupštine Srbije, protestna šetnja nastavljena je do zgrade Radio-televizije Srbije, gde su učesnici uzvikivali "ua" i "izlazite napolje".

Građani su nosili i veliki transparent "Uvek pištaljka, nikad više puška".

Protest u Beogradu nastavak je aktivnosti opozicionih predstavnika koji su u četvrtak napustili skupštinsku sednicu na kojoj se raspravljalo o Predlogu budžeta za 2019. godinu, a zatim su u noći između četvrtka i petka proveli noć u parlamentu i na svaka dva sata održavali konferencije za medije, u znak protesta zbog toga što nemaju mogućnosti da predstave svoje amandmane.

Beogradski protest održava se nakon mitinga u Kruševcu, gradu u Zapadnoj Srbiji 200 kilometara udaljenom od Beograda, u kom je 23. novembra napadnut Borko Stefanović, zajedno sa trojicom predstavnika njegove Levice Srbije. Stefanović je napadnut sa leđa i, između ostalog, primio je udarac u glavu štanglom.

Opozicioni Savez za Srbiju je nakon napada na Stefanovića zbog kog su privedena trojica napadača, optužio vladajuću Srpsku naprednu stranku da stoji iza napada, tvrdeći da su napadači povezani sa šefom Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Bratislavom Gašićem iz Kruševca, koji je visoko pozicioniran u Srpskoj naprednoj stranci.

Nesreću u Italiji prouzrokovalo rušenje stepenica

Italijanska policija, fotoarhiv

Svjedoci stampeda u kojem je u noćnom klubu "Lanterna Azura" u italijanskom gradu Korinaldo poginulo šest ljudi izjavili su da je nesreću prouzrokovalo rušenje stepenica preko jarka na ulazu u klub, saopštili su lokalni zvaničnici.

Oni navode da su svjedoci primijetili lice sa kapuljačom, koje je prisutne poprskalo supstancom nalik na biber-sprej ili suzavac, nakon čega je uslijedila panika među ljudima koji su pokušali da izađu iz kluba.

U nesreći smrtno su stradale tri tinejdžerke, dvojica tinejdžera i jedna odrasla žena koja je sa svojim djetetom došla na koncert rep muzike.

Rojters navodi da su poginuli tinejdžeri uzrasta između 14 i 16 godina, dok je žena koja je poginula imala 39 godina. Ministar unutrašnjih poslova Italije Mateo Salvini izjavio je da se u klubu u trenutku nesreće nalazilo daleko više ljudi od dozvoljenog broja.

"Kapacitet glavne sale je 469 mjesta, a oni su prodali 1.300 ulaznica. Ne može se ovako umrijeti sa 14 godina! Ovdje nam ne trebaju novi novi zakoni, već svijest i poštovanje postojećih zakona", istakao je Salvini.

Italijanski premijer Đuzepe Konte izjavio je da se čini da je samo jedna od tri sale bila otvorena za ovaj koncert.

MVP Hrvatske: Ne miješamo se u unutrašnja pitanja BiH

Zastava Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske oglasilo se saopćenjem za javnost u povodu otvorenog pisma tri bivša visoka predstavnika u Bosni i Hercegovini Paddya Ashdowna, Carla Bildta i Christiana Schwarz-Schillinga, od 6. decembra 2018. upućenog visokoj predstavnici EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i svim ministrima vanjskih poslova država članica Evropske unije.

"Kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma te susjedna i prijateljska zemlja Bosne i Hercegovine s kojom dijeli granicu dugu više od hiljadu kilometara, kao država koja ima ustavnu obvezu skrbiti o Hrvatima izvan Hrvatske i kao odgovorna članica Evropske unije i NATO-a, Hrvatska, koja je ujedno i najiskreniji zagovornik evropskog puta Bosne i Hercegovine, ima brojne razloge, ali i obvezu pomno pratiti zbivanja u toj zemlji. Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini, Hrvatska se ne miješa u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i njen ustavni i pravni poredak", piše u saopćenju.

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske dodaje da Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine definišu Bosnu i Hercegovinu kao jednu državu koja se sastoji od dva entiteta i tri jednakopravna konstitutivna naroda i ostalih.

"Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine. Posljednji primjer neravnopravnosti bili su izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine u oktobru ove godine kada je hrvatski član Predsjedništva BiH po treći put u izabran pretežno glasovima pripadnika bošnjačkog naroda. Dakle, za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, iako je jedan kandidat dobio preko 80 posto njihovih glasova, već je za njihovog predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću podršku, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv. Takav paradoksalan ishod, osim što nije pravičan ni legitiman, u suprotnosti je s duhom Dejtonskog mirovnog sporazuma i Odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje su potvrdile proporcionalnu i legitimnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini kao krovno načelo koje proizlazi iz Ustava Bosne i Hercegovine i koje vrijedi za sve administrativne i političke nivoe vlasti", piše u saopćenju za javnost.

Kako kažu, iduća prilika u kojoj će biti testirano poštivanja vladavine prava, uključujući i poštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, je formiranje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

"Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u svojoj odluci u slučaju Ljubić poništio neke odredbe Izbornog zakona BiH baš zato što nisu osiguravale legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BiH. Zato je sada izuzetno važno da prilikom određivanja pravila kojima će se nadomjestiti nedostajuće odredbe Izbornog zakona nadležne institucije u cijelosti poštuju odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić i osiguraju proporcionalnu i legitimnu zastupljenost u tom visokom domu. Svako drugačije rješenje bilo bi teška povreda vladavine prava i negiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma s vrlo negativnim posljedicama", navode iz Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.

Paul Ziemiak novi generalni sekretar CDU

Paul Ziemiak

Paul Ziemiak, čelnik mladeži konzervativne njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU), izabran je za njenog generalnog sekretara u subotu na stranačkom kongresu u sjevernom gradu Hamburgu.

Ziemiak, koji je postao poslanik CDU na izborima u 2017. i predvodio je mladež CDU od 2014., izabran je na drugu po uticaju stranačku poziciju sa 62,8 posto osvojenih gasova među 1.000 delegata prisutnih na kongresu.

Njegov izbor uslijedio je dan nakon što je u drugom krugu glasanja za čelnika stranke izabrana Annegret Kramp-Karrenbauer, dugogodišnja saveznica kancelarke Angele Merkel, kako bi je naslijedila u stranci. Merkel je provela 18 godina na čelu CDU.

Osvajanje vodeće pozicije u CDU predstavlja veliki korak ka osvajanju kancelarske pozicije koju će Merkel napustiti nakon izbora održanih u 2021. godini.

Kramp-Karrenbauer opravdala je izbor Ziemiaka za generalnog sekretara, rekavši da će 33-godišnji politiičar biti u stanju da privuče mlade ljude da se pridruže redovima CDU.

Ziemiak, koji je rođen u Poljskoj, smatra se patriotom i klasičnim konzervativcem, i kazao je da će insistirati na obnovi CDU "s jasnim kursom i jasnim jezikom - mi moramo biti stranka koja se zalaže za vladavinu prava".

Trump: Nema dokaza o uticaju Rusije u američke izbore

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Trump, Argentina

Američki tužioci nisu pronašli dokaze o dosluhu sa Rusijom, uprkos dugoj i skupoj istrazi o umiješanosti Moskve u predsjedničke izbore u SAD-u 2016. godine, izjavio je američki predsjednik Donald Trump.

On je o ishodu istrage pisao na Twitteru, dan nakon što su tužioci iznijeli detalje o pokušaju Rusije da pomogne Trumpovoj kampanji.

"Nakon dvije godine, miliona stranica dokumenata i troškova od preko 30 miliona dolara - nije bilo dosluha!", napisao je Trump.

Rusija je negirala bilo kakvu umiješanost u američke izbore u korist predsjednika SAD-a.

Mađari prosvjeduju protiv prekovremenog rada

Prosvjed u Budimpešti, fotoarhiv

Tisuće Mađara okupile su se na prosvjedima u Budimpešti protiv prijedloga dopune zakona o radu kojim se poslodavcu dozvoljava da od zaposlenih zahtijeva prekovremeni rad u trajanju od 400 sati.

Članovi radničkih sindikata i njihove pristalice okupile su se na prosvjedima noseći natpise kao što su "Prosvjedujemo zbog robovskog zakona" ili "Natjerajte svoju majku da radi prekovremeno".

Policija je blokirala glavni trg ispred zgrade Parlamenta, ka kojoj su se na početku prosvjeda kretali prosvjednici, čime je natjerala sudionike prosvjeda da obiđu središnji dio Budimpešte i da ispune glavnu ulicu koja vodi do Parlamenta.

Premijer Mađarske Viktor Orban izgradio je sustav upravljanja koji njegovi kritičari nazivaju autokratskim, u kojem nameće svoju volju u poslovnom, obrazovnom, sudskom i medijskom sektoru, ali je rijetkost da veća skupina glasača u Mađarskoj u isto vrijeme izrazi nezadovoljstvo.

On se posljednji put pred voljom naroda povukao 2014. godine, uslijed prosvjeda desetaka tisuća ljudi zbog planirane takse na promet podataka na internetu.

Dopuna zakona o radu koja je ovg tjedna predstavljena mađarskom parlamentu dočekana je kritikama i izazvala najveće ulične prosvjede u posljednjih više od godinu dana.

Medojević vraćen u zatvor poslije pregleda na klinici

Nebojša Medojević (desno)

Jedan od lidera crnogorskog Demokratskog fronta Nebojša Medojević vraćen je večeras u zatvor u Spužu nakon što je pregledan u Kliničkom centru u Podgorici zbog zdravstvenih problema usljed štrajka glađu.

Njegova supruga Marina Medojević je na svom Fejsbuk nalogu napisala da su ljekari poručili da njen suprug više ne smije biti bez hrane.

"Primio je tri infuzije. Uradili su analize krvi, ultrazvuk, EKG i još neke specijalističke nalaze. Pregledala su ga dvojicaa internista, kardiolog, hirurg i svi bili decidni - ne smije više biti bez hrane", napisala je Marina Medojević.

Medojević je 1. decembra stupio u štrajk glađu i na sopstveni zahtjev nalazi se u samici zatvora u Spužu. Uhapšen je prema nalogu podgoričkog Višeg suda u predmetu formiranom povodom njegovih tvrdnji o primanju i davanju mita.

Nebojša Medojević je u pritvoru, jer je odbio da kaže ko je pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost koji mu je saopštio da je tužilac Milivoje Katnić od bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše uzeo 100.000 evra kako mu ne bi odredio pritvor u slučaju poznatom kao "carine".

On je kažnjen sa još dva mjeseca zatvora jer je odbio da svjedoči u predmetu koji je formiran povodom njegovih tvrdnji iz maja prošle godine da je Katnić učestvovao u ratnom zločinu na teritoriji Cavtata tokom 1991. i 1992. godine.

Ovu kaznu po zakonu Medojević može izdržati tek nakon što mu istekne ova zbog koje se već nalazi u zatvoru. Medojevića je policija uhapsila u noći između 29. i 30. novembra, nakon sjednice Skupštine Crne Gore.

U Briselu privedeno 400 ljudi na protestu belgijskih Žutih prsluka

Protest Žutih prsluka, Francuska

Više od 400 ljudi privedeno je danas u Briselu na skupu belgijskih Žutih prsluka, saopštili su policijski izvori.

Policija je postavila barikade oko takozvanog evropskog kvarta u Briselu, gde se nalaze zgrade institucija Evropske unije. U tom delu je zabranjen saobraćaj ali i pristup pešacima.

Pokret Žuti prsluci koji se pojavio u Francuskoj, preselio se i u Belgiju, posebno u Valoniju.

Na prvom skupu belgijskih Žutih prsluka 30. novembra u Briselu izbili su neredi i tada je nekoliko policijskih vozila zapaljeno. Na tom protestu je bilo oko 300 ljudi.

Protest građana Novog Travnika zbog prometne nesreće

Ilustrativna fotografija

Građani Novog Travnika okupili su se u subotu na glavnom gradskom trgu u toj općini kako upozorili na posljedice prebrze i neodgovorene vožnje te izrazili protest zbog sinoćnje prometne nesreće u kojoj su poginule 30-godišnja H.A. i njezina maloljetna kćerka, dok je troje djece ozlijeđeno.

Kako je ranije potvrdio Feni glasnogovornik MUP-a Srednjobosanske županije (SBŽ) Hasan Hodžić, u krvi 34-godišnjeg vozača R.N., koji je priveden nakon prometne nesreće u kojoj je udario u pet pješaka u Novom Travniku, bilo je više od tri promila alkohola u krvi.

U Novom Travniku danas je proglašen dan žalosti, kao i na dan sahrane poginulih.

Dvoje ozlijeđene djece prebačeno je u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, a jedno je zadržano u bolnici u Travniku.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG