Dostupni linkovi

ICJ mjerodavan za tužbu


Sjedište Međunarodnog suda pravde

Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu, glavno sudsko tijelo Ujedinjenih naroda (UN), odlučio je da je mjerodavan u slučaju tužbe koju je Hrvatska 1999. godine podnijela protiv Srbije za genocid.

Odluku je pročitala predsjednica Suda, sutkinja Rosalyn Higgins.


"Uvjeti za sudsku nadležnost postoje i odbija se prvi prigovor Srbije," rekla je predsjednica Suda Rosalyn Higgins na dvosatnom čitanju obrazloženja odluke u haškoj Palači mira. Odluku je podržalo deset sudaca, a sedam je bilo protiv.

Odluka suda bila je očekivana, u svjetlu dvije ranije proturječne odluke ICJ-a koji se 1996. najprije proglasio mjerodavnim za tužbu koju je šest godina prije Hrvatske podnijela BiH protiv Beograda za genocid, a potom 2004. nenadležnim za tužbu Beograda protiv deset zemalja članica NATO-a zbog svojedobnog bombardiranja 1999. godine.


Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda Hrvatska je zatražila da presudi da je Jugoslavija počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog genocida. RH traži tužbom od SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju, te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima.


Rasprava o nadležnosti Suda za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid u ratu 1991.-1995. održana je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu u svibnju 2008. godine kada je Srbija zastupala tezu da je Sud nenadležan jer u vrijeme podnošenja hrvatske tužbe SRJ nije bila članica Ujedinjenih naroda, članica Konvencije o genocidu ni članica Statuta Suda.


Hrvatska je na raspravi poručila da je odnos Beograda i UN-a imao '90-ih godina sva obilježja članstva u UN-u, kao i da je SRJ čitavo vrijeme bila stranka Konvencije o genocidu, slijedom kontinuiteta iz SFRJ. Također hrvatski predstavnici rekli su da je režim Slobodana Miloševića imao sva državna obilježja i prije datuma formalnog proglašenja države.

XS
SM
MD
LG