Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Desetine hiljada Kurda slavi Navroz u Istanbulu

Nekoliko desetina hiljada Kurda okupilo se danas u jednoj četvrti Istanbula na proslavi Navroza, tradicionalne Nove godine, ali i na predizbornom skupu njihove najveće političke partije. U Turskoj se 29. marta odrzazvaju opštinski izbori. Proslava se održava u kvartu na obali mora i protiče bez incidenata, navodi Frans pres. Okupljeni nose zastave Partije za demokratsko društvo. Sa govornice, predstavnici te stranke pozvali su vlasti, i na turskom i na kurdskom jeziku, da okončaju represiju protiv Kurda i da poštuju njihovu kulturu. Mladi su nosili portrete Abdulaha Odžalana, lidera Radničke partije Kurdistana, koji je u zatvoru zbog oružane borbe protiv turskog režima.

Pogledajte najnovije vesti dana

SAD: Kina ozbiljna pretnja za nacionalnu bezbednost

Haker, ilustracija

Hakerske pretnje iz Kine i krađa intelektualne svojine američkih kompanija postavljaju velike izazove za ekonomiju i nacionalnu bezbednost SAD, rekli su danas zvaničnici zaduženi za nacionalnu bezbednost.

Ljudi iz ministarstva pravde, FBI i ministarstva za domovinsku bezbednost su pred pravosudnim komitetom Senata rekli da Kina radi na krađi poslovnih tajni i intelektualne svojine američkih firmi da bi nanela štetu američkoj ekonomiji.

"Ne možemo tolerisati zemlju koja krade plodove našeg uma", rekao je zamenik ministra pravde Džon Demers. Prema njegovim rečima, kineska špijunska aktivnost se poslednjih godina "konstantno pojačava".

Zamenik direktora kontraobaveštajnog odseka FBI Bil Pristap je rekao da federalni funkcioneri rade sve što mogu da bi preneli informacije o trenutnim pretnjama poslovnim liderima i vladinim zvaničnicima.

"Suština je da će oni (Kinezi) učiniti bilo šta da postignu ciljeve", naveo je Pristap. On je naveo da slučajevi sajberšpijunaže mogu da se otegnu, da uključuju osetljive obaveštajne podatke i da na kraju ne dovedu do optužnica. Američko ministarstvo pravde je u proteklih par meseci podnelo nekoliko optužnica protiv kineskih hakera i obaveštajaca, prenosi AP.

Vlada Makedonije finalni predlog amandmana poslala parlamentu

Sednica Vlade Makedonije

Vlada Makedonije usvojila je danas i parlamentu poslala finalni predlog ustavnih amadmana kojima se ime države menja u Severna Makdonija i potvrđuju državni suverenitet i makedonski nacionalni identitet.

Javna rasprava o nacrtima četiri amadmana kojima se Ustav menja prema Sporazumu sa Grčkom završena je u ponedeljak i tada je predsednik parlamenta Talat Džaferi najavio da će rasprava o finalnim predlozima amadmana u nadležnim odborima početi 17. decembra.

"Moje predviđanje je da ću najranije 9. januara sazvati plenarnu sedncu koja bi trebalo da završi 15. januara finalnim glasanjem o amadmanima na Ustav", rekao je Džaferi.

Makedonski parlament je 19. oktobra počeo proces izmena Ustava podrškom 80 poslanika predlogu Vlade Makedonije.

Promena imena je uslov za prijem Makedonije u NATO i početak pregovora o članstvu u EU.

Vlada Kosova oslobodila od carine donaciju bolnici u Severnoj Mitrovici

Severna Mitrovica

Vlada Kosova je danas oslobodila od carina donaciju u iznosu od 243.000 evra Kliničko-bolničkom centru u Severnoj Mitrovici, za medicinska sredstva, napisao je šef kabineta Vlade Kosova Avni Arifi na Facebooku, ističući da nema humanitarne krize na Kosovu zbog uvođenja taksi za robu iz Srbije i BiH.

"Taksa je za Srbiju i njenu politiku, a ne za naše građane. Vlada Kosova nikad nije preuzela nikakve mere koje ugrožavaju život i zdravlje njenih gradjana, bez obzira na etničku pripadnost. Naša dela pokazuju da je propaganda Srbije da taksa od 100 odsto stvara humanitarnu krizu, uzaludna. Nema krize", napisao je on.

Ali, kako su neki mediji prenijeli da se radi o tome da je Vlda Kosova ta koja je dala donaciju oglasio se predsednik KBC Milan Ivanović koji je kazao da informacija o donaciji nije tačna

Osam evropskih zemalja podržalo nuklearni sporazum s Iranom

Iran

Osam evropskih zemalja je danas ponovilo posvećenost nuklearnom sporazumu s Iranom, i istovremeno pozvalo Teheran da prekine s "destabilizirajućim regionalnim aktivnostima", posebno lansiranjem balističkih raketa.

U njihovoj izjavi se navodi da je "potvrđeno da se Iran pridržava preuzetih obaveza".

Ipak, te zemlje su upozorile da bi aktivnosti povezane s balističkim raketama, među kojima "lansiranje raketa sposobnih da nose nuklearne bojeve glave i transfer projektila, tehnologije i komponenti za projektile", predstavljale kršenje rezolucije Vijeće sigurnosti.

Izjavu su potpisali ambasadori Nemačke, Francuske, Velike Britanije, Belgije, Holandije, Italije, Poljske i Švedske a ona je pročitana pred sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o iranskom poštovanju preuzetih obaveza.

Američki državni sekretar Mike Pompeo izjavio je kako Washinton želi raditi sa članicama na tome da se ponovo nametne ograničenja za balističke projektile za Iran. U svom obraćanju, Pompeo je izjavio da "UN-ov embargo za iransko oružje ne bi trebao da bude ukinut 2020." Pozvao je Vijeće sigurnosti da uspostavi "mjere kontrole i mjere zabrane u lukama i na otvorenom moru, kako bi se onemogućili napori Irana da zaobiđu ograničenja."

Bivši Trumpov advokat osuđen na trogodišnju kaznu

Michael Cohen

Michael Cohen, bivši advokat američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je jedne prilike izjavio da bi rado za predsjednika primio metak, osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od 36 mjeseci.

On je prva osoba iz Trumpovog bližeg tima koja je osuđena na zatvor u slučaju posebne istrage o navodnom miješanju Rusije u američke izbore 2016. godine.

Cohen je priznao krivicu za više krivičnih djela, uključujući za kršenje finansiranja kampanje, utaju poreza i laganje Kongresu.

Tokom svjedočenja na sudu Cohen je prokleo svog bivšeg šefa, prenosi BBC.

Pročitajte:

Biden ponovno razmatra kandidaturu za predsjednika

Joe Biden

Bivši potpredsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden (Džo Bajden) tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana razmotrit će s obitelji da li će se opet kandidirati za predsjednika, reklo je više ljudi upoznatih sa situacijom.

Izvori agencije AP su govorili uz uvjet da ne budu imenovani budući da Biden još razmatra svoje opcije.

S prepoznatljivim imenom i snažnim vezama sa utjecajnim ljudima Demokratske partije, Biden bi u trku za nominaciju demokrata ušao kao jedan od favorita, navodi AP.

Biden (76) trebalo bi danas održati dva blagdanska prijema s prijateljima, među kojima su i važni političari iz država u kojima se održavaju prva stranačka glasovanja za kandidaturu.

Dok je u Washingtonu Biden bi se također trebao sastati sa dugodišnjim političkim savjetnicima.

Bivši predsjednik Barack Obama (Barak), koji je izgradio bliske odnose s Bidenom tijekom osam godina u Bijeloj kući, verojatno neće prisustvovati prijemima.

Španski premijer ocjenjuje stav Katalonije pogledom na izbore

Zastave Katalonije, Barselona

Španski premijer Pedro Sanchez (Sančez) izjavio je u srijedu da će ostati čvrsto protiv onoga što je nazvao "zapaljenom" katalanskom separatističkom retorikom, čime je ojačao svoj stav prema tom regionu i podstakao uloge u širim političkim utakmicama, prenosi Reuters.

Sanchez je usvojio otvoreniji pristup prema liderima za nezavisnost Katalonije od njegovog konzervativnog prethodnika Mariana Rajoya (Marijano Rahoj), srušenom tokom glasanja o povjerenju u junu i čija je vlada preuzela kontrolu nad tim španskim regionom nekoliko mjeseci nakon što je jednostrano proglasio nezavisnost u oktobru 2017. godine.

Ali produbljivu polarizaciju u Španiji zbog pitanja regionalne autonomije 2. decembra, koštala je glasova Sanchezovih socijalista na izborima u Andaluziji, jednom od svojih tradicionalnih regionalnih uporišta, što je naglasilo rizik od ranih nacionalnih izbora.

Socijalisti kontrolišu manje od četvrtinu mandata u madridskom parlamentu i trebaju podršku manjim strankama, uključujući i katalonske nacionaliste, da donesu zakone, a posebno budžet 2019.

Govor od srijede je pažljivo pratio znake da li će Sanchez napraviti koncesije katalanskim separatistima kako bi osigurali podršku za budžet i pomogli mu da ostane na položaju do kraja parlamentarnog mandata, do 2020. godine.

Ali nije preduzimao takav korak.

Pročitajte: Desetine hiljada građana na godišnjici referenduma u Kataloniji

Le Drian: Neće biti ponovnih pregovora o Brexitu

Jean-Yves Le Drian

Šef francuske diplomacije Jean-Yves Le Drian (Žan-Iv Le Drian) isključio je mogućnosti ponovnih pregovora o sporazumu između Londona i Bruxellesa o istupanje Velike Britanije iz Europske unije, poznatiji kao Brexit (Bregzit).

"Neće biti ponovnih pregovora", rekao je Le Drian u francuskom parlamentu dok se britanska premijerka Theresa May (Tereza Mej) suočava s glasovanjem o povjerenju u svom parlamentu.

U Bruxellesu u četvrtak počinje dvodnevni samit Europske unije na kojem će se raspravljati o Brexitu posebno u svjetlu otkazivanja glasovanja o sporazumu u britanskom parlamentu.

Pročitajte: Dan odluke za britansku premijerku

Britanska premijerka na testu Bregzita
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:55 0:00

CIA 'i dalje vodi istragu' o ubojstvu Khashoggija

Poster sa fotografijom ubijenog novinara Jamala Khashoggija

Američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je da istraga Središnje obavještajne agencije (CIA) u vezi sa ubojstvom Jamala Khashoggija još traje, ali da nema direktnog dokaza o umiješanosti saudijskog princa prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.

Pompeo je u intervjuu za televizijski kanal Foxs News naglasio važnost Rijada kao američkog saveznika protiv Irana.

Ponovio je da ne postoji direktan dokaz da je princ naredio ubistvo saudijskog novinara Khashoggija 2. listopada u saudijskom konzulatu u Istanbulu, iako je CIA zaključila da je najvjerojatnije Bin Salman naredio ubojstvo.

Mike Pompeo rekao je da su neki nalazi istrage CIA-e netačni.

"Oni i dalje rade na tome. Radi se na utvrđivanju nekoliko činjenica u vezi sa ubojstvom. Direktnog dokaza za umiješanost princa nema", rekao je Pompeo.

Pročitajte:

Arežina zatražio od direktora RTV-a da se izvrši primopredaja dužnosti

Slobodan Arežina

Direktor programa Radio-televizije Vojvodina (RTV) Slobodan Arežina, koji je nedavno sudskim putem ponovo vraćen na taj posao, zatražio je od generalnog direktora Miodraga Koprivice da omogući primopredaju dužnosti sa nezakonitom direktorkom programa Sonjom Kokotović Zečević.

Arežina je od Koprivice zatražio da u što kraćem roku formira komisiju koja bi omogućila primopredaju dužnosti radi realizacije programa, a kako ne bi došlo do ugrožavanja funkcija i organizacije rada, navodi se u dopisu generalnom direktoru, a prenosi portal Autonomija (www.autonomija.info).

Problem bi mogao nastati jer su i Miodrag Koprivica i njegov zamenik Jožef Klem na službenom putu. Na službenom putu je i nezakonita direktorka Sonja Kokotović Zečević, dok je njena zamenica Milada Popović na bolovanju. To znači da će u takvim okolnostima primopredaja dužnosti teško biti izvodljiva, piše Autonomija.

Slobodan Arežina nije želeo da komentariše novonastalu situaciju.

Novi/stari direktor programa je na pisarnici ostavio još jedan dokument. On je Upravnom odboru predao Predlog izrade projekta unapređenja kvaliteta programskih sadržaja RTV-a, koji podrazumeva vraćanje svih ukinutih emisija i urednika koji su smenjeni u maju 2016. godine.

Taj dokument, u koji je Autonomija takođe imala uvid, sadrži reviziju Arežininog predloga od 10. januara ove godine kada je prvi put sudskim putem vraćen na posao, a o koji se menadžment RTV-a oglušio.

U novom predlogu navode se programske smernice "koje bi zaustavile pad medijskog i društvenog uticaja pokrajinskog javnog medijskog servisa".

Takođe se navodi da je neophodno prilagoditi program potrebama i interesima publike, a Arežina u tom dokumentu skreće pažnju Upravnom odboru i na višegodišnji pad gledanosti RTV-a.

U vezi sa svim gorenavadenim, Arežina je predložio da se oformi multidisciplinarni tim stručnjaka iz svih programskih celina koji bi se bavio implementacijom predloženog projekta.

Pročitajte - RTV za RSE: Vratićemo Arežinu na posao

Slovačka potpisala ugovor o kupovini 14 aviona F-16

Džon Salivan, zamenik državnog sekretara SAD-a, Bratislava

Slovačaka će kupiti 14 borbenih aviona F-16 od američke kompanije Lokhid Martin (Lockheed Martin) u nastojanju da zameni avione iz sovjetskog doba.

Slovački ministar odbrane Peter Gajdos potpisao je sporazum s potpredsednicom Lokhid Martina za međunarodni poslovni razvoj Anom Vugofski.

Avioni F-16 Block 70/72 trebalo bi da zamene zastarele sovjetske MiG-29 koje su koristile slovačke vazdušne snage.

Zamenik državnog sekretara SAD-a Džon Salivan rekao je u Bratislavi da je "oduševljen što prisustvuje "istorijskom" trenutku.

"To je značajan korak za Slovačku u njenoj odbrani, kao važnog saveznika u NATO, i važan korak napred u bilateralnim odnosima SAD i Slovačke", rekao je Saliven.

Prva četiri aviona trebalo bi da budu isporučena 2022, a ostali sledeće godine.

Premijer Peter Pelegrini je rekao da će Slovačka platiti više od 1,6 milijardi evra za te avione.

Ugovor uključuje municiju, obuku pilota i druge logističke usluge.

Privedeni članovi porodice napadača iz Strazbura

Policija patrolira Strazburgom

Francuska policija privela je majku, oca i dva brata napadača iz Strazbura koji je otvorio vatru na posjetioce Božićnog vašara i ubio dvije osobe, rekli su izvori bliski istrazi.

U sinoćnjem napadu, koji je izveo 29-godišnji Čerif Čekat (Cherif Chekatt), prema posljednjim informacijama, poginule su dvije, a ranjeno je 13 osoba.

Čekat je od ranije bio na listi policije kao bezbjednosna prijetnja.

On je do sada osuđivan 27 puta u Francuskoj, Njemačkoj i Švajcarskoj.

Francuska policija raspoređena je danas oko zgrade u predgrađu Strazbura u kojoj je Čekat stanovao.

Pročitajte: Najmanje tri osobe ubijene u Strazburu

Oružani napad na božićnom marketu u Strazburu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:14 0:00

Žena prvi put na čelu aviokompanije Er Frans

Konkord Er Fransa

An Rigaj (Anne Rigail) imenovana je za generalnu direktorku aviokompanije Er Frans (Air France) čime je postala prva žena da vodi to francusko preduzeće sa misijom da uspostavi dijalog s pilotima i poboljša kvalitet usluge.

Ona će zvanično da stupi na novu funkciju 17. decembra a do sada je bila zamenik generalnog direktora zadužena za klijente Er Fransa.

An Rigaj (49) će imati zadatak da vodi osetljive pregovore o platama posebno sa uticajnim sindikatima pilota u svetlu daljih tenzija nastalih početkom godine.

Spor sa pilotima koji je obeležen štrajkovima koštao je kompaniju oko 335 miliona evra.

Pročitajte - Sindikati: U Er Fransu postignut dogovor o povećanju plata

Merkel kritikovala nemačku Levicu zbog podrške Žutim prslucima

Angela Merkel

Nemačka kancelarka Angela Merkel kritikovala je danas kao "skandaloznu" zdušnu podršku opozicione stranke Levica protestima Žutih prsluka u Francuskoj.

Merkel je to rekla poslaniku Levice Fabiju De Masiju tokom zasedanja Bundestaga na kojem su poslanici postavljali pitanja.

Liderstvo Levice je u subotu pohvalilo Žute prsluke zbog "otpora neoliberalnom i autoritarnom kursu" francuskog predsednika Emanuela Makrona.

"Smatram da je vaša neograničena podrška protestima Žutih prsluka... skandalozna, zato što ni reč niste rekli o nasilju na ulicama", rekla je Merkel De Masiju.

Posle višenedeljnih protesta, Makron je u ponedeljak najavio mere za povećanje kupovne moći penzionera i radnika s niskim platama.

Pročitajte:

NVO: Nasilje guši medije

Mediji, ilustracija

Sve veće je nazadovanje medijskih sloboda u Srbiji, jedan je od zaključaka analize o sprovođenju obaveza države na putu ka članstvu u Evropskoj uniji koju je uradio deo nevladinog sektora i novinarskih udruženja u Srbiji.

“Svedočimo sve većem sužavanju prostora za demokratski dijalog i debatu. U medijima nema dovoljno pluralizma sadržaja, zakoni se iskrivljuju na svakom koraku i povećavaju se administrativni pritisci kroz poreske inspekcije”, rekla je jedna od autorki istraživanja Tanja Matić, iz Balkanske istraživačke novinarske mreže BIRN.

Ona je navela da su mediji često dikriminisani od strane najviših državnih zvaničnika zbog uređivačke politike, a kao jedan od najvećih problema istakla proces konkursnog finansiranja medija koji je, kako je rekla, “praktično pretvoren u jednu vrstu koruptivnog mehanizma”. Prema podacima BIRN-a, kroz konkurse i subvencije medijima država prosledi 1,2 milijarde dinara (više od 10 miliona evra) godišnje.

“Zakon ne daje dovoljno prostora da propiše ko i u čije ime učestvuje u konkursnim komisijama. Onda se dešava da su konkursne komisije nameštene i da novac raspodeljuju prijateljskim medijima bliskim vlasti”, rekla je Tanja Matić, iz BIRN-a.

Dragan Popović, iz nevladine organizacije (NVO) Centar za praktičnu politiku, podsetio je da je u ovoj godini, do decembra, bilo 90 napada na novinare u Srbiji, a da je 92 novinara napadnuto u 2017, što je najviše napada ikada.

“Jedan od preduslova za njihovu bezbednost je razrešenje takozvanih starih slučajeva napada na novinare u Srbiji. U pitanju su ubistva Slavka Ćuruvije, Milana Pantića, Dade Vujasinović… Čak je i ova vlast dobrim delom zasnivala svoju predizbornu kampanju na rešavanju tih slučajeva”, rekao je Dragan Popović.

On je rekao da je, kao relevantne izvore za ocenu sprovedenih mera Vlada Srbije prihvatila izveštaje Evropske unije, zaštitnika građana i međunarodno priznate indekse koji mere slobodu medija i naveo izveštaj Evropske komisije.

“U izveštajnom periodu nije bilo napretka, ovaj nedostatak je sve veći razlog za zabrinutost. Slučajevi pretnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima i dalje zabrinjavaju, dok su istrage i finalne presude retke,” citirao je Popović.

Predstavnici nevladinog i novinarskog sektora poručili su da bez slobode izražavanja nema članstva Srbije u Evropskoj uniji i kao jedan od uslova na tom putu naveli suštinski izlazak države iz medija.

Lideri EU o Zapadnom Balkanu na zahtjev Kipra i Hrvatske

Samit EU u Briselu

Šefovi država i vlada zemalja članica Evropske Unije će u toku redovnog EU samita raspravljati i o prilikama na Zapdnom Balkanu, potvrdili su zvaničnici iz sedišta EU.

Kako su potvrdili evropski izvori, odluka da se Zapadni Balkan stavi u agendu je došla posle zahteva nekoliko država članica EU, da se govori oko prilikama u regionu na najvišem evropskom nivou.

Tako, prema saznanjima RSE, kiparske vlasti su zatražile da sa ostalim članicama razgovaraju o dijalogu između Srbije i Kosova, a Hrvatska strana je zatražila raspravu o Bosni i Hercegovini. Poljska je, kako se nezvanično saznaje, pokrenula pitanje Makeodnije.

Tema Zapadnog Balkana je zakazana za raspravu prilikom večere u četvrtak, gde će prisutni biti isključivo lideri EU. Radi se o otvorenoj raspravi, gde nema najavljenih zaključaka.

Podignuta optužnica za ubojstvo 13 hrvatskih civila u Lici

Policija, ilustracija

Hrvatska policija je u suradnji sa Državnim odvjetništvom dovršila istragu i podnijela kaznenu prijavu protiv 76-godišnjeg državljanina Srbije kojeg se tereti za ratne zločine protiv civilnog stanovništva po zapovjednoj odgovornosti - ubojstvo 13 civila - u Lici ujesen 1991. godine.

„Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđena je sumnja da je 76-godišnjak od 25. kolovoza do 10. studenoga 1991. godine, na području Korenice i okolnih mjesta, kao pripadnik paravojnih postrojbi tzv. 'SAO Krajine' obavljao dužnost komandanta štaba Teritorijalne obrane i time bio odgovoran za događaje i postupanja pripadnika Teritorijalne obrane i drugih paravojnih postrojbi, kao i za primjenu ratnih i humanitarnih propisa međunarodnog prava o sigurnosti i zaštiti civila za vrijeme oružanih sukoba, te je kao takav znao i propustio spriječiti i suzbiti represiju, psihičko i fizičko zlostavljanje i ubijanje civilnog stanovništva koje su činili pripadnici Teritorijalne obrane i drugih paravojnih postrojbi,“ navodi se u priopćenju MUP-a.

Pripadnici paravojnih jedinica pod njegovim zapovjedništvom su u listopadu i studenom 1991. godine u mjestu Poljanak vatrenim oružjem, bombama i vješanjem ubili 2 žene i 11 muškaraca u dobi od 46 do 83 godine starosti, od kojih je jedan bio nepokretni invalid.

Kako se navodi, „osumnjičeni 76-godišnji državljanin Srbije, osim što navedeno nije spriječio kao komandant štaba Teritorijalne obrane, nije poduzeo ništa da se otkriju i kazne počinitelji ovih zločina.

Nadalje, osumnjičeni je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, iako je to bio dužan, propustio spriječiti da se civilno stanovništvo psihički i fizički zlostavlja te potom i ubija.“ Osumnjičenik nije dostupan hrvatskom pravosuđu.

Papa smenio dva kardinala zbog umešanosti u skandal pedofilije

Papa Franjo

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franja uklonio je iz svog neformalnog kabineta dva kardinala od kojih su dvojica umešana u skandal seksualnog zlostavljanja koju je katolička crkva dugo skrivala, saopštio je danas Vatikan.

Navodi se da je papa u oktobru uputio pisma trojici kardinala u kojima je zahvalio na petogodišnjoj saradnji u takozvanoj Grupi 9 posvećenoj reformi Vatikana i reorganizaciji birokratije, prenosi Rojters.

U pitanju su kardinali iz Čilea Havijer Erazuris i Australije Džordž Pel. Erazuris je optužen da je prikrivao seksualna zlostavljanja sveštenika dok je bio nadbiskup Santijaga, dok je Pel optužen za seksualna zlostavljanja i njemu treba da bude sudjeno u rodnoj Australiji.

Kardinal iz Konga Loran Monsengvo Pasinija je sam odlučio da ode i svoje mesto u Grupi 9 želi da ustupi drugom kardinalu iz Afrike.

Preostalih šest članova Grupe 9 nastavljaju savjetovati papu, saopćio je Vatikan i dodao da za sada nema planova za imenovanje novih članova.

Nagradu Saharov u ime Sencova primila njegova rođaka

Rodica Olega Sencova sa predsjednikom Evropskog parlamenta i njegovim advokatom prima nagradu

U Evropskom parlamentu danas je održana ceremonija uručenja nagrade Saharov koja je ove godine pripala ukrajinskom režiseru Olegu Sencovu koji se nalazi u ruskom zatvoru, "za izuzetan doprinos u borbi za ljudska prava u svetu", saopšteno je u Strazburu.

"Zahvaljujući njegovim djelima, cijeli svijet je počeo pričati o ruskoj represiji", izjavila je njegova rodica Natalija Kaplan, koja je u njegovo ime primila nagradu.

"Oleg je privukao pažnju na političke zatvorenike iz Ukrajine u Rusiji. Već je pobijedio", dodala je.

Sencov je u zatvoru u Rusiji od nelegalne ruske aneksije Krima 2014. godine. Uhapšen je u maju te godine i osuđen u augustu 2015. na 20 godina zatvora zbog "terorizma" i "trgovine oružjem". Štrajkovao je glađu 145 dana.

Kaplan je pročitala pismo svog rođaka u kojem se navodi: "Sadašnjost je često nepravedna. Historija je uvijek pravdena. Sve se dešava u pravo vrijeme."

Evropski zvaničnici su pozvali ruske vlasti da puste režisera, navodeći se se nalazi u lošem zdravstvenom stanju.

Nagradu u iznosu od 50,000 eura, koja nosi naziv u čast sovjetskog fizičara Andreja Saharova, ustanovio je Evropski parlament 1988. kako bi se odala počast pojedincima i organizacijama koje se bore za ljudska prava i osnovne slobode.


Disciplinska tužba protiv tužiteljice zbog slučaja 'Memić'

Dalida Burzić, glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo

Ured disciplinskog tužioca (UDT) Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) podnio je danas disciplinsku tužbu protiv glavne tužiteljice Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Dalide Burzić.

Navedena tužba je podnesena zbog komunikacije s oštećenim u predmetu spomenutog tužilaštva, poznatom u javnosti kao predmet „Memić“, kao i javnih istupa vezanih za isti predmet, saopćeno je iz Ureda disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.

Tužba je podnesena zbog disciplinskih prekršaja „ponašanje u sudu ili tužilaštvu i izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije“ i „bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet tužilaštva“.

Nakon provedene istrage, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama, UDT nije našao da postoji dovoljno dokaza za pokretanje disciplinskog postupka vezano za druge navode o povredi dužnosti glavne tužiteljice u vezi postupanja u istom predmetu. Zbog tajnosti prikupljenih dokaza, UDT ne može pružiti detaljnije informacije. Takođe, UDT ne može komentarisati postupak koji je u toku, te moli medije za razumijevanje u ovom pogledu. UDT napominje da se niko ne može smatrati disciplinski odgovornim dok se njegova odgovornost ne utvrdi pravosnažnim odlukama disciplinskih komisija.

Milas: Pokrenuti dijalog oko manjina između Hrvatske i Srbije

Beograd

Hrvatska nacionalna zajednica u Srbiji ne smije biti kolateralna žrtva višemjesečnog zahlađenja srpsko-hrvatskih odnosa na državnoj razini, ocijenio je po završetku radne posjete Srbiji i susreta sa novim vodstvom Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas u izjavi za hrvatske medije. On je najavio svu potporu institucija Hrvatske novoizabranom Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV) u Srbiji.

„Nitko nama ne brani da i novcem i politički i moralno podupiremo Hrvate u Srbiji. Što se tiče aktualnih odnosa Srbije i Hrvatske, Hrvatska bi voljela da se pokrene dijalog jer bez toga će se teško rješavati bilo što pa tako i pitanja nacionalnih manjina“, rekao je.

Milas ocjenjuje da bi se bilateralni razgovori morali voditi „u ozračju i okolnostima koje mogu dati neki rezultat“.

„Razgovor će doći, prije ili poslije, ali - razgovori radi razgovora nemaju smisla. Očekujem da će bilateralni kontakti pridonijeti poboljšanju odnosa jer mi smo susjedi, naslonjeni jedni na druge“, kaže Milas.

Očekuje da Srbija izvrši ono što je preuzela kao obavezu, prije svega međudržavnim sporazumom o zaštiti prava manjina.

„Teško je govoriti o reciprocitetu, ali očekujem da ono što Srbi imaju u Hrvatskoj i Hrvati dobiju u Srbiji. Prije svega mislim na izravnu političku zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima - od lokalne i pokrajinske razine do Skupštine Srbije“, objasnio je Milas, inzistirajući da je politička zastupljenost „uvjet koji, po članku 9. Sporazuma mora biti ispunjen“.

„On je najvažniji upravo za napredak u svim područjima - od kulture i obrazovanja do svega onog što ovisi od predstavničkih i izvršnih razina vlasti. Kad imate direktne sudionike u tijelima odlučivanja i donošenja zakona, onda je puno lakše mnoge stvari rješavati. Vidimo to i po situaciji koju ima srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj“, ocijenio je Milas.

On, vezano uz obrazovanje, očekuje da „Srbija tiska i udžbenike na hrvatskom jeziku i za srednje škole, kako što je to već učinila za osnovne“.

„Dobar primjer je, recimo, otvaranje lektorata hrvatskog jezika na Sveučilištu u Novom Sadu i to treba dalje nastaviti, do uvođenja katedre hrvatskog jezika“, preporuča Milas.

On kaže kako to „nije samo jedna ili pet mjera, nekakva cesta negdje ili neka mala infrastruktura“, već da je to „čitav niz mjera koje znače bolji život i ostvarivanje prava kroz nacionalni jezik, pismo i kulturu“

„Sve su to stvari i vrijednosti koje znače nacionalni identitet, po kojem se ljudi prepoznaju kao pripadnici hrvatskog naroda. Dakle, Hrvatska ima pravo kao članica EU tražiti da se sve što je predviđeno akcijskim planom Srbije za poglavlje 23 u svezi s pravima nacionalnih manjina, i ostvari“, naglasio je Milas u kontekstu primjedbi koje Hrvatska ima na dosadašnji proces eurointegracija Srbije i nastavak težnji ka članstvu u Uniji.

Ustavni sud otvorio put za oslobađanje Medojevića i Kneževića

Lideri DF-a Andrija Mandić, Nebojša Medojević i Milan Knežević

Ustavni sud Crne Gore je proglasio neustavnim član Zakonika o krivičnom postupku na osnovu kojeg je Viši sud doneo odluku o stavljanju u zatvor poslanika Demokratskog fronta Nebojše Medojevića i Milana Kneževića zbog odbijanja da svedoče.

To znači da bi, čim dobije rešenje Ustavnog suda, Medojević trebalo da bude pušten iz zatvora, a da će Knežević moći da izađe iz zgrade Skupštine Crne Gore gde je već 13 dana, da ne bi bio uhapšen.

Tročlana veća Ustavnog suda nisu juče bila saglasna o uvođenju privremenih mera na osnovu kojih bi bilo obustavljeno izvršenje kazne zatvora za Medojevića Kneževića, što su tražili njihovi advokati, tako da je o tome trebalo da se izjasni sud na današnjoj sednici.

Sudije su, međutim, izlaz našle tako što su proglasile neustavnim član ZKP-a koji se odnosi na stavljanje u zatvor u slučaju da se odbija svedočenje.

Taj član eksplicitno ne predviđa obavezu skidanja imuniteta u slučaju hapšenja poslanika, što je ustavna obaveza, osim ako su uhvaćeni u vršenju krivičnog dela za koje je predviđena kazna zatvora duža od pet godina.

Medojević je uhapšen, a da mu prethodno nije skinut imunitet. On je u zatvoru od 30. novembra, gde je prvih dana štrajkovao glađu. On je po preporuci lekara prekinuo štrajk, a poslednja dva dana je u bolnici. Dvojici poslanika DF sud je odredio kaznu zatvora zbog odbijanja da svedoče u predmetima o primanju i davanju mita.

Na osnovu odluke Višeg suda, Medojević je kažnjen sa ukupno četiri meseca zatvora zbog odbijanja da svedoči u dva slučaja. Njegovi advokati tvrde da je on dao iskaz, ali da se to što je rekao nije svidelo Specijalnom tužilaštvu, koje je tražilo da se on uhapsi. Viši sud je odredio da Medojević provede dva meseca u zatvoru jer je odbio da svedoči u predmetu povodom njegovih tvrdnji iz maja prošle godine da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić učestvovao u ratnom zločinu kod Cavtata 1991. i 1992. Prethodno mu je određena zatvorska kazna u trajanju takođe od dva mjeseca pošto je odbio da kaže ko je pripadnik Agencije za nacionalnu bezbednost koji mu je rekao da je tužilac Katnić od bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoiše uzeo 100.000 evra da mu ne bi odredio pritvor u slučaju nazvanom "Carine".

Sud je odredio zatvor Kneževiću zbog odbijanja da dostavi podatke o sudiji koji mu je navodno ponudio da mu za 10.000 evra ukine presudu zbog napada na policajaca 2015.

Merkel: EU nema nameru da menja dogovor o Brexitu

Premijerka Velike Briranije Terezaa Mej i kancelarka Namačke Angela Merkel

Nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je danas da Evropska unija insistira na postojećem dogovoru o Bregzitu i da je ona i dalje posvećena uređenom izlasku Velike Britanije.

Merkel, koja se juče sastala s britanskom premijerkom Terezom Mej, rekla je da se stvari menjaju u Londonu, preneo je Asošiejtid pres.

Ona je dodala da Evropska unija "nema nameru da menja sporazum o izlasku" Velike Britanije, ne ulazeći u detalje. Merkel je rekla da Nemačka ostaje posvećena obezbeđivanju uređenog izlaska Velike Britanije iz EU, dodajući da "vremena nema puno, ali ga i dalje ima".

Poslanici Konzervativne partije Tereze Mej tražili su da se unutar stranke glasa o njenom poverenju, pošto je nije uspela da obezbedi podršku parlamenta za svoj dogovor s EU o izlasku.

Mej je juče pokušala da pridobije evropske lidere za ustupke koji bi joj omogićili da pridobije podršku poslanika za dogovor o Bregzitu, ali predstavnici EU i zemalja članica rekli da neće ponovo da pregovaraju. U slučaju da Mej izgubi poverenje svoje stranke, jedna od mogućnosti je haotičan izlazak Velike Britanije iz EU bez ikakvog dogovora, što je, prema mnogim ekonomistima, katstrofalna opcija.

Matić za RSE: Tužiću Kozića zbog teksta u 'Ilustrovanoj Politici'

Veran Matić, predsednik Komisije za istraživanje ubistva novinara

Predsednik Komisije za istraživanje ubistva novinara Veran Matić, izajvio je za RSE da će tužiti Gorana Kozića, autora teksta "Verane, Verane, šta to radiš, mamografu jedan", objavljenog Ilustrovanoj Politici od ponedeljka 11. decembra.

„Svakako ću podneti krivičnu prijavu protiv (Gorana) Kozića jer se on pojavljuje kao višestruki povratnik u ovakvim slučajevima, sa ovakvim diskreditacijama, lažnim optužbama“, rekao je zaRSE Matić.

Povod je poslednji u nizu tekstova objavljenih u Ilustrovanoj Politici, nedeljnika u sastavu kompanije Politika čiji je većinski vlasnik država Srbija, a u kojima se već mesec i po dana vodi kampanja protiv Matića i novinarke Ljiljane Smajlović, članice Komisije.

„Nastojaću da to suđenje bude veoma važno i za njega i da zaustavi tu njegovu potrebu koja stoji i u imenu njegove rubrike ’Ovaj čovek je neuništiv’. Jednostavno je nedopustivo da iznova ciklično imamo ponavljanje ovakvih zaista presedana nedopustivih u novinarstvu i u civilizovanom društvu“, rekao je Matić za RSE.

Na naslovnoj strani poslednjeg broja Ilustrovane Politike objavljena je fotomontaža slike Bogorodice kako hrani Isusa sa likovima Smajilovićeve i Matića, kao i ambasadora SAD u Srbiji Kajla Skata.

U tekstovima koje potpisuju Goran Kozić i Đorđe Martić, Smajlović i Matić nazivaju se lopovima, antiratnim profiterima i izdajnicima.

Naslovnica "Ilustrovane politike"
Naslovnica "Ilustrovane politike"

To je niz vređanja i diskreditacija koji je započeo naslovnicom „Psi su pušteni“ od 30. oktobra, a nastavljen 13. novembra tekstom u kojem se Ljiljana Smajlović praktično krivi za NATO bombardovanje Srbije.

Autori ovih tekstova, Kozić i Martić poznati su iz vremena režima Slobodana Miloševića devedesetih godina. Kozić je bio glavni urednik TV Politika, dok je Martić bio urednik Ekspres Politike, u vreme kada je objavljen tekst „Ćuruvija dočekao bombe“, koji je bio deo kampanje protiv novinara i vlasnika „dnevnog Telegrafa“ Slavka Ćuruvije nakon čega je i ubijen.

Podsetimo da je jedan od dvojice autroa spornih teksotva, Goran Kozić, u utorak je saopštio da podnosi ostavku sa mesta Savetnika glavnog i odgovornog urednika "Ilustrovane politike".

U obrazloženju svoje ostavke, posebno se izvinio državnom vrhu Srbije, a nankon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić osudio napade na novinare uključujući i potez Ilustrovane politike.

Generalni sekretar UN pokušat će spasiti konferenciju o klimi

Topljenje leda

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija vraća se danas u Poljsku, na svetske pregovore o klimi, da bi pozvao zemlje - učesnice da se sporazumeju o tome, dok posmatrači procenjuju da bi se sastanak mogao da se završi bez dogovora.

Šef UN Antonio Gutereš je prošle sedmice otvorio te pregovore, rekavši svetskim liderima da ozbiljno shvate opasnost od zagrevanja klime što je "najvažnije pitanje s kojim se suočavamo". Međutim, kada je dvonedeljni sastanak prešao iz tehničke u političku fazu, a ministri počeli pregovore, grupe koje vode kampanju su upozorile na rizik od neuspeha u Katovicama.

Hardžit Sing iz "Ekšneid internešnela" je rekao da glavnu reč vode SAD, Australija i Japan, dok je Evropska unija "samo posmatrač".

"Mora nastupiti neko novo rukovodstvo", rekla je Vanesa Peres-Sirera iz grupe za zaštitu prirode WWF. "Ne možemo priuštiti da izgubimo jednu od dvanaest godina koje su nam preostale" pre no što pogoršanje klime na Zemlji postane, kako se tvrdi, nepodnošljivo.

Jedan nedavni naučni izveštaj tela koje ima podršku UN ukazuje da se prosečno zagrevanje klime u svetu može zaustaviti na 1,5 stepena Celzijusa samo ako se preduzme hitna akcija, do 2030. godine, uz radikalno smanjenje upotrebe fosilnih goriva - nafte, gasa i uglja.

Podrška koju bi tom izveštaju dao panel o klimatskim promenama koji zaseda u Katovicama, postala je glavno pitanje tog skupa, dok su se Sjedinjene Države, Rusija, Saudijska Arabija i Kuvajt suprotstavili tom izveštaju.

Žan-Paskal Ipersel, bivši zamenik predsedavajućeg tog panela, rekao je da je irelevantno da li zemlje veruju u zaključke tog izveštaja ili ne, jer je nauka jasna: "Niko, čak ni takozvane supersile, ne može pregovarati sa zakonima fizike", rekao je on. Ipersel je rekao da u završnom tekstu konferencije u Katovicama treba da se potvrdi 1,5 stepen kao cilj zaustavljanja zagrevanja klime, tim pre što je taj cilj već u Pariskom sporazumu o klimi iz 2015. godine.

Siromašne zemlje žele i da u Katovicama dobiju potvrdu o finansijskoj podršci za suzbijanje klimatskih promjena. Treći cilj pregovora je da se države čvrsto obavežu na ambiciozniji rad u naredne dve godine, iako nema ničeg preciznog šta bi to bilo. U prvi plan je došao predlog Poljske da države podrže "pravičnu tranziciju" zaposlenih u industriji fosilnih goriva kojoj preti zatvaranje kojim se želi smanjenje proizvodnje štetnih gasova. Nemačka ministarka za životnu sredinu, Svenja Šulce, izjavila je novinarima da je njena zemlja odlučna da ukine korišćenje uglja, za šta tek treba da se utvrdi datum. U osvrtu na protekle proteste u Francuskoj povodom cene goriva, Šulce se usprotivila da države silom sprovode mere, jer u tom slučaju, kako je rekla, javnu podršku gube "brže nego što se može izgovoriti 'zaštita klime', a i zato što tada ljudi oblače žute prsluke".

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG