Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Ren: Do kraja godine bez viza

Države zapadnog Balkana, koje su najviše učinile u ispunjavanju preduslova za ulazak na bijelu šengen listu, mogle bi već krajem godine da dođu do bezviznog režima, ocijenio je evropski komesar za proširenje, Oli Ren. Ren je uvjeren da će ministri Evropske unije (EU), na današnjem neformalnom sastanku u Češkoj, potvrditi opredjeljenje da su za zapadni Balkan vrata otvorena, ali da svaka država regiona mora da ispuni svoj dio obaveza. Ren je, kako prenosi RTRS, dodao da bi Evropski savjet, na osnovu tog izvještaja, trebalo da donese odluke o oslobađanju od viza za one zemlje koje su najviše učinile u ispunjavanju preduslova, a to su uvođenje biometrijskih pasoša i integrisanog sistema granične kontrole.

Pogledajte najnovije vesti dana

Veselji: EU da 'ozbiljno tretira' pitanje carine

Ilustrativna fotografija

Predsednik Skupštine Kosova Kadri Veselji zatražio je od Evropske unije (EU) da ozbiljno tretira pitanje carine koju je Vlada Kosova uvela na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

On je na konferenciji za medije kazao da put Kosova ka EU ne prolazi i nikada neće proći kroz Srbiju.

"Očekivali smo balansiranu reakciju EU u vezi ove situacije, ali nismo očekivali da će EU reagovati samo na nas. Taj nedostatak balansa EU kod građana Kosova je s pravom stvorilo utisak pristrasnosti EU", istakao je Veselji, koji je ujedno i predsednik vladajuće Demokratske partije Kosova.

On je dodao da pozivi Srbije, ali i EU, da se ukine carina, a bez da se i Srbija pozove da prekine blokade Kosovu, spravom zabrinjava građane Kosova.

"Kosovo neće postupiti jednostranu kada se radi o ukidanju carine", istakao je.

Takođe, blokada građana i nemogućnost slobodnog kretanja samo još više otežava ovu situaciju.

"EU ne može gledati na Kosovo iz perspektive integracije Srbije. Očekujemo da će EU u dijalogu garantovati jednaki princip obema stranama, kao i obostrane koristi. Ravnopravno i jednako tretiranje je rešenje", naglasio je Veselji.

Vlada Kosova je 21. novembra uvela carinu od 100 odsto na proizvode iz Srbije i BiH.

EU je u nekoliko navrata pozvala Kosovo da povuče takvu odluku, ali je premijer Ramuš Haradinaj izjavio da će se to desiti onda kada Srbija prizna Kosovo.

Pročitajte:

Mutko više nije predsednik Fudbalskog saveza Rusije

Vitalij Mutko

Zamenik premijera Rusije Vitalij Mutko podneo je ostavku na mesto predsednika Fudbalskog saveza Rusije (RFU).

Mutko, koji je doživotno suspendovan sa Olimpijskih igara zbog doping skandala u Rusiji, bio je jedan od najzaslužnijih za dobijanje organizacije Svetskog prvenstva ovog leta.

Takođe, bio je zadužen i za pripreme i organizaciju Mundijala.

Njega će na čelu RFU zameniti predsednik ruske lige Sergej Prjadkin, do izbora u Savezu, u februaru.

Pročitajte:

NATO raspravlja o transformaciji Sigurnosnih snaga Kosova

Sigurnosne snage Kosova, Priština

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg razgovarao je sa premijerom Kosova Ramušom Haradinajom.

Obavijestio je Haradinaja da je Sjevernoatlantsko vijeće započelo raspravu o nedavno usvojenim zakonima o transformaciji Sigurnosnih snaga Kosova.

Glavni tajnik je obavijestio Haradinaja da će, kako se mandat Sigurnosnih snaga Kosova bude razvijao, Sjevernoatlantsko vijeće ponovno razmatrati razinu angažmana NATO-a u kosovskim Sigurnosnim snagama u 2019. godini.

NATO će nastaviti svoju misiju KFOR-a kako bi osigurao sigurno okruženje na Kosovu, ističe se u priopćenju.

KFOR djeluje pod mandatom UN-a i neće biti pogođen zakonima o transformaciji Sigurnosnih snaga Kosova u kosovsku vojsku.

Glavni tajnik će nastaviti svoj angažman sa svim akterima relevantnim za regionalnu stabilnost, priopćeno je.

Pročitajte: Kosovo dobilo vojsku, žaljenje NATO, potpora SAD-a

Slavlje u Skupštini i na ulicama Kosova
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

Tači: Uskoro rešenje za konačni sporazum sa Srbijom

Hašim Tači

Predsednik Kosova Hašim Tači izjavio je da će se narednih nedelja i meseci pronaći rešenje za konačni sporazum Kosova i Srbije.

U izjavi medijima u Briselu, gde će učestvovati sastanku lidera regiona na poziv visoke predstavnice EU Federike Mogerini, Tači je kazao da je pismo američkog predsednika Donalda Trampa potvrda da će SAD biti uz Kosovo i da će pružiti podršku u ovoj fazi postizanja konačnog sporazuma.

"Poruke Trampa trebaju dobro da se pročitaju i shvate. Mi nemamo boljeg saveznika od SAD-a, ne znam ko bi trebao da govori o Kosovu ukoliko ne govori SAD. Svi oni koji su bili svedoci pregovora u Briselu, znaju da je SAD uključen u proces postizanja istorijskog sporazuma. Narednih nedelja i meseci pronaći će se rešenje za konačni sporazum između Kosova i Srbije", kazao je Tači.

On je, međutim, naglasio da kosovska strana ne sme da izgubi ovaj trenutak međunarodne pažnje za Kosovo, jer se u suprotnom može platiti visoka cena.

Na današnjem sastanku u Briselu biće reči o situaciji u regionu tokom 2018. godine, kao i o planovima za narednu godinu.

Pročitajte: EU priznaje jedino Tačija za pregovarača

Transparentnost Srbija: Novi izvođač radova bez tendera

Ilustrativna fotografija

Transparentnost Srbija (TS) danas je ukazala da Srbija u Poglavlju 5 u pregovorima sa Evropskom unijom koje je već otvoreno a odnosi se na javne nabavke i javno-privatna partnerstva, čini suprotno onome što je dogovoreno, i ugovora radove bez tendera.

"Jedan od tri prioriteta u tom poglavlju jeste da međudržavni sporazumi koji su zaključeni sa trećim državama i njihova primena ne budu neopravdano ograničavajući po konkurenciju i da budu u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i pravnim tekovinama EU", podsetila je TS i navela da Srbija veliki deo svojih infrastukturnih projekata realizuje upravo na osnovu međudržavnih sporazuma kojima se konkurencija svodi na unapred odabranu firmu iz zemlje koja daje kredit za takve radove.

Takvo ugovaranje velikih poslova, po oceni te organizacije, ima negativne efekta po EU integracije, a još veće po javne finansije Srbije.

"Odsustvo konkurencije, po tržišnim zakonitostima, dovodi do porasta cene koja se plaća za takve radove ili umanjenja njihovog kvaliteta. Građani Srbije ni u jednom slučaju dosadašnjih aranžmana te vrste nisu dobili celovito i argumentovano obrazloženje u kojem bi bile na uporediv način predstavljene eventualne koristi od kreditnih aranžmana naspram štete koja će nastupiti zbog odsustva konkurencije", istakla je TS.

Navedeno je da je najnoviji slučaj te vrste potpisivanje komercionalnog ugovora za projektovanje i izgradnju deonica autoputa Beograd-Sarajevo između resornih ministara Turske i Srbije, odnosno predstavnika turske kompanije "Tašjapi" Emrulaha Turanlija i vršioca dužnosti direktora Javnog preduzeća "Putevi Srbije" Zorana Drobnjaka.

"Zoran Drobnjak je vršilac dužnosti direktora već oko sedam godina. I raniji i sadašni Zakon o javnim preduzećima ograničavaju mogućnost da se isto lice imenuje na tu funkciju najviše dva puta. Ranije je taj status bio ograničen na dva šestomesečna mandata, a po sadašnjem zakonu na dva jednogodišnja. Stoga je sporna i validnost bilo kojeg ugovora ili drugog dokumenta koji on zaključi u ime ovog javnog preduzeća", smatra TS.

Pročitajte:

Zidane ima 'jaku ponudu' za posao trenera u Manchester Unitedu

Zinedine Zidane

Francuz Zinedine Zidane (Zinedin Zidan) ima "jaku ponudu" da postane trener Manchester Uniteda od naredne sezone, prenijeli su španski mediji.

Uprava Uniteda u utorak je otpustila trenera Josea Mourinha (Žoze Morinjo) zbog loših rezultata, a danas je imenovala svog bivšeg igrača Ole Gunnar Solskjaer (Ole Gunar Solšer) za privremenog trenera do kraja sezone.

United je zainteresovan za trenera Tottenhama Mauricija Pochettina (Maurisio Poketin), a list AS prenio je da je jedan od kandidata i Zidane, koji je prošlog ljeta otišao iz Real Madrida.

"Bivši trener Real Madrida Zinedine Zidane razmatra jaku ponudu Manchester Uniteda da na Old Traffordu zamijeni Mourinha.

Francuski trener još razmatra prijedlog, a izvori bliski njemu naveli su da je njegov naredni korak da preuzme jedan klub iz Premijer lige.

On želi da se vrati poslu od sezone 2019-2020., a ne odmah, kako je tražio čelnik Uniteda Ed Woodward (Vudvord)", naveo je AS.

Zidane je tokom boravka u Real Madridu predvodio klub do tri uzastopne titule u Premijer ligi, a osvojio je i šampionsku titulu u Primeri.

Pročitajte:

Sukob Amerike i Kine na sastanku WTO-a

Zastava Kine i SAD-a

Amerika i Kina sukobile su se na sastanku Svjetske trgovinske organizacije (World trade organization, WTO) iza zatvorenih vrata, međusobno se optužujući za potkopavanje multilateralnog trgovinskog sistema.

Američki ambasador Dennis Shea (Denis Šea) optužio je Kinu za "direktnu krađu" tehnologije u strateškim industrijama, kao i da svoje proizvode "praktično baca" na američko tržište, rekavši da to nije prihvatljivo.

Kineski izaslanik izjavio je da su "neoprezni postupci" administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) glavni uzrok krize, ali da se Kina nadala poboljšanju situacije.

Izaslanik je rekao da se Peking nadao da će nakon samita lidera SAD-a i Kine "dvije zemlje nastaviti putem uzajamnog poštovanja, čime će doprinijeti stabilnosti svjetske ekonomije i trgovine".

Pročitajte:

Jemen: Dogovorena razmjena 16.000 zatvorenika

Provladine snage Jemena

Zaraćene strane Jemena razmijenile su listu sa ukupno 16.000 imena ljudi u pritvoru u okviru sporazuma o razmjeni zarobljenika koji je potpisan prošle sedmice, saopštio je Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK).

MKCK će naknadno moći intervjuisati oslobođena lica i organizuje njihov transfer, rekao je Fabricio Karboni, regionalni direktor MKCK-a za Bliski istok.

On je dodao da su među tih 16.000 ljudi zarobljeni izvan Jemena, kao i stranci koji su u trenutku zarobljavanja bili na teritoriji te zemlje.

Pročitajte: Obustva vatre u ključnoj luci u Jemenu

George Soros ličnost godine Financial Timesa

George Soros

Britanski list Financial Times (Fajnenšel tajms) proglasio je milijardera i filantropa Georgea Sorosa (Džordž Soroš) za ličnost 2018. godine.

"O ličnosti godine Timesa obično se odlučuje na osnovu dostignuća. U slučaju Sorosa ove godine odlučeno je i na osnovu vrijednosti koje on predstavlja", navodi list u obrazloženju priznanja.

Soros (88), Jevrej mađarskog porijekla, opisan je kao "otac industrije hedge fondova (hedž)", ali i kao neko ko se zalagao za liberalnu demokratiju i otvoreno društvo i ko se "kroz filantropiju borio protiv autoritarizma, rasizma i netolerancije".

AFP podsjeća da je George Soros postao i žrtva nacionalista i pristalica teorija zavjere u Evropi i SAD-u. Oni ga optužuju da svojim humanitarnim aktivnostima preko nevladinih organizacija podržava ilegalnu imigraciju.

Soros fondacija je preselila sjedište iz Budimpešte u Berlin u augustu nakon što je vlada Viktora Orbana usvojila zakone "Stop Sorosu".

Američki predsjednik Donald Trump (Tramp) optužio je Sorosa da je platio žene koje su protestovale zbog sporne kandidature Bretta Kavanaugha (Bret Kavano) za Vrhovni sud.

Soros je bio na meti teorije zavjere i kada su ga konzervativni kritičari optužili da tajno finansira "karavan migranata" koji se iz zemalja Centralne Amerike preko Meksika uputio u SAD.

Američki Federalni istražni biro (FBI) u oktobru je pronašao eksplozivnu napravu u poštanskom sandučetu kod Soroseve kuće u državi New York.

Pročitajte: Protjerivanje Centralnoevropskog univerziteta iz Mađarske

Bliskoistočni Trumpov mirovni plan 'mogao bi propasti'

Protesti Palestinaca na granici sa Izraelom

Osam zemalja članica Evropske unije (EU) upozorilo je predsjednika SAD-a Donalda Trumpa (Tramp) da bi mogao propasti svaki izraelsko-palestinski mirovni plan ako nije zasnovan na granicama prije rata 1967 godine.

"Mi članice Vijeća Evropske unije, željele bismo ponoviti još jednom snažnu posvećenost EU međunarodno dogovorenim parametrima za pravedan i trajan mir na Bliskom istoku, zasnovan na međunarodnom pravu, relevantnim rezolucijama Ujedinjenim nacijama (UN) i ranijim sporazumima", naveli su ambasadori iz osam zemalja, u zajedničkom saopštenju pročitanom u utorak novinarima.

U saopštenju se upozorava da "svaki mirovni plan koji ne priznaje te međunarodno dogovorene parametre rizikuju da bude osuđen na propast".

Ambasadori su se obratili novinarima u sjedištu UN-u u New Yorku nakon sastanka Vijeća sigurnosti posvećenog izraelsko-palestinskom sukobu.

Ambasadorica SAD-a u UN-u Nikki Haley (Niki Hejli) rekla je sastanku da međunarodna zajednica mora podržati taj plan koji još nije predstavljen, prenijeli su izraelski mediji.

Međutim, predstavnici zemalja članica EU koji su govorili na sastanku, Velike Britanije, Francuske, Holandije, Poljske i Švedske rekli su SAD-u da plan mora potvrditi postojeća razumijevanja koja se odnose na rješenje sukoba po modelu dvije države.

Pročitajte: Sedamdeset godina nesreće u Gazi

Kremlj nastavlja s prodajom S-400 Ankari

Ruski obrambeni sustav S-400

Kremlj je priopćio da nastavlja s prodajom unaprijeđenih raketnih sustava S-400 Turskoj, iako je američki State Department odobrio prodaju drugog konkurentskog raketnog sustava Ankari.

Pentagon je u utorak priopćio da je State Department odobrio prodaju raketnih sustava patriot u vrijednosti od 3,5 milijardi dolara Turskoj, nakon što je obaviješten Kongres.

Američki i dužnosnici NATO-a u više navrata upozorili su Ankaru da se ruski sistem ne može integrirati u raketni obrambeni i zračni sustav NATO-a, te da će kupovina S-400 ugroziti tursku nabavku borbenih aviona F-35 i moguće je da će uslijediti sankcije Washingtona.

Obraćajući se novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se te dvije prodaje promatraju odvojeno i da je Rusija već u postupku isporuke sustava S-400 Ankari.

On je dodao da Rusija vjeruje Turskoj da neće odati tajne u vezi sa sustavom S-400 svojim partnerima u Alijansi.

Pročitajte: Turska instalira ruski sustav S-400 u listopadu 2019.

EU postigla dogovor o zabrani uporabe plastike

Plastične slamke

Europska unija (EU) postigla je dogovor o zabrani upotrebe plastike za jednokratnu uporabu, kao što su plastični tanjuri ili slamčice, priopćila je Austrija, kao predsjedavajuća zemlja EU.

Austrijska ministrica za održivost i turizam Elisabeth Kostinger (Elizabet Kestinger) napisala je na Twitteru da je dogovor postignut, istakavši da je riječ o "prekretnici u naporima da se smanji plastični otpad".

Okvirni dogovor trebaju službeno potvrditi zemlje članice EU i parlament EU, a kako se očekuje, stupit će na snagu za dvije godine.

Dogovor koji je postignut i dalje zahtijeva odobrenje članica EU i parlamenta EU. Očekuje se da će zabrana stupiti na snagu za dvije godine.

Europska komisija je u svibnju predložila zabranu niza plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu za koje postoje alternative koje nisu od plastike, uključujući jednokratne plastične posude za hranu.

Više od 80 posto otpada u morima čini plastika, upozorila je tada Komisija.

Plastični otpad posebno je problem u svjetskim morima, jer se sporo razgrađuje i njegovi tragovi često se pronalaze u životinjskim vrstama poput kornjača, kitova ili ptica kao i u plodovima mora kojima se hrane ljudi.

Plastika ne zagađuje, već čovjek
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:16 0:00

Slučaj Huawei: Kina privela i trećeg Kanađanina

Meng Wanzhou

Treći državljanin Kanade priveden je u Kini, objavio je kanadski list National post, pozivajući se na Ministarstvo vanjskih poslova Kanade, prenosi Reuters.

Glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Hua Čunjing rekla je novinarima u Pekingu da ona nije upoznata o toj informaciji.

Dva kanadska državljanina, bivši diplomata Michael Kovrig (Majkl) i biznismen Michael Spavor (Majkl Spejvor), privedeni su nakon što je kanadska policija uhapsila šeficu finansija Huaweija Meng Wanzhou (Meng Vanžu) 1. decembra.

Pročitajte:

'Islamska država' ubila 700 zatvorenika u Siriji

Iz propagandnog videa "Islamske države" u kojem militanti navodno žele izvršiti odsijecanje glave zatvorenicima, fotoarhiv

Sirijski opservatorij za ljudska prava saopćio je da su militanti "Islamske države" na istoku Sirije za dva mjeseca ubili blizu 700 zatvorenika.

Grupa je saopćila da su zatvorenici bili u grupi od 1.350 civila i boraca koje je "Islamska država" držala na svojoj teritoriji u blizini granice sa Irakom.

Militanti kontroliraju mali pojas zemlje istočno od rijeke Eufrat oko grada Hadžin.

Sirijske demokratske snage (SDF), predvođene kurdskom milicijom IPG, bore se protiv militanata "Islamske države" već nekoliko mjeseci uz pomoć američke avijacije i specijalnih snaga.

Glavnokomandirajući SDF-a Mazlum Kobani rekao je agenciji Reuters prošle sedmice da je najmanje 5.000 militanata u dalje u tom području, uključujući veliki broj stranaca koji su spremni da se bore do smrti.

Samoproklamirani kalifat "Islamske države" teritorijalno je umanjen nakon različitih ofanziva preko Iraka i Sirije, iako njeni borci i dalje djeluju u pustinjskoj graničnoj regiji i redovno izvode napade.

Novootkrivena amfibija nazvana po Trumpu

Amfibija, ilustrativna fotografija

Novootkrivena amfibija koja voli da zabije glavu u pijesak nazvana je po američkom predsjedniku Donaldu Trumpu zbog njegove politike o klimatskim promjenama.

Dermophis donaldtrumpi je otkriven u Panami, a naziv mu je osmislio Aidan Bell (Ejdan Bel), prvi čovjek kompanije EnviroBuild koja se bavi proizvodnjom održivih materijala.

Za privilegiju da imenuje novu vrstu, kako navodi BBC, ta kompanija je morala da plati 25.000 dolara.

Cilj je bio skretanje pažnje javnosti na klimatske promjene. Bell je rekao da je otkriveni organizam naročito podložan uticajima klimatskih promjena i da je u opasnosti da izumre zbog Trumpove politike o ovom pitanju.

Malo, slijepo stvorenje je tip vodozemca koji uglavnom živi pod zemljom, a Bell je očigledno pronašao zajedničku crtu u njegovom ponašanju i ponašanju Donalda Trumpa, navodi BBC.

Trump, kada ne želi slušati o naučnom konsenzusu o klimatskim promjenama, zabije glavu u pijesak, smatra Bell.

Pročitajte:

Kuba: Legalizacija istopolnih brakova na čekanju

Gej parada u Havani, fotoarhiv

Kuba je odustala od izmena Ustava koje bi otvorile put legalizaciji istopolnih brakova zbog protivljenja građana konsultovanih o ovom pitanju, izjavili su kubanski zvaničnici.

Članovi Komisije zadužene za izradu novog ustava rekli su da u nacrtu neće biti definisano ko su osobe koje stupaju u brak.

Prvobitni predlog bio je da se brak definiše kao zajednica "dvoje ljudi" i tako zameni dosadašnja definicija u kojoj piše da je reč o zajednici "muškarca i žene".

Kubanska skupština treba da glasa o nacrtu novog ustava koji bi se našao na referendumu početkom 2019.

Zabranjen ulazak Goranu Radosavljeviću u SAD

Goran Radosavljević (u sredini)

Američke vlasti zabranile su ulaz u Sjedinjene Države bivšem komandantu srpske Žandarmerije Goranu Radosavljeviću - Guriju zbog umiješanosti u grubo kršenje ljudskih prava, navodi se saopštenju Ministarstva vanjskih poslova.

Odjeljenje Ministarstva je javno označilo Radosavljevića u skladu sa članom 7031 (c) Zakona o državnoj službi, vanjskim poslovima i srodnim programima zbog njegove uključenosti u kršenja ljudskih prava, precizira se.

"Član 7031 (c) predviđa da u slučajevima kada državni sekretar ima vjerodostojne informacije da su strani zvaničnici uključeni u značajnu korupciju ili grubu povredu ljudskih prava, te osobe i članovi njihove uže familije nisu prihvatljivi za ulazak u Sjedinjene Države. Radosavljević je vjerodostojno upleten u ubistvo braće Bitići 1999. godine, troje albansko-američke braće koji su ubijeni u Srbiji nakon rata na Kosovu", navodi se u saopštenju.

Zakon takođe zahtijeva, ističe se, da državni sekretar javno ili privatno odredi takve zvaničnike i članove njihove porodice.

"Osim javnog označavanja Radosavljevića, Ministarstvo takođe javno određuje i njegovu suprugu, Svetlanu Radosavljević te kćerku Anu Radosavljević.

Bitići: Vučić imenovao Gurija kao odgovornog za ubistvo moje braće
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:35 0:00

Diplomatska komunikacija Brisela meta hakera

Zgrada Evropske komisije, Brisel

Diplomatska komunikacija zvaničnika Evropske unije (EU) bila je meta hakerskih napada tokom perioda od tri godine, piše New York Times.

List navodi da su hiljade poruka presretnute, u kojima se diplomate bave različitim pitanjima, od američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) do globalne trgovine.

Upad je otkrila kompanija koja se bavi cyber sigurnošću pod nazivom Area 1.

Evropski zvaničnici rekli su da pošta sa oznakom povjerljivo ili tajno nije pogođena ovim upadom koji je trajao tri godine.

Neimenovani stručnjak rekao je za list New York Times da su metode koje su hakeri koristili slične onima koje koristi kineska vojska.

"Nakon više od deset godina iskustva sa kineskim cyber operacijama, nema sumnje da je ova kampanja povezana sa kineskom Vladom", rekao je on.

Presretnute poruke, poznate kao diplomatske depeše, otkrivaju i jednu razmjenu mišljenja diplomata o sastanku Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u julu, u kojoj se navodi da je "sastanak bio uspješan, bar za Putina".

U drugoj poruci otkrivaju se detalji privatnog susreta kineskog predsjednika Xi Jinpinga (Si Đinping) i evropskih zvaničnika početkom godine. U toj poruci kineski predsjednik kaže da Kina neće dozvoliti maltretiranje Washingtona "čak i u slučaju da trgovinski rat svima nanese štetu".

MMF odobrio zajam Ukrajini od 3,9 milijardi dolara

Sjedište MMF-a u Washingtonu, SAD

Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je da je odobrio paket pomoći Ukrajini od ukupno 3,9 milijardi dolara.

Prva tranša od 1,4 milijardi dolara bit će odmah isplaćena.

Program predviđa ukupan zajam od 3,9 milijardi dolara u periodu od 14 mjeseci, navodi se u saopštenju MMF-a.

MMF je u oktobru dao zeleno svjetlo za realizaciju programa za Kijev, koji izlazi iz teške ekonomske krize i koji je suočen sa značajnim dugovanjima do 2020. godine.

Ves Mičel Vučiću: Dijalog jedini način za rešenje između Beograda i Prištine

Ves Mičel

Pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Ves Mičel rekao je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da je dijalog jedini način da se nadje rešenje za odnose Beograda i Prištine i da je prevazilaženje tenzija od presudnog značaja.

Mičel i Vučić su telefonom razgovarali o situaciji u regionu, a posebno o odnosima Beograda i Prištine, saopštio je kabinet srpskog predsednika.

Vučić je Mičelu rekao da je Srbija uvek želela mir, očuvanje stabilnosti i postizanje kompromisnog rešenja, i dodao da će delovanje Beograda i u budućnosti biti usmereno ka istom cilju, navodi se u saopštenju.

Britanija za nastavak dijaloga Srbije i Kosova

Britanski ambasador u Srbiji Denis Kif

Velika Britanija zalaže se za nastavak dijaloga Srbije i Kosova i smanjenje nastalih tenzija, izjavio je u Beogradu britanski ambasador Denis Kif.

„Podržavamo dijalog i ulogu Evropske unije u dijalogu. Nadamo se da će biti napretka“, izjavio je ambasador Denis Kif na tribini u Beogradu u organizaciji mirovnog Foruma ZFD.

Odnosi između Beograda i Prištine postali su napeti nakon što je Kosovo uvelo tarife na uvoz robe iz Srbije i BiH od 100 odsto i nakon što je odlučilo da uđe u proces transformacije Bezbedonosnih snaga Kosova u vojsku.

Odložano izricanje presude Flynnu u 'ruskoj istrazi'

Michael Flynn ispred Okružnog suda u Vašingtonu 18. decembra 2018.

Federalni sudija Emmet Sullivan u Okružnom sudu u Vašingtonu odložio je izricanje presude bivšem savjetniku američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sugurnost Michaelu Flynnu u slučaju "ruske istrage" utorak.

Flynn je bio prvi savjetnik Trumpa za nacionalnu sigurnost i podnio je ostavku nakon manje od mjesec dana na toj dužnosti, zbog laganja o svojim kontaktima sa Rusima.

Flynn je priznao krivicu zbog toga što je lagao federalnim agentima FBI-ja o svojim razgovorima sa tadašnjim ruskim ambasadorom u Vašingtonu Sergejom Kislijakom.

Specijalni istražitelj koji vodi rusku istragu Robert Mueller je tražio da Flynn ne bude osuđen na zatvorsku kaznu jer je, kako je rečeno, već osigurao "suštinsku" saradnju sa tužiocima u mnogobrojnim ispitivanjima.

Sudija Sullivan ga je međutim napao, rekavši Flynnu da je njegovo ponašanje odvratno, i da je lagao zvaničnicima Bijele kuće, koji su potom lagali javnost.

"Bez dileme Vi ste prodali svoju zemlju" rekao je sudija Sullivan. "Neću kriti svoju zgađenost, i moj prezir za ovo kriminalno djelo".

Sudija je takođe rekao da je Flynn djelovao i kao nezvanični lobista za Tursku čak i dok je radio u Tumpovoj izbornoj kampanji i dok se pripremao da bude njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući.

U jednom trenutku sudija je pitao tužioce da li je Flynn mogao biti optužen i za izdaju, iako je naknadno rekao da nije sugerisao takvu optužbu.

Sudija Sullivan je, kako navodi Reuters, očigleno bio spreman da osudi Flynna na zatvorsku kaznu, ali mu je dao opciju odlaganja presude da bi u potpunosti mogao da sarađuje u svakoj istrazi koja je u toku. Flynn je prihvatio ponudu.

Tužioci su rekli da im je Flynn već obezbijedio najveći nivo sardnje, ali da je moguće da bi dodatno mogao pomoći istražiteljima.

Novi datum izricanja presude nije objavljen, ali sudija tražio od Muellerovog tima i Flynnovih advokata da mu dostave izvještaj o statusu istrage do 13. marta.



Đukanović-Orav: Nastaviti dijalog o reformi izbornog zakonodavstva

Aivo Orav, šef delegacije EU u Crnoj Gori

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Aiva Orava, na njegovu inicijativu, uoči sjutrašnjeg učešća na radnom ručku lidera zemalja Zapadnog Balkana u Briselu sa visokom predstavnicom za vanjsku politiku i bezbjednost Federikom Mogerini.

Ambasador Orav čestitao je Crnoj Gori na otvaranju poglavlja 27, izražavajući nadu da će se nastaviti napredak u procesu integracija.

Zadovoljstvo ostvarenim napretkom iskazao je i Đukanović, uz ocjenu da je otvaranje ovog poglavlja bio kompleksan zadatak koji je Crna Gora posvećenim radom ispunila i stvorila preduslove za dalji dinamičan napredak u pregovorima.

U tom kontekstu je zahvalio EK i Delegaciji EU na pomoći i doprinosu ovom zajedničkom uspjehu.

Obostrano je ocijenjena potreba nastavka dijaloga u Skupštini o reformi izbornog zakonodavstva i ostalih pitanja koja su u nadležnosti rada privremenog odbora kao što su odgovaranje na izazove iz oblasti medija, uz uključivanje svih zainteresovanih strana, pri čemu je Orav istakao konstruktivnu ulogu stranaka koje su učestvovale u formiranju privremenog odbora.

Sobranje usvojio zakon o selektivnoj amnestiji za 27. april

Sobranje

Parlament Makedonije je večeras po skraćenom postupku usvojio zakon o amnestiji dela učesnika nasilnog upada u makedonsko sobranje 27. aprila 2017.

Za taj zakon je glasalo 95 od 120 poslanika, među kojima su bili i poslanici opozicione VMRO DPMNE, iako je ta partija ranije uporno insistirala na tome da je za opštu, a ne selektvnu amnestiju za dogadjaje od aprila prošle godine.

Usvajanje Zakona o amnestiji za 27. april je jedan od uslova za podršku procesu za izmene Ustava koje je postavila grupa od osam bivših poslanika VMRO DPMNE, među kojima se protiv nekoliko njih vodi sudski postupak zbog učešća u tom nasilnom događaju.

Istovremeno sa usvajanjem Zakona o amnestiji, u utorak posle podne je u makedonskom parlamentu počela treća, završna faza procesa ustavnih izmena zbog promene imena države u Severna Makedonija, koja bi trebalo da bude završena polovinom januara finalnim glasanjem za predlog ustavnih amandmana.

Kako je objašnjeno, svi optuženi za 27. april imaće rok od pet dana po stupanju zakona na snagu, da podnesu zahtev za amestiju, a sud i tužilaštvo će im odgovoriti da li zahtev prihvaćen.

Zakon navodi dela koja nisu predmet amnestije, pa pravo na amestiju neće imati organizatori nasilja od 27. aprila i oni koji su učestvovali u priremama, nasilju, nosili oružje i eksplozivne naprave i službena lica koja su postupila suprotno ovlašćenjima.

Trump pristao na gašenje njegove Fondacije nakon sudske tužbe

Tužiteljka u nastavku traži da starijoj djeci Donalda Trumpa bude zabranjeno vođenje humanitarnih organizacija

Američki predsjednik Donald Trump pristao je da zatvori svoju dobrotvornu fondaciju nakon sudske tužbe u kojoj je optužen za "šokantan model nelegalnosti" odnosno zloupotrebu fondova njegove organizacije.

Njujorška državna tužiteljka Barbara Underwood objavila je u utorak gašenje fondacije. Underwood je podnijela tužbu protiv organizacije, zatraživši milione dolara otplate.

Tužiteljka Underwood je optužila Trumpa da je koristio Fondaciju za sopstvenu korist, uključujući i za predsjedničku kampanju.

"Naš zahtjev je detaljno pokazao šokantan model nelegalnosti u koji je uključena Trump Fondacija, uključujući i nazakonitu koordinaciju sa Trumpovom predsjedničkom kampanjom, neprekidno i namjerno takvo djelovanje i još mnogo toga. To je doprinijelo da Trump Fondacija funkcioniše na nivou malo većem nego kao čekovna knjižica koja služi biznis i političkim interesima gospodina Trumpa" rekla je Underwood.

Ovaj sporazum još mora da potvrdi sudija, ali je tužiteljica rekla:

"Ovo je jedna važna pobjeda za vladavinu prava".

Njena tužba će pritom se nastaviti procesuirati.

"Mi ćemo nastaviti naprijed sa našom tužbom da bi osigurali da Trump Fondacija i njeni direktori budu pozvani na odgovornost zbog jasnog i ponavljanog kršenja državnih i federalnih zakona", rekla je Underwood.

Državna tužiteljica Njujorka, kako agencije prenose demokrata, traži milione dolara u penalima i takođe traži da Trumpovoj starijoj djeci bude zabranjeno da vode druge humanitrane organizacije.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG