Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Ministru unutrašnjih poslova zapaljen automobil u G.Vakufu


U mjestu Boljska kod Gornjeg Vakufa zapaljen je službeni automobil koji koristi ministar unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona Sedžad Milanović.

U saopštenju kantonalnog MUP-a se navodi da je nepoznato lice ili više njih sinoć u 23.20 časova zapalilo automobil "kia sorvento", koje je značajno oštećeno.

Policija je na saslušanje privela tri osumnjičene osobe, čiji su inicijali O.R.,S.O i O.M.

Ministar Milanović rekao je da je najvjerovatnije riječ o osveti, navodeći da je posljednjih šest mjeseci primao prijetnje, telefonom ili lično.

"O svemu sam upoznao i Kantonalno tužilaštvo Travnik. Tražio sam zaštitu, ali oni nisu smatrali da je to toliko ozbiljno. Međutim, sada se pokazalo da je itekako ozbiljno. Riječ je o osveti, jer im je policija zbog nelegalnog poslovanja pretresala objekte", rekao je Milanović.

Pogledajte najnovije vesti dana

Ikea ukida 7.500 radnih mesta

Švedska kompanija za opremanje doma Ikea saopštila je da ukida 7.500 radnih mesta širom sveta u okviru nove strategije otvaranja više radnji u centru grada i usmeravanja na internet kupovinu.

Ikea je navela da će ovim smanjenjem radne snage moći da se usredsredi na svoju platformu elektronske trgovine, da bi bolje odgovorila potrebama svojih kupaca i bila zgodnija i jeftinija za mnogo više ljudi.

Kompanija uvodi novu strategiju otvaranja radnji u gradskim centrima, koji bi bili dodatak uz veće robne kuće u predgrađima.

Tako će otvoriti prodavnice u centrima 30 većih gradova da diversifikuje svoju ponudu.

"Uviđamo da se maloprodajna scena trasformiše u razmerama i brzinom koju do sada nismo videli i Ikea treba da investira u razvoj poslovanja da bi odgovorila na potrebe (potrošača) na bolji i novi način", rekao je danas Jesper Brodin, generalni direktor Ingka Grupe, najveće maloprodaje u okviru Ikea sistema.

Skoplje najavljuje razgovore sa Budimpeštom o slučaju Gruevski

Nikola Gruevski

Šef diplomatije Makedonije Nikola Dimitrov najavio je danas da će se početkom decembra sresti sa mađarskim kolegom Petrom Sijartom i "otvoreno razgovarati" o slučaju osuđenog bivšeg makedonskog premijera Nikole Greuvskog koji je prebegao u Mađarsku.

Dimitrov je rekao da će se sa Sijartom sresti na marginama ministarkog sastanka NATO, koji se održava 4. i 5. decembra i istakao da je "paradoks da zemlja članica EU da zaštitu osuđeniku" koji je osuđen u transparentom sudskom procesu.

Ministar spoljnih poslova Makdonije je istakao da su suđenje Gruevskom, u slučaju "Tenk" u kojem je osuđen na dve godine, pratili predstavnici OEBS i EU i da nisu imali nikave, primedbe, kao i da je nedavno Stejt department to suđenje okarekterisao kao fer i kredibilno.

Dimitrov je ponovio da nisu registrovane nikave pretnje po život Gruevskog, podsećajući da je kao bivši premiijer imao policijsko obezbeđenje od šest ljudi, koje je sam izabrao.

"Makedonija će u rešavanju ovog slučaja insistirati na poštovanju vladavine prava i uzeće u obzir sve nacionalne interese, uključujući i dobre odnose sa Mađarskom", rekao je Dimitrov na zajedničkoj konfereciji za novinare sa danskim kolegom Andersom Samulsonom.

Dimitrov je rekao da misli da slučaj Gruevski u udženike treba da se upiše pod pojmom ironija i paradoks, jer je zemlja članica EU dala zaštitu osuđeniku koji je pobegao iz zemlje koja je kadidat za članstvo u Uniji.

"Radi se o čoveku pod čijom je vladavinom Evropska komsija definisala Makedoniju kao zarobljenu državu, a imamo zaključak Saveta za opšte poslve iz juna prošle godine, koji je podržao Evropski savet, gde se traži pravna razrešnica i odgovrnost za idicije za krivična dela koja proizilaze iz prisluškivanih razgovra", rekao je Nikola Dimitrov.

Bivši makedonski premijer je na dve godine osuđen na osnovu prisluškivanih razgovora, a Specijalno tužilaštvo za prisluškivane razogovore protiv njega trenutno vodi četiri sudska procesa i više istraga.

Evropski komesar za proširenje Johanes Han je izjavio da mađarski premijer Viktor Orban treba da ponudi utemeljeno, jako objašnjenje odluke kojom je Mađarska odobrila politički azil bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom.

Turska: SAD se prave da ne vide ubistvo Kašogija

Turska je optužila SAD da se prave da ne vide ubistvo saudijskog novinara Džamala Kašogija u Istanbulu, odbacivši komentare američkog predsednika Donalda Trampa po tom pitanju kao "komične".

Numan Kurtulmuš, zamenik predsednika vladajuće AK partije, rekao je da je izjava Trampa komična. "Nije moguće da jedna obavještajna agencija kao što je CIA, koja čak i zna koje je boje krzno mačke koja šeta po dvorištu konzulata Saudijske Arabije, ne zna ko je izdao naredbu", rekao je Kurtulmuš.

On je istakao da to nije kredibilno ni za američko javno mnjenje, niti za svet. Tramp je juče rekao da će ostati "čvrst partner" Saudijske Arabije, uprkos tome što je izjavio da je saudijski princ prestolonaslednik Mohamed bin Salman možda znao za plan ubistva Kašogija.

Komentarišući mogućnost da je princ umešan u ubistvo, Tramp je rekao da "možda jeste, a možda i nije".

Njegovi komentari su u suprotnosti sa ocenom Centralne obavještajne agencije (CIA), koja vjeruje da je princ naredio ubistvo Kašogija. Rijad je odbacio tvrdnje da je princ umešan u ubistvo.

Tramp je istakao da je Saudijska Arabija, kao najveći proizvođač nafte na svetu, važam poslovni partner i “veliki saveznik” u borbi protiv iranske moći na Bliskom istoku.

Nakon sastanka sa američkim državnim sekretarom Majkom Pompeom u utorak u Vašingtonu, šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu je kazao da Ankara nije u potpunosti zadovoljna nivoom saradnje sa Rijadom u slučaju Kašogi.

Nakon različitih kontradiktornih tvrdnji, Rijad je prošle sedmice objavio da je Kašogi ubijen, a njegovo telo raskomadano, pošto su propali "pregovori" čiji je cilj bio da ga ubede da se vrati u Saudijsku Arabiju.

Makronovo pismo Vučiću: Znam koliko je srpski narod propatio

Predsednici Francuske i Srbije, Emanuel Makron i Aleksandar Vučić na ceremoniji u Parizu povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas pismo francuskog predsednika Emanuela Makrona u kojem je, između ostalog, naveo da "zna koliko je srpski narod propatio tokom Prvog svetskog rata".

Makronovo pismo objavljeno je iz Vučićevog kabineta, a u njemu se francuski predsednik zahvaljuje srpskom kolegi na prisustvu ceremoniji u Parizu povodom stogodišnjice od primirja u Prvom svetskom ratu.

"Znаm koliko je srpski nаrod propаtio tokom Prvog svetskog rаtа, podnevši strаšne žrtve od više od milion i dve stotine hiljаdа ljudi, što je činilo gotovo trećinu stаnovništvа. Želim dа odаm priznаnje njihovoj borbi nа strаni sаveznicа, а posebno Frаncuske nа Solunskom frontu, o kome se ne tаko često govori, iаko je bio odlučujući zа okončаnje tog rаzаrаjućeg sukobа", napisao je Makron.

Dodao je da bi kao osnova za dalje unapredivanje saradnje, ekonomskih vrednosti i regionalne stabilnosti trebalo da posluže "obeležаvаnje brаtstvа po oružju nаših dveju zemаljа i žrtve nаših vojnikа".

"Želim dа Vi i srpski nаrod budete u potpunosti uvereni u moje zаlаgаnje dа se ukаže čаst i oživi ovo sećаnje, kаo što ćemo to zаjedno učiniti prilikom moje posete Srbiji 5. i 6. decembrа ove godine", naveo je Makron i zahvalio na razvoju nastave francuskog jezika i multilаterаlne frаnkofone sаrаdnje u Srbiji.

U Srbiji je izazvala veliko nezadovoljstvo činjenica da je Aleksandar Vučić na ceremoniji u Parizu sedeo nasuprot predsednicima Francuske, Amerike i Rusije, dok je iza šefa ruske Vladimira Putina sedeo predsednik Kosova Hašim Tačl.

SAD optužile Kinu da krade američku tehnologiju

Vašington je optužio Peking da pojačava hakerske napade radi krađe američke tehnologije, uoči sastanka predsednika SAD i Kine, Donalda Trampa i Si Đinpinga.

Američki predstavnik za trgovinu Robert Lajthajzer naveo je u izveštaju da je ove godine povećana "učestalost" kineskih hakerskih napada i da su oni postali "sofisticiraniji".

Izveštaj odražava skepticizam američke vlade uoči sastanka lidera dve zemlje na marginama samita Grupe industrijski najrazvijenijih zemalja sveta i zemalja u razvoju (G20), koji će biti održan u Buenos Ajresu 30. novembra i 1. decembra.

SAD su povećale carine na uvoz kineske robe, vredne više desetina milijardi dolara, a Kina je uzvratila recipročno.

Sukob je eskalirao posle tvrdnji Vašingtona da Peking koristi pljačkašku taktiku za dobijanje tehnologije, uključujući primoravanje američkih kompanija da predaju tehnološke tajne u zamenu za pristup kineskom tržištu.

Upitan o Lajthajzerovom izveštaju, portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine Geng Šuang rekao je da su američko-kineski trgovinski odnosi "obostrano korisni" i da je "prirodno da postoje trgovinski sukobi".

"Od ključnog značaja je angažovanje u dijalogu i konsultacijama o tom pitanju, zasnovano na uzajamnom poštovanju, jednakosti i dobroj veri", rekao je Geng novinarima.

Merkel: Globalni sporazum o migracijama u interesu Nemačke

Kancelarka Angela Merkel rekla je danas da je u interesu Nemačke da podrži Globalni sporazum UN o migracijama koji su SAD, Mađarska i Poljska odbacile.

U obraćanju poslanicima, Merkel je rekla da bi taj sporazum trebalo da migrantima obezbedi uslove koji velikim delom u Nemačkoj već postoje.

Nemački zvaničnici se nadaju da će ovaj neobavezujući sporazum koji treba da bude usvojen u Marakešu sledećeg meseca smanjiti priliv migranata u Nemačku jer bi im obezbedio humane uslove i na drugim mestima.

Merkelova je istakla važnost međunarodne saradnje napomenuvši da Nemačka svoj preporod posle Drugog svetskog rata duguje delom i međunardnim institucijama kao što su EU i UN.

Mej s Junkerom o konačnom sporazumu o Brexitu

Tereza Mej i Žan Klod Junker

Britanska premijerka Tereza Mej i predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker sastaće se danas u Briselu u pokušaju da postignu konačni sporazum o Brexitu.

London i Brisel su prošle nedelje postigli dogovor o uslovima izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, ali još rade na sporazumu o budućim odnosima.

Lideri EU trebalo bi da se sastanu u nedelju da usvoje sporazum, iako unutar Unije ima neslaganja oko nekih pitanja.

Španija je najavila da će glasati protiv sporazuma o Brexitu ako budućnost Gibraltara ne bude tretirana kao bilateralno pitanje između Madrida i Londona.

Mej se suočava s velikim pritiskom u svojoj zemlji pošto se postignutom nacrtu sporazuma protive i vatrene pristalice Brexita i proevropski poslanici. Pre odlaska za Brisel, Mej će se suočiti s protivnicima sporazuma u britanskom parlamentu, gde će odgovarati na pitanja poslanika.

Cavusoglu: Khashoggijevo ubistvo ne zataškati radi trgovinskih veza

Mevlet Čavušoglu

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je da se ubistvo saudijskog novinara Jamala Khashoggija ne treba zataškavati radi održavanja trgovinskih veza sa Saudijskom Arabijom.

Cavusoglu je također izjavio turskim novinarima tokom posjete Washingtonu da saudijska saradnja u istrazi ubistva "nije na željenom nivou".

Dodao je da će Turska poduzeti zvanične korake u traženju međunarodne istrage ubistva ukoliko "uđe u slijepu ulicu" s Rijadom.

Njegovi komentari uslijedili su nakon što je američki predsjednik Donald Trump jasno poručio da Washington smatra kako dobri odnosi sa Saudijskom Arabijom imaju prioritet pred optužbama da je saudijski princ Mohammed bin Salman naredio Khashoggijevo ubistvo.

"To je humanitarno pitanje. Riječ je o ubistvu. Nije moguće reći "naša trgovina će se povećati, zataškajmo to, ignorišimo to", izjavio je Cavusoglu, prenosi Associated Press.

Poljska pokrenula vraćanje prinudno penzionisanih sudija

Protesti u Poljskoj ispred Vrhovnog suda

Poljska vladajuća partija podnela je Nacrt zakona parlamentu kojim se predvidja vraćanje na posao nedavno prinudno penzionisanih sudija Vrhovnog suda.

Ovaj potez usledio je mesec dana od kada je Evropski sud pravde naredio Poljskoj da prestane da primenjuje zakon kojim se smanjuju godine za odlazak u penziju sudija Vrhovnog suda, zbog koga je preko dvadeset njih moralo da napusti sud.

Poljska je tri godine u sukobu s Evropskom unijom oko nastojanja vladajuće populističke Partije Pravo i Pravda da nametne kontrolu nad pravosudnim sistemom.

Ti potezi izazvali su ozbiljnu zabrinutost oko pravne države u Poljskoj.

Današnja inicijativa predstavlja prvi značajniji korak Pojske da odgovori na zahteve EU. Po tužbi Evropske komisije protiv Poljske, Sud pravde Evropske unije u Luksemburgu obustavio je 19. oktobra privremenom merom do konačne presude deo reforme poljskog pravosudja. Obustavljene su kadrovske izmene i prinudno penzionisanje sudija Vrhovnog suda nakon navršene 65. godine života, javlili su poljski mediji.

Protiv Poljske se od kraja prošle godine vodi i odvojena procedura po članu 7 Sporazuma EU zbog niza reformi koje je od jeseni 2015. pokrenula vladajuća stranka Pravo i Pravda Jaroslava Kačinjskog, počev od reforme Ustavnog suda, pretvaranja javnih medija u državne, čistki u državnoj upravi pa do reforme pravosudja.

Ukoliko bi bilo utvrđeno da Poljska krši osnovne evropske demokratske vrednosti i ugrožava pravnu državu po članu 7, mogla bi da ostane bez prava glasa u EU.

EU zahteva od Mađarske objašnjenje za Gruevskog

Viktor Orban i Nikola Gruevski, ilustrativna fotografija

Mađarski premijer Viktor Orban treba da ponudi utemeljeno, jako objašnjenje odluke kojom je Mađarska dodobrila politički azil bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom, izjavio je evropski komesar za proširenje Johanes Han.

Nikola Gruevski, koji je pobegao iz Mađarske nakon što je osuđen na dve godine zatvora zbog korupcije, objavio je u utorak da mu je odobren azil u Mađarskoj, svega nekoliko dana nakon što je podneo zahtev.

Johanes Han je na tviteru objavio da je video izveštaje o odobravanju azila u Mađarskoj, koja je članica EU.

"Ako se ova vest pokaže kao tačna, očekujem utemeljeno objašnjenje na osnovu čega je ta odluka doneta od Viktora Orbana", napisao je Han.

Han je u nastavku dodao da je vladavina prava osnovni princip država članica EU i zemalja kandidata.

"To je ključno za kredibilitet Evropske unije. Iznenađujuće je da Mađarska podržava članstvo Makedonije u EU, ali je ne smatra sigurnom zemljom", napisao je Han.

Makedonske vlasti su juče objavile da su uputile Mađarskoj zahtev za izručenje Gruevskog.

Bivši makedonski premijer, koji je osuđen na dve godine zatvora i protiv kog se vode još četiri sudska postupka i više istraga zbog kriminala i korupcije u vreme dok je bio na vlasti, pobegao je u Mađarsku gdje je tražio politički azil.

Gruevski je Makedoniju ilegalno napustio 11. novembra i u Mađarsku je stigao preko Albanije, Crne Gore i Srbije, uz pomoć osoblja mađarskih diplomatskih predstavništava u tim zemljama.

Makedonija je zvanično postala zemlja kandidat 2005. godine, ali još nije počela pristupne pregovore.

Sudija etičke komisije FIFA uhapšen zbog korupcije u Aziji

Ilustrativna fotografija

Sudija etičke komisije Svetske fudbalske federacije (FIFA) Sundra Radžo uhapšen je u Maleziji zbog sumnje u korupciju.

Istraga se vodi vezano za njegovu poziciju u Međunarodnom arbitražnom centru Azije, ne zbog pozicije u FIFA.

Njegovi advokati su rekli agenciji AP da je Radžo zadržan u policiji pošto se vratio iz Ciriha gde je bio u sedištu FIFA.

Sud je odbio pritvor zbog toga što, kako su naveli advokati, Radžo ima "diplomatski imunitet i privilegije".

Ipak, Radžo je podneo ostavku na svojoj poziciji u Međunarodnom arbitražnom centru Azije. Prostorije njegove kancelarije u Kuala Lumpuru pretresane su u ponedeljak, pre nego što je u utorak uveče uhapšen po povratku u taj grad.

Radžo je od prošle godine zaposlen u FIFA.

Australija odbila sporazum UN-a o migrantima

Migranti

Australija je još jedna zemlja koja je odlučila da ne potpiše sporazum Ujedinjenih nacija (UN) o migracijama, a članovi Vlade su rekli da dokument nije u nacionalnom interesu.

Postoji rizik da bi globalni sporazum o migracijama, koji bi trebao biti potpisan sljedećeg mjeseca na samitu UN-a u Maroku, mogao ohrabriti ilegalne ulaske u Australiju, saopštili su premijer Scott Morrison (Skot Morison), ministar unutrašnjih poslova Peter Dutton (Piter Daton) i šefica spoljne politike Marise Payne (Maris Pejn).

U tekstu se dodaje da sporazum "nije napravio adekvatnu razliku između ljudi koji ulaze u Australiju ilegalno i onih koji dolaze na propisan način", prenijela je agencija DPA.

Sporazum UN-a o migracijama postao je kontroverzan u mnogim zemljama Zapada, naročito u onima koje predvode konzervativci.

Poljska, Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Bugarska, Estonija, Izrael i Sjedinjene Države su objavili da ga neće potpisati.

Kritičari kažu da ovaj neobavezujući dokument utemeljuje ekonomski motivisane migracije kao ljudsko pravo, a pristalice sporazuma smatraju da će on poboljšati upravljanje međunarodnim tokovima migranata i zaštititi ljudska prava.

Konzervativne vlasti Australije od 2013. godine vode često kritikovanu politiku pritvaranja na udaljenim ostrvima migranata i azilanata koji čamcima stignu do Australije.

UN je opisao uslove u kampovima na pacifičkim ostrvima Manus i Nauru kao "veoma šokantne", a grupe za ljudska prava navode da je riječ o "zatvorima na otvorenom".

Šef Fejsbuka Mark Zakerberg ne planira ostavku

Mark Zakerberg

Šef Fejsbuka (Facebook) Mark Zakerberg (Zuckerberg) rekao je da ne predviđa da podnese ostavku na mesto predsednika upravnog odbora kompanije posle vrlo burne godine za tu društvenu mrežu.

"To nije predviđeno", rekao je Zakerberg za televiziju Si-En-En biznis (CNN Business) kad su ga pitali da li namerava odustati od mesta predsednika upravnog odbora.

On je takođe branio "broj dva kompanije" Šeril Sandberg (Sheryl) koja je posebno kritikovana zbog svog načina pristupa u nedavnim krizama koje su pogodile kompaniju.

Zakerberg je rekao da je ona važan deo kompanije i da se mnogo trudi da se izbori s brojnim izazovima s kojima se kompanija suočava.

"Ona je moj važan partner poslednjih deset godina. Zaista sam ponosan na posao koji smo zajedno obavili i nadam se da ćemo zajedno raditi u decenijama koje dolaze", dodao je on.

Fejsbuk je ove godine bio pogođen s više skandala. Kompanija mora da snosi posledice ruskog mešanja u američke predsedničke izbore 2016. preko njene platforme, skandalom s firmom Kembridž analitka (Cambridge Analytica) koja je bez dozvole koristila podatke korisnika Fejsbuka u političke svrhe, i bezbednosnim propustima koji su doveli do hakovanja hiljada naloga korisnika.

Pročitajte: Da li Fejsbuk uopšte može da kontroliše Fejsbuk?

Cambridge Analytica pod istragom zbog Facebooka
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Oko 85.000 djece vjerojatno umrlo od gladi u Jemenu

Pothranjeno dijete, Jemen

Međunarodna grupa za pomoć procjenjuje da je 85.000 djece mlađe od pet godina vjerojatno umrlo od gladi i bolesti od izbijanja građanskog rata u Jemenu 2015. godine.

Iz organizacije Save the Children priopćeno je da je "konzervativna" procjena temeljena na prosječnoj stopi smrtnosti teške akutne pothranjenosti za koju Ujedinjeni narodi navode da je pogodila više od 1,3 milijuna djece još od ožujka 2015., otkada koalicija predvođena Saudijskom Arabijom vodi rat protiv jemenskih pobunjenika Huta.

"Za svako dijete ubijeno bombama i metkom, deseci umiru od gladi a to je potpuno moguće spriječiti", kaže Tamer Kirolos, direktor ogranka Save the Children u Jemenu, dodajući da "djeca koja umiru na ovaj način neizmjerno pate".

Rat i blokada pod vodstvom Saudijske Arabije stvorili su najgoru humanitarnu krizu na svijetu, sa više od osam milijuna ljudi pod rizikom od gladi.

Vlast Libije natjerala zabarikadirane migrante da napuste brod

Migranti, Libija, fotoarhiv

Libijske vlasti naterale su desetke migranata da izađu iz teretnog broda u luci Misrati u kome su bili zabarikadirani posljednjih deset dana od kada su spašeni na moru, javila je međunarodna organizacija Human Rights Watch (Hjuman rajts voč).

Migranti su odbijali iskrcati se, navodeći da je Libija za njih suviše opasna.

Oni su pokušavali preći Sredozemlje ka Europi kada ih je spasio teretni brod Nivin koji ih je dovezao do Libije.

Posada Nivina spasila je ukupno 91 migranta, uključujući i bebu, koji su krenuli iz Libije na splavu.

Human Rights Watch priopćio je da su neki od migranata odvedeni kasno sinoć u bolnicu a drugi u centre za prihvat u Misrati.

Renault zadržao Ghosna za direktora i pored uhićenja

Carlos Ghosn

Francuski proizvođač automobila Renault (Reno) priopćio je da je odlučio zadržati Carlosa Ghosna (Karlos Gon) za generalnog direktora tvrtke iako je uhićen u Japanu pod optužbama za zlouporabu imovine partnerske tvrtke Nissan (Nisan) i lažno prijavljivanje prihoda.

Upravni odbor Renaulta objavio je sinoć da će "broj dva" tvrtke Thierry Bollore (Tijeri Bolor) privremeno zamijenjivati Ghosna.

Francuski proizvođač automobila priopćio je da će dalje učvrstiti savez s Nissanom. Renault i Nissan su udruženi u grupi s manjim proizvođačem automobila Mitsubishi Motorsom (Micubiši motors).

Japanska i francuska vlada potvrdile su sinoć potporu grupi Renault-Nissan-Mitsubishi. Ova grupa je među najvećim partnerstvima u automobilskoj industriji u svijetu, s oko deset milijuna prodatih vozila.

Prije nego što je ušao u Renault, Ghosn je radio za Michelin (Mišelin) u Sjevernoj Americi.

Ghosn se pripisuju zasluga da je doveo do izvanrednog preokreta u Nissanu u prethodnih 20 godina, spašavajući tvrtku s ivice stečaja nakon što je poslat iz Renaulta.

U prethodna dva desetljeća imao je neobično istaknuto mjestu u Japanu gdje su i dalje rijetki stranci na rukovodećim pozicijama velikih tvrtki.

Pročitajte: Pad akcija Nissana i Mitsubishija nakon uhićenja Ghosna

Južnokorejac Kim Jong Yang novi predsjednik Interpola

Kim Jong Yang

Kim Jong Yang (Kim Džong Jang) izabran je na godišnjem zasjedanju Generalne skupštine Interpola u Dubaiju.

On je pobijedio ruskog kandidata, policijskog generala Aleksandra Prokopčuka koji je bio favorit u trci.

Prokopčuk je aktuelni potpredsjednik Interpola.

Kritičari Kremlja za njega su rekli da je blizak predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu.

Bijela kuća i njeni evropski partneri lobirali su protiv ruskog kandidata za šefa Međunarodne policijske organizacije.

Šef američke diplomatije Mike Pompeo (Majk) sinoć je izjavio da Sjedinjene Države "čvrsto podržavaju" južnokorejskog kandidata za mjesto predsjednika Interpola, a ranije je i američko Vijeće za nacionalnu sigurnost i američki senatori podržali južnokorejskog kandidata.

Kremlj je u utorak osudio apel američkih senatora da delegati Interpola glasaju protiv ruskog kandidata smatrajući da je to vid miješanja u izbore jedne međunarodne organizacije.

Kim će biti na mjesto predsjednika do 2020. i završiti četverogodišnji mandat svog prethodnika Menga Hongweija (Meng Hongvei) koji je pritvoren u Kini.

Pročitajte:

Senat traži od Trumpa novu istragu o ubojstvu Khashoggija

Donald Trump i Mohammed bin Salman

Od američkog predsjednika Donalda Trumpa zatraženo je da pokrene novu istragu kojom bi se utvrdilo je li saudijski princ Mohammed bin Salman igrao ulogu u ubojstvu novinara Jamala Khashoggija.

Republikanski i demokratski čelnici američkog Odbora za vanjske poslove Senata uputili su u utorak dopis Trumpu kojim se zahtijeva dodatna istraga.

Trump je ranije obranio veze Sjedinjenih Država sa Saudijskom Arabijom unatoč međunarodnoj osudi ovoga incidenta.

Khashoggi je ubijen 2. listopada u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

U priopćenju u utorak Trump je priznao da je Bin Salman "mogao vrlo dobro" znati o Khashoggijovu brutalnom ubojstvu, dodajući: "Možda je učinio, a možda i nije!".

Kasnije je izjavio da američka Središnja obavještajna agencija (CIA) nije donijela "stopostotnu" odlučnost o ubojstvu.

Pročitajte:

Talijanka oteta u Keniji u akciji naoružanih napadača

Policija pretražuje trgovački centar, Kenija, fotoarhiv

Naoružane osobe su otele Talijanku koja radi za humanitarnu organizaciju u priobalnom dijelu Kenije i u napadu ranili nekoliko osoba, javila je kenijska policija.

Napadači koji su pucali neselektirano ranili su pet osoba u napadu koji se dogodio sinoć oko 20 sati u trgovačkom centru Čakama u okrugu Kilifi, rekao je šef policije tog okruga Joseph Boinett.

On je naveo da je oteta 23-godišnja Talijanka koja radi kao dragovoljkinja u humanitarnoj organizaciji na jugoistoku Kenije.

Motiv za napad nije za sada poznat kao ni identitet napadača, rekao je on.

Policija je navela da smatraju incident terorističkim napadom.

Islamski ekstremisti iz Somalije ranije su optuženi za niz otmica stranaca duž kenijske obale.

Zbog napada i otmica stranaca Kenija je 2011. poslala vojsku u Somaliju da se bori protiv ekstremista grupe Al Šabab.

Makedonija: Pritvoren bivši direktor UBK Sašo Mijalkov

Sašo Mijalkov

Bivšem direktoru Uprave za bezbednost i kontraobaveštajne poslove (UBK) u Makedoniji Saši Mijalkovu određen je 30-odnevni pritvor i večeras je odveden u istražni zatvor u skopskom naselju Šuto Orizari, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Osnovnog suda Skoplje 1.

Iz Suda je saopšteno da je Mijalkov priveden na zahtev Specijalnog javnog tužilaštva (SJO) zbog opasnosti od bekstva.

Bivši šef UBK-a optužen je u nekoliko slučajeva SJO, kao što su "Tvrđava Target", "Trezor", "Tortura" i "Titanik 2."

Trump branio veze sa Saudijskom Arabijom

Američki predsjednik Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump snažno je branio veze za Saudijskom Arabijom uspkros međunarodnoj osudi Rijada zbog ubojstva novinara Jamala Khashoggija.

Kraljevstvo je "čvrst partner" koje je pristalo investirati "rekordnu količinu novca" u SAD, rekao je šef Bijele kuće.

Predsjednik je priznao da je krunski princ Mohammed bin Salman "mogao imati " saznanja o Khashoggijevu ubojstvu, ali "možda i nije imao".

JamalKhashoggi je ubijen 2.oktobra u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Saudijska Arabija okrivila je za ubojstvo neke pripadnike tajne službe, ali je negirala tvrdnje da je nasljednik trona imao saznanja o izvedenoj operaciji.

Madrid protiv Brexita ako se ne riješi pitanje Gibraltara

Gibraltar

Španjolska će u nedjelju glasati protiv nacrta sporazuma o Brexitu, ukoliko ne bude modificirian tako da nudi jasno da budućnost Gibraltara, teritorije koja pripada Velikoj Britaniji, a na koji Španjolska polaže pravo, zavisi od pregovora između Madrida i Londona, izjavio je danas španjolski premijer Pedro Sanchez.

"Od danas, ukoliko ne bude promjena sa poštovanjem Gibraltara, Španjolska će glasati protiv sporazuma o Brexitu", rekao je Sanchez na konferenciji za novinare u Madridu, prenosi Reuters.

Prema pravilima EU, izlazni sporazum se usvaja većinom glasova, a ne jednoglasno, tako da Španjolska kao pojedinačna zemlja ne može da ga blokira.

Gibraltar će napustiti Evropsku uniju zajedno s Velikom Britanijom u martu iduće godine , iako je 96 posto njegove populacije glasalo na referendumu 2016. godine da ostane u EU.

Poljska neće podržati Marakešku deklaraciju o migracijama

Varšava

Poljska vlada objavila je da neće poduprijeti Marakešku deklaraciju čime se pridružila sve većem broju uglavnom bivših komunističkih evropskih zemalja koje ne prihvaćaju UN-ov Globalni kompakt o migraciji, među kojima zasad nije Slovačka, ali je iznijela zamjerke.

"On ne daje Poljskoj čvrsta jamstva da će imati pravo neovisno odlučiti o tome koga želi prihvatiti", saopćila je poljska vlada.

Otkako je sastavila vladu 2015., poljska stranka Pravo i pravda (PiS) ne mijenja oštru protumigrantsku retoriku i već početkom novembra premijer Mateusz Morawiecki najavio je da će vjerojatno odbaciti sporazum.

Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, koji su u srpnju prihvatile 193 članice UN-a osim Sjedinjenih Država, sadrži 23 cilja za zaštitu migranata, za njihovu integraciju u novim državama ili siguran povratak u domovinu.

Sastavljen nakon najvećeg priljeva migranata u Evropu od Drugog svjetskog rata, od kojih mnogi bježe od rata ili siromaštva na Bliskom istoku i Africi taj dokument nije pravno obvezujući, a trebao bi biti potvrđen u marokanskom gradu u decembru.


Todorić na slobodi nakon uplate milijun eura jamčevine

Ivica Todorić, bivši vlasnik Agrokora

Obrana bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića uplatila je milijun eura jamčevine, i on je nešto iza 17 sati napustio zatvor u Remetincu u kojem je proveo 13 dana.

U prikupljanju novca za jamčevinu od 7,5 milijuna kuna, kojom Ivica Todorić može zamijeniti istražni zatvor, bivšem vlasniku Agrokora pomogli su prijatelji, kazala je nakon sudskog ročišta u utorak Todorićeva odvjetnica . Izlazeći iz zgrade suda odvjetnica Jadranka Sloković novinarima je kazala da je jamčevina stigla te da je sudac istrage ukinuo istražni zatvor, uz određene mjere opreza.

"Todorić je dao obećanje da neće napuštati boravište bez dozvole suda i to je to", kazala je Sloković, dodajući da će Todorić danas izaći iz zatvora u Remetincu gdje se nalazi od izručenja Hrvatskoj .Odgovarajući na novinarska pitanja Sloković je kazala da su Todorićevi prijatelji novac za jamčevinu skupljali tri dana, a nije željela otkriti o kome je riječ. Ipak, kazala je da sud zna tko je uplatitelj.

Glasnogovornik suda Krešimir Devčić kazao je da Todorić na ročištu upozoren da, ukoliko bude prekršio dio mjera opreza, jamstvo pripada državi, a on se vraća u istražni zatvor. Na pitanje zna li tko je uplatitelj jamčevine Devčić je kazao da je za sud relevantno samo da je novac položen.

Todorić je zajedno sa svojim sinovima Ivanom i Antom, ali i 12-ero Agrokorovih menadžera te revizora osumnjičen zbog nezakonitog pribavljanja više od milijardu kuna iz Agrokora.

Istraga je naknadno proširena i zbog zajmova što ih je investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru.

Todorić je izručen iz Velike Britanije Hrvatskoj 8. novembra.

Zahtjev za izručenje Gruevskog poslan Mađarskoj

Ministrica pravde Makedonije Renata Deskoska

Ministrica pravde Makedonije Renata Deskoska izjavila je da je zahtjev za ekstradiciju osuđenog bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog spreman i da je poslan Mađarskoj.

"Dio materijala je preveden, dio će biti naknadno poslat. Biće obuhvaćeni i svi istražni i predistražni postupci i svi će biti osnov da se goni ako bude izručen", rekla je ona novinarima.

Deskoska je rekla i da postupak za azil koji je Gruevski zatražio u Mađarskoj ima prioritet u odnosu na postupak po zahtjevu makedonskih vlasti za ekstradiciju i dodala da će taj zahtjev biti poslat čak i ako odbjeglom bivšem premijeru Makedonije bude odobren zahtjev za azil.

Bivši makedonski premijer, koji je osuđen na dvije godine zatvora i protiv kog se vode još četiri sudska postupka i više istraga zbog kriminala i korupcije u vrijeme dok je bio na vlasti, pobjegao je u Mađarsku gdje je tražio politički azil.

Gruevski je Makedoniju ilegalno napustio 11. novembra i u Mađarsku je stigao preko Albanije, Crne Gore i Srbije, uz pomoć osoblja mađarskih diplomatskih predstavništava u tim zemljama.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG