Žene u crnom održale su u nedelju uveče u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu performans pod nazivom "Vukovar – ubijanje jednog grada" u znak sećanja na 27. godišnjicu stradanja tog grada u koji su posle tromesečne opsade ušli pripadnici tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija.

Aktivistkinje te organizacije i njihove pristalice u 17 sati ispisali su na podu solju "Vukovar" i zapalile sveće. Razvili su velike transparente sa natpisom "Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru" i "Odgovornost", kao i manji transparent na kojem je pisalo "Vukovar (1991-2018), JNA je držala pod opsadom Vukovar 87 dana, ubijeno je oko 25.000, a nesrpsko stanovništvo je proterano".

Na tom transparentu je ispisano i da je "Na Ovčari ubijeno više od 200 bolesnih i ranjenih zarobljenika iz vukovarske bolnice, u urbicidu je razoren skoro čitav grad", a dodaje se da je "kroz logore u Srbiji (Aleksinac, Begejci, Beograd, Niš, Sremska Mitrovice, Stajićevo) prošlo više hiljada zarobljenih i zarobljenica".

Koordinatorka Žena u crnom Staša Zajović kazala je da je zločin u Vukovaru jedan od najvećih počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije, te da je "rušenje i ubijanje Vukovara postalo simbol za varvarsko rušenje gradova".

Ona je dodala da se zločin u Vukovaru ne nalazi u udžbenicima, a da "osuđeni ratni zločinci poput Veselina Šljivančanina moralni i politički autoriteti sponzorisani od države" i "vrše reviziju sudski utvrđenih činjenica u Hagu i reviziju istrorijskih događaja".

"To jako povređuje i ponižava žrtve i zapravo pokazuje kontinuitet nekažnjivosti u Srbiji koji se očituje i u činjenici da suđenje za zločin u Ovčari 15 godina traje bez pravosnažne presude, zločin u Lovasu nad civilnim stanovništvom je 10 godina bez pravosnažne presude", rekla je Zajović i dodala da je "opstrukcija pravosudnih organa premanentna i veoma zabrinjavajuća".

Zajović je izrazila nadu da će proces evropskih integracija morati da prisili Srbiju da okonča te sudske postupke i "okočna kažnjavanje samo niskorangiranih počinilaca zločinaca, direktnih izvršilaca, a ne nalogodavaca".

"Mnogi od onih koji su odgvorni za zločine u Vukovaru provode mirno svoje penzionerske dane, za konc logore kojih u Srbiji ima na više lokacija i koji su trajali u kontinuitetu od oktobra 1991. pa sve do decembra 1992. godine. Za taj zločin i brojne zločine nad civilima niko nije odgovarao", ocenila je Zajović.

Ona je ukazala na to da ta organizacija pruža punu podršku zarobljenicima tih logora koji su pokrenuli tužbe protiv Srbije za materijalnu odštetu i da već 15 godina sa više od 25 organizacija civilnog društva zahtevaju da se obeleže mesta zločina u Begejevcima i Stajićevo, da se otvore arhivi Vojske Srbije, te da se sazna o nestalima u Vukovaru.

Iz organizacije Žene u crnom najavili su da će sutra, 19. novembra prisustvovati komemorativnim skupovima sa preživelim građanima Vukovara.

Vukovar je 1991, od avgusta do novembra, 87 dana bio pod opsadom JNA i paravojnih srpskih formacija.

Po podacima vukovarske bolnice, tokom tromesečne opsade poginule su 1.624 osobe, a ranjeno više od 2.500. Oko 5.000 ljudi odvedeno je u logore u Srbiji, a iz grada je proterano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Iz vukovarske ratne bolnice JNA je izvela ranjenike, među kojima su bili i civili, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. novembra 1991.

Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima njih oko 70.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da neće preslušati snimke ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija, prenosi AP.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država je u intervjuu za televiziju Fox, koji je emitovan u nedelju, rekao da audio snimak koji je dobio od tuske vlade neće promeniti njegovu odluku o tome kako da odgovori na ubistvo kolumniste „Vašington posta“, za koje su američke službe bezbednosti zaključile da je naručeno od strane saudijskog princa Mohameda bin Salmana.

„Jer to je snimak patnje, to je užasan snimak. U potpunosti sam obavešten o tome, nema razloga da to slušam“, rekao je Tramp.

On je dodao da zna šta je na toj traci i da nema potrebe da je sluša.

Tramp je rekao da će potpuni izveštaj o ubistvu novinara Kašogija, poznatog po kritičkim tekstovima o vlasti u Saudijskoj Arabiji, biti gotov u narednih nekoliko dana, te da će se znati i ko ga je ubio.

Još uvek, međutim, nije poznato i hoće li izveštaj biti dostupan javnosti, navodi AP.

Zvaničnici Saudijske Arabije ranije su potvrdili da je Kašogi ubijen 2. oktobra u saudijskom Konzulatu u Turskoj, ali su negirali da je saudijski princ Mohamed bin Salman umešan u njegovu likvidaciju.

Predsednik Turske Režep Tajip Erdogan je 10. novembra izjavio da su zvaničnici iz Saudijske Arabije, SAD, Nemačke, Francuske i Velike Britanije preslušali audio-snimke u vezi sa ubistvom novinara Džamala Kašogija koje im je Turska dala.

Kašogi je ubijen 2. oktobra, ali njegovo telo do danas nije pronađeno.

Dve osobe napadnute su suzavcem na maršu za prava transrodnih osoba koji je održan u nedelju u Kijevu, javila je agencija Frans pres na licu mesta i dodala da je skup prekinula grupa od nekoliko desetina pristalica ekstremne desnice.

Demonstranti su na skupu nosili zastave duginih boja kao i transparente s natpisima "Stop transfobiji".

Pristalice ekstremne desnice su bacili zapaljive bombe na demonstrante kao i suzavac.

Policija je potom preusmerila demonstrante da uđu u jednu stanicu metroa koja je zatvorena, kako ne bi došlo do daljeg nasilja.

Homofobija je veoma prisutna u Ukrajini, ali su proevropske vlasti u Kijevu navele da su odlučne da pokažu toleranciju, i dozvolile su gej parade, kao i razna druga okupljanja za prava LGBT zajednice.

Kolona od nekoliko desetina automobila građanskog protestnog pokreta "Žuti prsluci" (Les gilets jaunes) u nedelju je blokirala naplatne rampe parkinga zabavnog parka "Diznilend" na periferiji Pariza i pozvala posetioce da besplatno parkiraju vozila, preneo je list „Parizijen“.

Posle protesta održanih 17. novembra širom Francuske i noći tokom kojih je bilo incidenata, demonstranti koji protestuju zbog najavljenog povećanja poreza na gorivo i pada kupovne moći građana, u nedelju ujutro su blokirali sedam od devet naplatnih rampi parkinga Diznilenda.

Ispred ulaza su postavili veliki transparent s rečima osude predsednika Francuske Emanuela Makrona i pozivaju posetioce zabavnog parka da ne plate parking mesta koje koštaju po 30 evra za ceo dan.

Akcija demonstranata odvija se mirno, a došle su i policijske snage. Pokret "Žuti prsluci" u nedelju je na Fejsbuku pozvao na nastavak protesta tokom kojeg je dan ranije poginula jedna žena, a više od 400 ljudi je povređeno.

Vozači su sebe nazvali "žutim prslucima", jer nose fluorescentne prsluke koje svi francuski vozači moraju imati u kolima.

Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava "Hjuman rajts voč" kaže da je Egipat od prošlog meseca uhapsio 40 advokata i aktivista, što je najnovija takva akcija nad protivnicima tamošnje vlasti.

Mnogi od uhapšenih su pružali humanitarnu i pravnu podršku porodicama političkih zatočenika, a neki su i nestali, dodaje "Hjuman rajts voč".

Pozivajuć se na rođake uhapšenih, ta organizacija kaže da im policija nije pokazala naloge za hapšenje i da su vlasti odbile da kažu gde drže zatočenike.

Majkl Pejdž, zamenik direktora Regionalne kancelarije "Hjuman rajts voča" je rekao da "represija egipatskih vlasti sada dostiže dotle da nestaju pojedinci koji pokušavaju da zaštititi one koji su već nestali i koji pokušavaju da se ta zloupotreba okonča".

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u nedelju u Vukovaru, gde se obeležava 27. godišnjica stradanja tog grada, da treba otvoriti i stranice pomirenja.

"Došli smo u 20. Kolonu sećanja da izrazimo poštovanje prema žrtvi hrvatskih branitelja, svih koji su dali život za slobodnu, demokratsku Hrvatsku, prema žrtvi grada Vukovara, simbola Domovinskog rata, svima koji su utkali sve što su imali u budućnost Hrvatske i svih nas koji danas živimo u njoj", rekao je Plenković novinarima.

On je pozdravio jučerašnji dolazak u Vukovar predsednika Srpskog narodnog veća i Samostalne demokratske srpske stranke Milorada Pupovca.

"Poslao je poruku pijeteta, poštovanja prema žrtvi Vukovara. Svaka komemoracija treba podsetiti na istinu, na poštovanje prema žrtvama, ali treba otvoriti i stranice prema budućnosti, stranice pomirenja, suživota", rekao je Plenković.

On je ocenio da je "mirna reintegracija" jedna od "ključnih ostavština" prvog predsednika Hrvatske Franje Tuđmana.

VIDEO: Kulturom sećanja protiv kulture zaborava

Embed Podijeli

Kulturom sećanja protiv kulture zaborava

Embed Podijeli

Kod je kopiran u vaš clipboard.

---

širina px Visina px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:08:39 0:00

Direktan link

• 288p | 26,4MB

Hrvatski premijer je dodao da je proces pomirenja i suživota "težak proces". Što se tiče procesuiranja ratnih zločina, pre svega za zločine počinjene u Vukovaru, Plenković je rekao da "nema amnestija kod ratnih zločina" i podsetio da "ratni zločin ne zastareva".

Predsednik Sabora Gordan Jandroković rekao je da je poruka iz Vukovara i Hrvatskoj i svetu da je rat najgore rešenje sukoba.

"Hrvatski narod je u Vukovaru pokazao junaštvo, spremnost na žrtvu, hrabrost, spremnost da se bori za svoju slobodu i domovinu, i bez obzira na svu tragediju ovo je u konačnici bila jedna velika pobeda. To je bila bitka koja je presudila, koja je odlučila i dovela do konačne pobede Hrvatske u Domovinskom ratu", rekao ; je Jandroković, prenela je agencija Hina.

Dan sećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 27. godišnjicu stradanja tog grada počeo je u nedelju skupom kod vukovarske bolnice, odakle je tradicionano krenula Kolona sećanja centralnim gradskim ulicama do Memorijalnoga groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Dan ranije Vukovar je posetio predsednik SDSS Milorad Pupovac koji je zajedno s predsednicom udruženja "Protiv zaborava", Maricom Šeratović pustio venac niz Dunav i potom položio venac kod spomenika na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.

"S najdubljim saosećanjem položli smo venac, kako za stradale građane Vukovara hrvatske nacionalnosti, tako za stradale građane Vukovara srpske nacionalnosti. Učinili smo to jer je to izraz najdubljih naših moralnih osećaja, uprkos podelama u ovom gradu i u ovoj zemlji“, rekao je Pupovac okupljenim novinarima.

U Vukovaru se obeležava 27. godišnjica stradanja tog grada u koji su posle tromesečne opsade ušli pripadnici tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija.

• Što je JNA radila u ratu u Hrvatskoj?

Po podacima vukovarske bolnice, tokom tromesečne opsade poginule su 1.624 osobe, a ranjeno više od 2.500. Oko 5.000 ljudi odvedeno je u logore u Srbiji, a iz grada je proterano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Iz vukovarske ratne bolnice JNA je izvela ranjenike, među kojima su bili i civili, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. novembra 1991. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima njih 70-tak.

I ove godine obeležavanje Dana sećanja na vukovarske žrtve 1991. godine odvija se pod sloganom "Vukovar – mesto posebnog pijeteta".

Udruženje sindikata penzionisanih vojnih lica Srbije poručilo je u nedelju predsedniku Srbije i prvom čoveku vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandru Vučiću da su poniženi "licemernim pismom" koje su nedavno dobili u kovertama sa logom SNS-a.

To "pismo zahvalnosti" koje se svakom penzioneru pojedinačno ovih dana ubacuje u poštanske sandučiće širom Srbije, predstavlja, poručilo je udruženje, nastavak "potcenjivanja generacija" koje su zаvršile nаjviše obrаzovаnje, obavljale najodgovornije poslove, i u Penziono-invalidskom fondu stekle natprosečne penzije.

"Dа li vi stvаrno mislite dа ovim pismom možete zаmeniti štetu koju ste nаmа i držаvi nаprаvili svojim 'reformаmа'?", navodi se u saopštenju Udruženja sindikata i dodaje da su očekivаli dа će u pismu pisаti da će penzionerima biti vraćen neisplаćeni deo penzijа, i to pod tržišnim uslovimа – uz kamatu.

Udruženje sindikata navodi da su vojni penzioneri izgubili poverenje kаdа je dug Fondа PIO od 300 milionа evrа, uz nepoštovanje odluke Ustаvnog sudа Srbije, Zаključkom Vlаde od 30.10.2015. godine, "pretvoren" u samo 160 milionа.

"Nikаko nаs ne možete ubediti dа smo ušli u 'zlаtno dobа', а izbegаvаte dа penzionerimа oštećenim smаnjenjem penzijа, vrаtite neisplаćeni deo penzije", navelo je Udruženje sindikata.

Embed Podijeli

Kad ti neko uzme ono što ti pripada

Embed Podijeli

Kod je kopiran u vaš clipboard.

---

širina px Visina px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:02:43 0:00

Direktan link

• 270p | 7,9MB
• 360p | 13,6MB
• 720p | 28,6MB
• 1080p | 64,5MB

Udruženje sindikata tumači da vlast SNS očekuje da se "većinа diskriminisаnih i oštećenih zаdovolji pismom ili da ode 'nа drugi svet'".

"Evo, prihvаtаmo dа u određenom trenutku niste mogli, niste znаli ili niste imаli hrаbrosti dа od tаjkunа i kriminаlаcа uzmete potrebnа sredstvа zа dotаcije fondu PIO, pа ste smаnjili penzije. Sаdа bi bilo pošteno, аko rаzumete o čemu pišemo, dа posle - kаko vi kаžete – postizаnjа finаnsijske stаbilnosti, neisplаćeni deo penzijа vrаtite pod tržišnim uslovimа ili dа pod istim uslovimа toliko uzmete od svih ostаlih grаđаnа Srbije, srаzmerno njihovim ekonomskim mogućnostimа", poručili su vojni penzioneri.

Na adresu penzionera u Srbiji 16. novembra počela su da stižu "pisma zahvalnosti" u ime predsednika Srpske napredne stranke i Srbije, zbog čega je reagovao i Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić koji je pokrenuo postupak nadzora u Fondu PIO i Generalnom sekretarijatu predsednika Republike da bi se utvrdilo otkud kod SNS prezimena i adrese svih penzionera Srbije.

Generalna skupština Interpola počela je u nedelju u Dubaiju, a zemlje članice treba da izaberu novog predsednika pošto je bivši šef organizacije Meng Hongvej pritvoren u Kini.

Meng Hongvei, koji je bio kineski zamenik ministra za javnu bezbednost i istovremeno bio na čelu Interpola, nestao je kad je otputovao u Kinu u septembru. Kasnije je iz Kine saopšteno da je on, dugogodišnji insajder kineske Komunističke partije s decenijama iskustva u kineskom bezbednosnom sistemu, pritvoren u okviru šire akcije protiv korupcije.

Hongvei je podneo ostavku na čelu organizacije.

Zemlje će o novom predsedniku svetske policijske organizacije glasati u sredu, 21. novembra.

Zemlje članice će takodje odlučivati da li da prihvate Kosovo kao punopravnog člana. Glasanje je najavljeno za 20. novembar.

Srbija se oštro protivi članstvu Kosova u Interpolu i vodi kampanju protiv prijema. Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović izjavio je za RTS da bi članstvo Kosova bilo presedan.

"Pored Rezolucije UN 1244, i drugi akti jasno govore da Kosovo nije ni država, ni članica, niti posmatrač u Ujedinjenim nacijama što je uslov i za članstvo u Interpolu. Pored toga postoji i pregršt policijskih razloga, kao što je zabrinutost da bi moglo da dođe do curenja Interpolovih baza podataka prema nekim terorističkim strukturama, a koja sadrže podatke o licima koja se sumnjiče i za najteža krivična dela ne samo organizovanog kriminala već i terorizma", naglasio je ministar policije.

Priština je i prošle godine podnela molbu za prijem u Interpol, ali je premijer Kosova Ramuš Haradinaj nedelju dana pre generalne skupštine povukao zahtev zbog nedostatka glasova podrške. Prošle godine je u Interpol primljena Palestina uprkos protivljenju Izraela i SAD.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump rekao je da izručenje turskog imama Fetullaha Gulena Turskoj "nije u razmatranju".

Vlada turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana optužuje Gulena da je organizirao propali puč u Turskoj 2016. godine, što on demantira.

Gulen živi već gotovo 20 godina u samonamentutom egzilu u Americi.

Američki dužnosnici poručili su Turskoj da mora podnijeti uvjerljive dokaze da bi mogao biti pokrenut postupak o izručenju.

Trump je rekao da SAD uvijek gleda šta može uraditi za Tursku. On je rekao da je SAD u vrlo dobroj fazi s Turskom nakon nedavnog oslobađanja uhićenog američkog svećenika iz turskog zatvora.

Trump je rekao da je Erdogan "jak čovjek, "čvrst čovjek" i "pametan čovjek".

Pročitajte:

• NBC: Bijela kuća traži načine da izruči Gulena
• Ko je Gulen?

Američki predsjednik Donald Trump (Tramp) izjavio je da će vojnici upućeni na granicu s Meksikom ostati tamo "koliko bude bilo potrebno".

"Imamo velike vojne snage na južnoj granici, a postoji mnogo ljudi koji pokušavaju ući u našu zemlju", rekao je Trump u Bijeloj kući pred odlazak u Kaliforniju.

Američki predsjednik je dodao da su vojnici "napravili veoma moćnu barijeru".

Oko 5.900 vojnika upućeno je duž granice s Meksikom kako bi pomogli graničarima u sprečavanju ilegalnog ulaska migranata.

Pored vojnika, angažirano je oko 2.100 rezervista Nacionalne garde.

Trump se odlučio na tu mjeru kaki bi spriječio karavan od nekoliko hiljada migranata iz centralne Amerike da uđe u SAD.

Stotine demonstranata blokirale su mostove u centru Londona da bi skrenule pažnju javnosti na opasnost od klimatskih promena i zatražile od vlade da to ozbiljno shvati i preduzme mere.

Grupa nazvana "Pobuna protiv izumiranja" (Extinction Rebellion) pozvala je na proteste na mostovima danas u okviru koordinsane nedelje akcija širom zemlje da se osudi "kriminalno nedelovanje" vlade u borbi protiv klimatskih promena.

"Danas je dan pobune. Zauzimamo mostove Londona, pre nego što se svi urušimo", navodi se u saopštenju tog pokreta koji je pozvao da se blokira pet mostova u centru Londona, uključujući i Vestminsterski most, prenosi agencija Frans pres.

Organizatori su rekli da je na proteste izašlo oko 6.000 ljudi.

Pokret traži da vlada preduzme mere da se do 2025. smanji na nulu emisija ugljen dioksida, koji izaziva pojavu staklene bašte, i da se uspostavi skupština građana koja bi nadzirala te mere.

Tisuće Čeha iskoristile su obljetnicu "Plišane revolucije" iz 1989. godine da bi se okupile u prosvjed protiv premijera Andreja Babiša.

Prosvjednici su se okupili ispred Praškog dvorca, sjedišta češkog predsjednika. Odatle su krenuli u šetnju do trga u starom gradu tražeći ostavke Babiša i njegovog saveznika predsjednika Miloša Zemana.

Babiša optužuju da je pronevjerio subvencije Europske unije za farmu koju je prepisao na članove svoje obitelji, uključujući sina Andreja Babiša mlađeg. On demantira te optužbe.

Babiš je proteklog tjedna pod velikim pritiskom nakon što je njegov sin za jedan portal rekao da ga drže na Krimu kako bi spriječili da bude ispitan u tom slučaju.

Babiš je to demantirao i rekao da se njegov sin, koji živi u Švicarskoj i mentalno je bolestan, na Krimu nalazi dragovoljno.

Oporbene stranke odlučile su se ujediniti u pokretanju prijedloga za izglasavanje nepovjerenja Babiševoj vladi.

Prijedlog bi mogao 23. novembra buditi podnesen češkom parlamentu.

Generalni sekretar Vijeća Evrope Torbjorn Jagland je uoči Evropskog dana zaštite djece od seksualne eksploatacije i zlostavljanja, 18. novembra, kazao da se napori za "prekidanje tišine koja okružuje seksualno zlostavljanje djece u sportu" moraju udvostručti, a još veći napori uložiti radi sprečavanja tog zločina, navodi se u saopštenju.

"Sportsko okruženje često podrazumijeva nejednake odnose moći, u atmosferi u kojoj dominira muškarac, gdje se ranjivost vidi kao slabost. To dovodi djecu u poseban rizik od seksualnog zlostavljanja", kazao je Jagland i dodao da je zaštita djece od seksualnog zlostavljanja u sportu veliki izazov, u koji trebaju da se uključe roditelji, treneri, sportisti i upravni organi klubova.

On je podsjetio da je Vijeće Evrope započelo projekat "Start to Talk" (Progovori) aprila ove godine, putem kojeg poznati sportisti, treneri, klubovi i sportske federacije skreću pažnju na problem seksualnog zlostavljanja djece u sportu, i da iznose svoje probleme.

"Djeci je teško da govore (o problemu seksualnog zlostavljanja) - oko jedne trećine djece žrtava nikada ne kaže ništa o tome", navodi se u saopštenju.

Obilježavanje Evropskog dana zaštite djece od seksualne eksploatacije i seksualnog zlostavljanja započeo je Vijeće ministara Vijeća Evrope 2015. godine, da bi se spriječili zločini, da bi počelo gonjenje počinitelja i zaštitile žrtve, i da bi javnost znala o seksualnom zlostavljanju djece.

Olupina turističkog broda, koji je u julu potonuo kod obala tajlandskog ostrva Puket, izvučena je danas sa dna mora, saopštili su zvaničnici.

Dva turistička broda potonula su kod obala Puketa 5. jula.

Turisti sa jednog broda su spašeni, dok je drugi potonuo i tom prilikom je poginulo 47 kineskih turista.

Brod je izvučen sa dubine od 45 metara pomoću krana. Operacija izvlačenja broda suočila se sa problemima od početka.

Prva kompanija koja je bila angažovana na izvlačenju olupine izgubila je tokom operacije jednog od članova tima i nije uspjela da obavi posao.

Izvučeni brod biće prebačen u luku u Puket, gdje će ga policija pregledati u sklopu istrage.

Do sada je protiv pet osoba podignuta optužnica, uključujući vlasnika i dva operatera broda.

Oni su optuženi za nemar koji je doveo do smrti za šta je predviđena maksimalna zatvorska kazna od deset godina zatvora.

Više od 20 ljudi povrijeđeno je u sudaru autobusa i vatrogasnog vozila u Njujorku, saopštila je američka policija.

U saopštenju se navodi da su 23 osobe, uključujući vozača autobusa i pet vatrogasaca, zadobile lakše povrede.

Do sudara je došlo u njujorškom naselju Bronks, a vatrogasno vozilo je sa upaljenom rotacijom i sirenom išlo na intervenciju.

U toku je istraga o uzroku nesreće.

Film "Teret" Ognjena Glavonića osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni film ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala (ZFF), čiji je natjecateljski dio završio u subotu u dvorani Mueller kina Europa dodjelom nagrada.

Žiri je ocijenio kako u tom filmu, koji "spretno kormilari politički kompleksnim terenom i odlikuje se rigoroznom formom i sadržajem, strahote rata mijenjaju značenje naizgled banalne svakodnevice".

"U izvrsnom i humanom prvijencu Ognjena Glavonića, snovi o budućnosti postoje usprkos svim izgledima", ističe se u obrazloženju nagrade filmu nastalom u koprodukciji Srbije, Francuske, Hrvatske, Irana i Katara.

Nagradu je, u ime redatelja koji je do prije nekoliko dana bio gost ZFF-a, primio glavni glumac u filmu, Leon Lučev.

Zahvalivši žiriju, Lučev je rekao kako je, čitajući vijesti o tome koliko se ljudi ubilo nakon rata, zaključio da je ponekad to lakše napraviti nego nastaviti jer ljudi nemaju podršku drugih da se bore.

"U vremenima u kojima živimo na svima nama je odgovornost da se ne osjećamo sami i usamljeni, zajedno smo puno jači", rekao je Lučev, spomenuvši u tom kontekstu i kino "Europa", za koje postoji mogućnost da ubuduće postane nešto drugo, mjesto na kojemu se Zagreb Film Festival više neće moći održavati.

Pročitajte:

• Kome u Srbiji smeta finansiranje filma o zločinima na Kosovu?
• Istorijski falsifikati na malim ekranima
• Film o masovnoj grobnici u Batajnici na Berlinalu

Američki predsjednik Donald Trump upoznat je o procjeni američke Središnje obavještajne agencije (CIA) da je saudijski princ Mohammed bin Salman naredio ubojstvo novinara Jamala Khashoggija, priopćila je Bijela kuća.

Glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders rekla je da je Trump o procjeni CIA-e razgovarao sa direktoricom Ginom Haspel i državnim tajnikom Mikeom Pompeom.

CIA je sa svojom procjenom upoznala i druge dijelove američke vlasti, uključujući Kongres.

Izvor, koji je upoznat sa procjenom CIA-e, navodi da je uglavnom zasnovana na posrednim dokazima povezanim sa središnjom ulogom princa u vođenju saudijskih vlasti.

Trumpova administracija je u četvrtak 15. studenog uvela sankcije za 17 Saudijaca zbog njihove uloge u ubojstvu Khashoggija, ali brojni kongresmeni smatraju da bi Washington trebao zauzeti oštriji stav.

Khashoggi, koji je bio oštar kritičar saudijskih vlasti i pisao je za list Washington post, ubijen je 2. listopada u saudijskom Konzulatu u Istanbulu gdje je otišao po dokumente neophodne za vjenčanje.

Pročitajte:

• CIA 'optužila saudijskog princa za ubistvo Kašogija
• Šta se pouzdano zna o ubistvu Kašogija?

Novi irački predsjednik Barham Saleh založio se za "novi poredak" u regionu, tokom zvanične posjete Iranu, njegove prve posjete toj zemlji od izbora u oktobru.

Saleh se sastao u Teheranu s svojim iranskim kolegom Hasanom Rohanijem s kojim je razgovarao o jačanju trgovinske razmjene.

"Vrijeme je za novi poredak koji može da zadovolji interese svih zemalja u regionu", rekao je Saleh na konferenciji za novinare u Teheranu koju je prenosila iranska državna televizija.

On je rekao da smatra da Iran ima važnu ulogu da odigra u tom novom poretku.

Rohani je rekao da su se dvije susjedne zemlje dogovorile da povećaju trgovinsku razmjenu sa 12 na 20 milijardi dolara.

Rekao je da su razmatrali povećanje trgovinske razmjene u struji i naftnim proizvodima i o uspostavljanju zona slobodne trgovine duž granice.

"Bezbijednost i stabilnost u cijelom regionu je u interesu svih. Nije nam potrebno bilo kakvo strano miješanje u regionu", rekao je Rohani.

Najmanje 40 ljudi, uglavnom civila, poginulo je u vazdušnim udarima međunarodne koalicije predvođene SAD-om na poslednje džepove pod kontrolom "Islamske države" u Siriji, javlja nevladina organizacija i mediji.

Na meti napada bilo je selo Abu el Hosn koje je pod kontrolom ekstremista u istočnoj sirijskoj provinciji Deir Ezor, blizu granice s Irakom, rekao je direktor sirijske Opservatorije za ljudska prava Rami Abdel Rahman.

On je rekao da je ubijeno najmanje 43 ljudi, uključujući 17 dece i 12 žena. Prema njegovim rečima, nije jasno da li su muškarci ubijeni u napadu bili ekstremisti.

Sirijska državna agencija Sana takođe je izvestila o napadima navodeću da je u njima poginulo 40 ljudi.

Međunarodna koalicija koja ističe da ulaže sve napore da izbegne gađanje civila, nije odmah odgovorila na zahtev da komentariše ove navode, piše agencija AP.

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik odlikovao je danas u Banjoj Luci deputata ruske Državne dume Pavela Sargejeviča Dorohina ordenom zastave RS-a sa srebrnim vijencem.

Dorohin je šef Ruskog društvenog komiteta za zaštitu haškog osuđenika Ratka Mladića, a ovih dana boravio je i u Beogradu kako bi promovisao knjigu o životu tog bivšeg komadanta Vojske RS-a, koji je u Haškom tribunalu osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pavel Dorohin je jučer bio u studiju kada se Mladić uključio telefonskim putem u program jedne srbijanske televizije sa nacionalnom frekvencijom, zbog čega je reagovao i Mehanizam za krivične sudove.

"Dodik je u ime RS-a zahvalio Rusiji za podršku i razumijevanje u sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, navodeći da rusko zalaganje na tom polju ne ugrožava nikoga u Bosni i Hercegovini", saopćeno je iz kabineta entitetskog predsjednika.

Kazao je i da se "Rusija pokazala kao veoma važan faktor očuvanja poštivanja međunarodnog prava, za razliku od nekih drugih zemalja, koje su Dejtonski sporazum devastirale i promijenile nasiljem u prethodnim godinama".

U saopćenju se dodaje da je Dodik zahvalio deputatu Dorohinu na čestitkama za izbor na funkciju srpskog člana Predsjedništva u BiH.

Pročitajte: Mladić pod nadzorom zbog uključenja u TV program

U Makedoniji je danas u zapadnom delu zemlje, oko planinskih mesta Mavrovo i Kruševo, pao prvi ovosezonski sneg.

Prema informacijama hidrometeorološke uprave, visina snega kod Mavrova u 7.00 iznosila je šest santimetara, a u Lazarepolju i Kruševu po četiri santimetra.

Najhladnije je na istoku zemlju u Berovu, gde je jutros izmerena tempratura od minus pet stepeni, zatim slede Mavrovo sa minus tri i Kruševo minus dva, dok se u ostatku Makedonije kretala od nule do šest stepeni.

Prema prognozi, vreme će danas biti oblačno i hladno sa povremenom kišom, a na planinama i višim predelima sa povremenim snežnim padavinama, posebno u zapadnim i južnim delovima.

Hladno vreme će se nastaviti i sutra sa povremnom kišom pre podne, koja će u popodnevnim satima u većem delu Makedonije prerasti u sneg, sem na jugoistoku.

Muguće je da se krajem sutrašnjeg dana manji snežni pokrivač formira i u skopskoj kotlini, a novi snažniji talas obilnih padavina, pretežno kišnih, najavljen je za utorak.

Premijer Makedonije Zoran Zaev izjavio je da će odbjegli bivši premijer Nikola Gruevski, koji je osuđen na dvije godine zatvora, biti vraćen u Makedoniju.

On je intervjuu Televiziji Alsat M odbacio spekulacije da se dogovorio sa Gruevskim i omogućio mu da pobjegne, podsjećajući da se i u vrijeme postizanja Pržinskog dogovra govorilo da ima dogovor s bivšim premijerom, ali da je ispalo da to nije tačno.

"Sve što sam govorio, tako je bilo. Ja kažem da će Gruevski biti vraćen... Mađarska treba da kaže da li je bio kidnapovan ili je svojevoljno ušao u diplomatsko vozilo", rekao je premijer Makedonije.

Zaev je istakao primjer bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, koji je nakon što je bio odsuđen za korupciju 2010. pobjegao, ali je uhvaćen i godinu dana kasnije vraćen u Hrvatsku.

Gruevski je 11. novembra iz Makedonije, prema zvaničnim informacijama, pobjegao preko Albanije i Crne Gore mađarskim diplomatskim vozilom.

Gruevski, kome su prošle godine zbog sudskih postupaka oduzeti privatni i diplomatski pasoš, pobjegao je u Mađarsku da bi izbjegao izdržavanje kazne od dvije godine zatvora na koju je pravosnažno osuđen za nezakonitu nabavku luksuznog mercedesa u vrijeme dok je bio premijer.

Na Facebooku je Gruevski u utorak 13. novembra napisao da je "u posljednjih nekoliko dana primio bezbroj prijetnji po život" i da je u Budimpešti, gdje je od mađarskih vlasti zatražio politički azil.

Pročitajte: Gruevski pobjegao diplomatskim vozilom Mađarske

Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) pozdravilo je u subotu Rezoluciju o minimalnim standardima za manjine Europske unije (EU), koju su u utorak usvojili zastupnici u Europskom parlamentu, jer drže kako će to "pridonijeti povećanju stupnja zaštite hrvatske manjine u Srbiji u sklopu njezinih pretpristupnih pregovora sa EU".

Europarlamentarci su usvojili zaključak, bez zakonske snage, kojim pozivaju Europsku komisiju da započne izradu plana za uspostavu zajedničkih minimalnih standarda za zaštitu manjina koji bi uvažavao najbolje prakse u državama članicama EU, a temeljio bi se na načelu supsidijarnosti i proporcionalnosti, odnosno posebnosti država, prenijeli su mediji, i dodali kako bi plan trebao dovesti do zakonodavne direktive EU.

"Pozdravljamo inicijativu koja bi se prije svega trebala realizirati u zemljama zakašnjele tranzicije, kakva je Srbija, gdje se međunarodni sporazumi još nedovoljno poštuju i zbog čega hrvatska zajednica nije zadovoljna svojim položajem. Nadamo se da će Srbija kroz pretpristupni proces morati mijenjati određena zakonska rješenja, tako i određene prakse, te da će biti u obvezi implementirati ono što je s Hrvatskom kao članicom EU potpisano", naveo je međunarodni tajnik HNV-a Darko Baštovanović u izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini.

Pojasnio je kako je riječ o Sporazumu o međusobnoj zaštiti hrvatske i srpske manjine u Srbiji i Hrvatskoj, u dijelu koji se odnosi na osiguravanje zastupljenosti predstavnika hrvatske zajednice u parlamentima i državnim tijelima Srbije.

"Stoga, mislim da je usvajanje Rezolucije o minimalnim standardima za manjine EU-a prvi, mali ali značajan korak na tome putu", poručio je Baštovanović.

Različite države različito tretiraju manjinsko pitanje, dodao je, "i dok je Rumunjska kompletnu manjinsku tematiku riješila kroz Ustav, Srbija ima preko 50 zakona koji reguliraju manjinsko područje, i postoji jedna velika konfuzija u kojoj je čak i ljudima koji rade u tome sustavu teško se snaći, a kamoli prosječnom pripadniku manjinske zajednice".

Rezoluciju je u Europskom parlamentu podržalo deset hrvatskih europarlamentaraca, a samo je jedan bio protiv, javila je FENA.

Jedna osoba je poginula a 106 je povrijeđeno u incidentima koji su izbili tokom protesta širom Francuske zbog rasta poreza na gorivo, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Vozači su na više od 2.000 mjesta širom Francuske okupili 124.000 ljudi u znak protesta zbog rasta poreza na gorivo, navelo je Ministarstvo i ukazalo da je bilo više ozbiljnih incidenata na mjestima gdje su blokirani putevi.

Jedna demonstrantkinja je poginula u Savoji, a 106 osoba je povrijeđeno od kojih troje teže, rekao je ministar Kristof Kastaner.

Nju je udario autmomobil čiji je vozač izgleda dao gas u panici kada se našao okružen demonstrantima, rekao je jedan regionalni zvaničnik. Istraga o tom incidentu je u toku.

Porez je dio strategije predsjednika Emanuela Makrona čiji cilj je da Francuska napusti korištenje fosilnih goriva.

Ipak, mnogi vozači ga vide kao simbol nepovezanosti Jelisejske palate sa svakodnevnim ekonomskim teškoćama.

Vozači su sebe nazvali "žutim prslucima", jer nose fluorescentne prsluke koje svi francuski vozači moraju imati u kolima.

Američki državni tajnik Mike Pompeo (Majk) obećao je Ukrajini nastavak zajedničke borbe protiv njemačko-ruskog plinovoda "Sjeverni tok 2", koji prema, njegovom mišljenju, podriva europsku sigurnost.

Ukrajina "nema većeg prijatelja od SAD-a" u borbi protiv "ruske agresije", rekao je Pompeo tijekom jučerašnjeg sastanka sa šefom ukrajinske diplomacije Pavlom Klimkinom u Washingtonu.

"Nastavit ćemo zajednički raditi na zaustavljanju projekta 'Sjeverni tok 2' koji podcjenjuje stratešku i ekonomsku sigurnost Ukrajine i prijeti da dodatno ugrozi suverenitet europskih država koje ovise od ruskog plina", rekao je Pompeo novinarima.

Šef State Departmenta izjavio je da SAD ne želi da "europski prijatelji postanu plijen političke i ekonomske manipulacije" koju Rusija pokušava izvesti u Ukrajini.

Plinovod "Sjeverni tok 2" će udvostručiti količinu plina koja iz Rusije stiže u Njemačku, pritom zaobilazeći sada tranzitne zemlje Poljsku i Ukrajinu.

Njemačka tvrdi, uz potporu Francuske i Austrije, da će novi plinovod osigurati stabilniju i jeftiniju isporuku plina.

Pompeo je također ponovio i američki stav o nepriznavanju ruskog pripajanja ukrajinskog poluotoka Krima.