Dostupni linkovi

Ni crnogorska ekonomija neće biti pošteđena


Milojica Dakić

Gost današnjeg izdanja nedjeljnog intervjua Radija Slobodna Evropa je član Savjeta i generalni direktor Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić, koji govori o trenutnoj situaciji domaćeg bankarskog sektora i problemima sa kojima se monetarna vlast suočava. Između ostalog, bilo je riječi i o 44 miliona državne finansijske pomoći Prvoj banci, koju kontroliše Aco Đukanović, brat premijera Mila Đukanovića, koji je i sam akcionar ove banke sa nešto manje od 3 procenta.

RSE: Gospodine Dakiću, koliki je dosadašnji uticaj globalne krize na domaći bankarski sektor generalno? Da li je bilo odliva kapitala i kojoj mjeri?

Dakić: Na žalost, ni crnogorska ekonomija neće ostati pošteđena od negativnog uticaja ekonomske krize u svijetu. Međutim, treba imati na umu da je za sada uticaj krize na crnogorsku ekonomiju i bankarski sektor posredan i limitiran. Crnogorski balkanski sistem zasniva se na konvencionalnom bankarstvu, bez upliva na investiciono bankarstvo koje je neposredno bilo na udaru finansijske krize u svijetu. Pored toga, crnogorske banke nijesu imale finansijskog derivata sa američkog tržišta, dok se kreditna aktivnost u našem sistemu prvenstveno bazirala na domaćim, a mnogo manje na finansijskim izvorima iz inostranstva. Ono što je karakteristično za naš bankarski sistem je pojava panike. Došlo je do određenog odliva depozita zbog čega je pogoršana likvidnost, blago su porasle kamatne stope, međutim, za sada ne postoji bojazan o otvaranju dubljih problema u bankarskom sistemu. Centralna banka je u prošloj godini donijela mjere koje su bile usmjerene prije svega, na obuzdavanje kreditnog rasta, zatim dokapitalizaciju banaka i bolje upravljanje likvidnišću. S druge strane, Vlada Crne Gore je donijela Zakon o mjerama za zaštitu bankarskog sektora kojim je predviđena mogućnost garantovanja depozita svim pravnim i fizičkim licima u Crnoj Gori, zatim dokapitalizacija banaka i odobravanje kratkoročne pozajmice banaka i mislim da je na ovaj način stvoren jedan jak finansijski i institucionalni okvir za zaštitu bankarskog sistema u Crnoj Gori.

RSE: Nedavna konfrontacije Prve banke i Željezare na površinu je izbacila problem platnih naloga, odnosno kašnjenje sa njihovom realizacijom. Da li je to raširena pojava i koliko je to opasno?

Dakić: To nije raširena pojava, ali svakako utiče na efikasnost u obavljanju platnog prometa u bankama. Dinamika izvršavanja naloga od strane banke bilo u unutarbankarskom ili međubankarskom transferu, propisana ja Zakonom o platnom prometu u zemlji u smislu odredbi ovoga zakona banka je kao izvršna institucija dužna da naloge izdate od strane nalogodavca izvrši istog dana kada ih je i primila Ne izvršavanje naloga povlači prekršajnu odgovornost za banku i odgovorno lice, međutim, treba imati u vidu ako je ne izvršavanje naloga uzrokovano određenim objektivnim okolnostima kao što je nelikvidnost banke u dužem ili kraćem periodu u takvim uslovima ne izvršavanje naloga ne predstavlja prekršajnu radnju. U tom slučaju Centralna banka ima ovlašćenja da u kontekstu svojih mjera prema banci preduzme odgovarajuće radnje bilo da se radi o banci ili odgovornom licu u toj banci.

RSE: Međutim, informacije govore da se ukupan platni promet prepolovio. Da li je to tačno, što to govori i kakve posljedice mogu biti?

Dakić: Ukupan promet je niži nego što je bio u dosadašnjem periodu. To je znak da je među subjektima u platnom prometu manje transakcija, manje je poslova, manje je radnji. U svakom slučaju mislim da izlaskom iz nelikvidnosti jednog broja subjekata taj problem će se brzo riješiti.

RSE: Koji su inače najznačajniji problemi u oblasti platnog prometa?

Dakić: Mi u oblasti platnog prometa nemamo nekih problema. Što se tiče Centralne banke ona je zadužena za održavanje efikasnog platnog prometa, to je jedan od najvažnjih funkcija Centralne banke, kontrola platnog prometa daje jedan značajan doprinos efikasnosti platnog prometa, ona se redovno obavlja i kada je riječ o platno sistemu možemo se pohvaliti sa efikasnošću platnog sistema i rasploživost ovog sistema, samo da navedemo u 2007. bila je 90,8 posto što je jako visok procenat, a za deset mjeseci ove godine kada posmatramo po mjesecima kretala se od 97 do 100 posto.

RSE: Početkom godine u vrijeme donošenja novog Zakona o bankama, i ostavke zamjenika generalnog direktora Centralne banke Gorana Kneževića mogle su se čuti i ocjene da je Centralnoj banci oduzeta mogućnost prave i suštinske kontrole banaka, da li je to tačno?

Dakić: U pripremi Zakona o bankama Centralna banka je predlagala rješenja koja su apsolutno prilagodjena međunarodnim standardima. Na kraju krajeva, to je i naša profesionalna obaveza. U postupku donošenja zakona bila su prisutna i drugačija mišljenja, posebno u dijelu ovlašćenja Centralne banke u sprovođenju privremene uprave u bankama. Zakonskim rješenjem ovaj institut je praktično sveden na formalnu upravljačku ulogu Centralne banke bez ovlašćenja Centralnoj banci da preduzima mjere prema neurednim dužnicima ili da izvršava dokapitalizaciju bez saglasnosti akcionara. U konačnom, nađeno je neko srednje rješenje, dobili smo zakon koji je primjenjiv, koji je bolji od prethodnog i u većem stepenu usaglašen sa međunarodnim standardima. Po tom zakonu Centralna banka vrši kontrolu i u slučaju potrebe preduzima odgovarajuće mjere. U skladu sa ovim zakonom donijet je i posljednji mjera podzakonskih akata koji su usklađeni sa međunarodnim standardima, čak su i nešto strožiji od međunarodnih standarda, što se u ovoj situaciji pojave ekonomske krize u svijetu pokazalo kao veoma dobro.

RSE: Da li je praksa pokazala da je ipak bolje da Centralna banka ima veću moć u nadzoru i kontroli banaka, uvođenju prinudnih uprava i slično?

Dakić: Praksa zaista pokazuje nedostatak zakonske regulative u pogledu ovlašćenja Centralne banke. Veća ovlašćenja Centralne banke u ovom dijelu doprinijela bi lakšem i bržem ozdravljenju banaka koje bi se našle u problemima i stvorila bi se mogućnost Centralnoj banci da preuzme puno odgovornost za ozdravljenje banke koja je u krizi.

RSE: Ovih dana je aktuelan problem nelikvidnost jedne privatne banke - Prve banke. Da li bi monetarna vlast sa širom ovlašćenjima i jačim uticajem mogla djelovati preventivno i spriječiti ovakve probleme?

Dakić: Centralnoj banci se ne može prigovorit za bilo kakvu neblagovremenu reakciju. Centralna banka nije bila u mogućnosti da neposredno upravlja bilo kojom, pa ni ovom bankom. Prva banka je kao i sve druge banke u Crnoj Gori pod stalnim nadzorom supervizije Centralne banke Crne Gore i pod mjerama od početka godine. Centralna banka koristi sve zakonom propisane mjere za ozdravljenje ove banke čije se sprovođenje pod dnevnim praćenjem i problem banke je prije svega nelikvidnost. Može se otkloniti i njegovo rješavanje je u toku. Banka je uspjela da naplati dio potraživanja, koristila je i jedno vrijeme obaveznu rezervu Centralne banke što je vraćeno shodno ovom najnovijem zakonu koji je Vlada donijela, banci je odobren i kratkorična pozajmica od 44 miliona eura na rok od tri mjeseca, i nadam se da će tim uspjeti da se obezbijedi problem nelikvidnosti kod ove banke.

RSE: Međunarodni monetarni fond, odnosno delegacija koja je nedavno boravila u Podgorici, je pozitivno ocijenila mjere i aktivnosti Centralne banke?

Dakić: Da. Misija Međunarodnog Monetarnog Fonda je sagledala kompletnu situaciju i utvrdila da su mjere koje je Centralna banka u dosadašnjem periodu izricala, naročito mjere koje se odnose na obuzdavanje kreditne ekspanzije, kao i ovaj set mjera koji je sada donijet i u kontekstu Prve banke ocijenjen kao jedan vrlo uspješan potez Centralne banke.

RSE: Međutim, opozicija traži kontrolno saslušanje ministra finansija Igora Lukšića i predsjednika Savjeta Centralne banke Ljubiše Krgovića uz teško optužbu da je - citat: "Centralna banka ozbiljan saučesnik u piramidalnoj šemi".

Dakić: Ja bih želio prvo da naglasim sljedeće, da Centralna banka svoje poslove obavlja u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci i Zakonom o bankama. U izvršavanju svojih zakonskih obaveza Centralna banka jedinstveno postupa prema svim bankama. Nijedna banka u sistemu nema bilo kakvu privilegiju o od strane Centralne banke. Otuda su po meni i neosnovane optužbe upućene Centralnoj banci i njeno dvoođenje u kontekst bilo kakvih piramidalnih šema. Centralna banka je samostalna organizacija u Crnoj Gori i glavni je regulator bankarskog sistema. Propisuje pravila ponašanja, kontroliše rad banaka, pri čemu ima uvid u kompletno poslovanje i u slučaju potreba preduzima odgovarajuće mjere prema bankama. Shodno zakonu Centralna banka najmanje jednom godišnje podnosi izvještaj o radu Skupštine Crne Gore i taj izvještaj je skoro jako dobre ocjene u Skupštini Crne Gore. U slučaju potrebe Centralna banka može i češće da informiše Skupštinu o aktuelnim dešavanjima u bankarskom sistemu i s toga mi poziv opozicija smatramo kao jedanu zakonsku obavezu u komunikaciji sa Skupštinom Crne Gore.

RSE: Kada se govori o Prvoj banci obavezno se pominju njeni akcionari. Nešto manje od polovine akcija ima Aco Đukanović, brat premijera Mila Đukanovića koji je i sam akcionar ove banke sa nešto manje od 3 posto. U podtekstu je uvijek moguć politički uticaj i privilegovan položaj ove banke. Da li se Centralna banka suočavala sa takozvanim "bočnim" uticajima političkih struktura u smislu obezbjeđivanja povlašćenog položaja Prve banke?

Dakić: Prethodno sam naglasio da Centralna banka svoje nadležnosti izvršava u skladu sa zakonom, što znači da je nezavisna u okviru ovlašćenja koji su utvrđeni Zakonom o Centralnoj banci Crne Gore. Svoje funkcije redovno izvršava bez bilo čijeg uticaja sa strane. Ni u jednom slučaju do sada Centralna banka nije bila izložena bilo kakvim pritiscima. Svi zadaci obavljeni su krajnje profesionalno, uz maksimalno zalaganje svih i odgovornost svih u banci i nadam se da će tako biti u ubuduće.

RSE: Prva banka je tražila državnu finansijsku pomoć od 44 miliiona eura. Centralna banka je dala pozitivno mišljenje o ovom zahtjevu, Vlada je u međuvremenu taj zahtjev i odobrila, međutim, na čemu je Centralna banka zasnovala svoju ocjenu?

Dakić: To je procedura koja je jasno definisana Zakonom o mjerama zaštite bankarskog sistema predviđeno je da Vlada može radi obezbjeđenja nelikvidnosti odboriti banci kreditnu podršku, normalno u saradnji sa Centralnom bankom. U tom pravcu Ministarstvo finansija je donijelu i određenu pravilnik kojim se bliže određuju uslovi na kojem bi se to radilo i ovim aktom je predviđeno da Ministarstvo finansija zahtjev i dokumentaciju za kreditnu podršku dostavlja Centralnoj banci na mišljenje o likvidnosti. Centralna banka je cijenila trenutno stanje likvidnosti Prve banke i razloga koji su banku doveli u takvo stanje. Takođe su sagledane i aktivnosti i mjere koje je Prva banka preduzela ka poboljšanju likvidnosti, urađen je od strane Prve banke jedan detaljan plan priliva sredstava za period trajanja ovoga kredita, a uz to banka je kao garanciju dostavila i popis neotplaćenih akcija banke uz pismenu saglasnost akcionara koji posjeduju akcije koje su predmet ta garancije. Na osnovu toga Centralna banka je ocijenila da je kod Prve banke u pitanju nelikvidnost, da je banka solventna, te da postoji osnov da se banci odobri pozajmica za rješavanje likvidnosti.

RSE: Kako komentarišete situaciju na tržištu hartija od vrijednosti naročito imajući u vidu Vaša ranija upozorenja akterima na tom tržištu?

Dakić: Zbog finansijske krize u svijetu tržište hartija od vrijednosti su značajno pala kako po nivou prometa, tako i prema kretanju referentnih indeksa. Došlo je do pada cijena akcija zbog pada likvidnosti na tržištima kapitala, kao i propasti velikog broja finansijskih derivata i akcija banaka. U Crnoj Gori takođe je došlo do drastičnog pada. Primjera radi, u odnosu na isti period prošle godine čak za 85 posto su povučene portfolije u investicije. Centralna banka je upozoravala na nerealna rast cijena hartija od vrijednosti imajući u vidu veličinu crnogorskog tržišta hartije od vrijednosti, nedovoljna razvijenost mehanizama korporativnog upravljanja. Takođe je upozoravano na nerealan rast kredita stanovništva ir privrede koji su upotrebljavani za trgovanje na tržištu hartija od vrijednosti, normalno i bankarski sektor je upozoravan na potencijalne rizike, pri čemu je preporučeno jačanje kolaterala za kredite, banke su imale odgovoran odnos prema ovoj vrsti kreditnog zaduženja, tako da nedavni pad tržišta nije imao ozbiljnijeg uticaja na bankarski sistem u Crnoj Gori.

RSE: Kako naredna 2009. godina izgleda iz ugla Centralne banke. Što građani treba da očekuju?

Dakić: U narednoj godini prije svega treba očekivati niže stope ekonomskog rasta, smanjenje likvidnosti, manju mogućnost za uživanje, samim tim i skuplje kredite u bankama. Što se tiče Centralne banke ona pod kontrolom drži bankarski sektor, mi kontinuirano imamo razmjenu podataka sa svim bankama počev od dnevne, nedjeljne, dekadne, mjesečne i u pravom momentu možemo da reagujemo u slučaju neke potrebe, mislim na stabilnost bankarskog sistema, što nam je i ustavna obaveza i ovom prilikom će biti na nivou.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG