Dostupni linkovi

Rovovska bitka oko privatizacije Elektroprivrede


U ionako već napete odnose unutar vladajuće koalicije dodatni pritisak unosi novi prijedlog privatizaciono-investicionih fondova koji traže da se u proces dokapitalizacije Elektroprivrede uključi i njihov paket akcija, i akcije ostalih manjinskih akcionara koji to žele. Međutim, u Udruženju manjinskih akcionara tvrde da je riječ o političkoj odluci diktiranoj s vrha, i poručuju da će akcijama Elektroprivede tek porasti vrijednost.

Sukobi u vezi sudbine energetskog sektora unutar vladajuće koalicije na početku su još prije dvije godine kada je manja članica Socijaldemokratska partija zaustavila privatizaciju pljevaljske termoelektrane i Rudnika uglja u završnoj fazi pred samu prodaju. Nakon toga zauzet je stav da se u Elektroprivredi mora zadržati većinsko državno vlasništvo. Kao mjera unutarkoalicionog kompromisa, prihvaćen je koncept dokapitalizacije kojom bi investitor stekao 22 posto vlasničkog udjela, i pravo upravljanja Elektroprivredom. Nakon ocjena dominantnog koalicionog partera, Demokratske partije socijalista, da se za dokapitalizaciju Elektroprivrede, investitori interesuju isključivo ukoliko u perspektivi imaju mogućnost sticanja većinskog paketa, sukob u vladajućoj koaliciji je kulminirao.

Manja SDP uslovljava da se ne odstupa od stava da država ostane većinski vlasnik jer u suprotnom prijeti raspad koalicije. Dodatni pritisak je unio novi prijedlog privatizaciono-investicionih fondova, koji traže da se uz državni paket u Elektroprivredi od 22 odsto, na tenderu ponudi i 17 odsto akcija koje fondovi posjeduju, i akcije manjinskih akcionara koji to žele, što bi investitoru, umjesto 22, obezbijedilo preko 40 posto vlasničkog udjela. Iako se na političkom planu vodi rovovska bitka oko koncepta privatizacije Elektroprivrede, iz privatizacionih fondova se može čuti ocjena da je "čitava stvar više ispolitizovana nego što se tiče same ekonomije". Jedno je sigurno, u fondovima se isključivo štite sopstveni interesi.

Dragan Radusinović, direktor Fonda MIG:

"Svako raspolaže svojim akcijama. Mi kao investicioni i institucionalni investitori imamo našu djelatnost, a to je da kupujemo i prodajemo akcije, i da na osnovu te kupovine i prodaje zarađujemo. Ono što mi sada vidimo kao interes (pojedini investicioni investitori, a i pojedini manjinski akcionari) je da se proda po nekoj realnoj vrijednosti otprilike bi to bila neka nominalna vrijednost akcija Elektroprivrede bez ulaska u bilo kakvu privatizaciju. Stvar je politike, da li država da kontroliše, ili ne. Mislim da je to sada više ispolitizirano nego što ima neku podlogu u ekonomskoj sferi."

Predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Vasilije Miličković smatra da je prijedog fondova itekako u funkciji politike. Novi prijelog privatizacionih fondova ustvari je politička odluka diktirana s vrha, kaže Miličković:

"Misim da je jedan od glavnih konsultanata za takvu odluku premijer Milo Đukanović. Moramo priznati da su njegovi jako bliski prijatelji, poslovni i lični, ljudi koji kontrolišu fondove. Tu su Atlas banka i Eurofond. Da ne nabrajam ostale. Fondovi su u velikim problemima. Mislim da je premijer, negdje prije mjesec dana, rekao da su se pojedini biznismeni pružili duže od gubera, a to je jedan od razloga kod fondova. Mnogi od njih su založili akcije fondova građana Crne Gore za kredite kod banaka. Ovo im je jedina šansa da, prodajući akcije koje imaju u kontrolnom paketu kod Elektroprivrede, strateškom partneru, dođu do ogromnog kapitala da vrate bankama kredite."

Sudeći po stavu Vasilija Miličkovića, manjinski akcionari neće pozitivno odgovoriti na prijedlog fondova. Miličković kaže da će akcije Elektroprivrede kasnije vrijedeti mnogo više. Zanimljivo je, međutim, da se iz Miličkovićeve izjave može zaključiti da je bez obzira na trenutne političke turbulencije ustupanje većinkog vlasništva Elektroprivredi investitoru samo pitanje vremena:

"Ja se neću se pridružiti u ovoj prvoj fazi. Neću, jer i dalje tvrdim da je Elektroprivreda jedan gigant. Jedan izuzetno značajan sistem, i mislim da ću čekati da ih prodam kada strateški partner bude ispunio uslov i stekne pravo od države da otkupi 10 do 15 posto akcija koje će mu faliti da bude većinski vlasnik."

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG