Dostupni linkovi

Urušavanje ideje Javnog servisa


Stevo Muk
Stevo Muk

Gost nedjeljnog intervjua Radija Slobodna Evropa je predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk koji govori o odnosu vlasti prema nevladinom sektoru, dinamici eurointegracionog procesa i ukupnim društvenim reformama u Crnoj Gori.

RSE: Gospodine Muk, Institut Alternativa osnovan je u septembru 2007. godine sa osnovnom idejom da doprinosi razvoju demokratije, vladavine prava i ljudskih prava u Crnoj Gori i to kroz pripremu konkretnih studija. Prošlogodišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore sadržao je ocjenu da su slabi administrativni kapaciteti jedan od ključnih izazova sa kojima se Crna Gora suočava. Vaš prvi projekat se odnosio na reformu javne uprave.

Muk: Institut Alternativa je osnovan sa idejom da pojača učešće civilnog društva u pitanjima koja se odnose na demokratiju, vladavinu prava i ljudskih prava kao oblasti koje mi smatramo još uvijek nedovoljno razvijenim u Crnoj Gori i naše prvo istraživanje je imalo za temu upravo javnu upravu, konkretnije šeme plate, mahanizme nagrađivanja i mogućnosti za napredovanje državnih službenika gledano kroz prizmu samog zakonodavstva i prakse. To su pitanja posebno važna u kontekstu pokrenutih ocjena ne samo od strane Evropske komisije već i od drugih relevantnih domaćih i međunarodnih organizacija i posebno u kontekstu evropskih integracija, odnosno izazova koji evropski poslovi Crne Gore donose. Mi smo u okviru ovog istraživanja predložili jedan čitav niz mjera, odnosno preporuka i Vladi i parlamentu i drugim donosiocima odluka koje, između ostalog, uključuju i potrebu da se utvrde određene budžetska izdvajanja za stipendiranje studija na prestižnim evropskim univerizitetima u oblasti evropskih studija i evropskih integracija za jedan broj budućih ili mlađih službenika državne uprave, zatim da se fleksibilnije utvrde mogućnosti za napredovanje kroz platne razrede, zatim da se utvrde prava i privilegije kako za službenike organa državne uprave, tako i za službenike u takozvanim nezavisnim agencijama koje su još uvijek bile privilegovane u smislu činjenice da službenici sa istim godinama radnog staža, istim obrazovanjem i drugim referencama imaju značajno veće plate u nezavisnim agencijama nego u organima državne uprave što je vodilo do odliva kadrova iz organa državne uprave prema novoformiranima, a sve se češće i više one formiraju, nezavisnim agencijama, zatim da se preispita uticaj godina staža na visinu plate što je jedan od mehanizama negativnih koji onemogućava brže napredovanje i veće plate za mlađe službenike koji to zaslužuju i takođe važno da se državni službenici više i značajnije motivišu i da se vrednuje njihovo učešće u različitim obrazovnim programima i obukama koje organizuju domaće međunarodne organizacije i na kraju, ali možda i najvažnije da se utvrdi jedan jasan i transparentan sistem nagrađivanja onih službenika i da se to radi redovno onih koji rade na evropskim poslovima. To su po nama neke od mogućnosti vrlo konkretnih da najstručniji kadrovi, posebno mladi, dolaze u državnu upravu i da se tu zadržavaju, da ostaju i da rade posebno na evropskim poslovima.

RSE: Čini se da vas kao organizaciju prilično zanima i pitanje javnosti finansijskog poslovanja parlamenta.

Muk: Jeste, to je jedno od pitanja koje je bilo izuzetno interesantno ne samo u ovoj godini već i ranije od strane poslanika, političkih partija i drugih subjekata je istican čitav niz primjedbi na transparentnost, na javnost finansijskog poslovanja parlamenta i mi smo se na jedan način bavili time još u maju. Kao što posljednjih dana saznajemo ta tema je još uvijek aktuelna kroz činjenicu da nadležan odbor za pitanja budžeta nije u mogućnosti da od nadležnog organa Skupštine, odnosno generalnog sekretara dobije potpunu i cjelovitu informaciju o tome na šta je parlament trošio novac u protekloj godini što po nama predstavlja jedan skandalozan odnos prema samoj instituciji poslanika i prema ukupnoj instituciji Skupštini Crne Gore kao zakonodavnog organa i zaista se postavlja pitanje ukoliko poslanici nijesu u mogućnosti da iskontrolišu finansijsko poslovanje samog parlamenta koji čine kako onda možemo očekivati da oni tu funkciju vrše u odnosu na bilo koju drugu instituciju. Mi smo kao Institut Alternativa predložili da se izvještaj o finansijskom poslovanju za 2007. dostavi poslanicima, da bude vrlo detaljan za razliku od jednog običnog prepisa prošlogodišnjeg budžeta Skupštine koji je generalni sekretar ponudio nadležnom odboru i da taj izvještaj treba da sadrži takođe puno informacija o svim procedurama o javnim nabavkama, direktnim pogodbama sa pratećom dokumentacijom, zatim vrlo je važno da državna revizorska komisija planira i izvrši kontrolu za poslovanje Skupštine u 2007. godini što do sada nije radila i nadalje čitav niz informacija koje su vezane i za poslovne kapacitete Skupštine Crne Gore i mogućnost da pojedini poslanici ili predsjednici odbora koriste službena vozila i druge privilegije što je takođe bilo jedno od spornih pitanja i nadasve važno da se u proces kreiranja budžeta Skupštine u punoj mjeri uključe svi poslanički klubovi i da taj jedan proces u smislu formiranja i u smislu organizacije budžeta Skupštine učini krajnje transparentnim i na neki način participativnim, odnosno da u njemu svi na neki način u punoj mjeri učestvuju i da imaju sve informacija o tom procesu.

RSE: Ljetos ste tražili da se prijedlog Zakona o elektronskim komunikacijama povuče iz skupštinske procedure i vrati na javnu raspravu sa obrazloženjem da bi njegovo usvajanje dovelo do umanjenja garancije prava na slobodno informisanje. Zakon je u međuvremenu ipak usvojen.

Samom činjenicom što će Vlada preko svojih imenovanih rukovodilaca, direktora i savjetnika uticati na taj proces tu se ostavlja jedna velika mogućnost da se prilično arbitrarno i na politčku volju Vlade odnosno politčke većine koja je čini, donose odluke o jednom važnom segmentu društvenog života, medijskih sloboda i tako dalje...

Muk: Naš stav je i dalje i bio je i tada i danas da se usvojenim zakonom o elektronskim komunikacijama u novu Agenciju za elektronske komunikacije za elektronsku djelatnost kojom se ona novim zakonom definiše, a ona je nadležna po novom zakonu za izdavanje dozvola za prenos i emitovanje radiodifuznih signala uspostavlja i kontroliše Vlada, da se jednim takvim rješenje unazađuje postojeći nivo garancije o slobodi informisanja u Crnoj Gori i ugrožava razvoj slobodnih elektronskih medija. Samom činjenicom što će Vlada preko svojih imenovanih rukovodilaca, direktora i savjetnika uticati na taj proces tu se ostavlja jedna velika mogućnost da se prilično arbitrarno i na politčku volju Vlade odnosno politčke većine koja je čini, donose odluke o jednom važnom segmentu društvenog života, medijskih sloboda i tako dalje. U tom smislu mi podržavamo kritike ovog zakona koje su iznijeli i savjet i direktor Agencije za radiodifuziju, takođe i direktor Agencije za telekomunikacije, Udruženje lokalnih radiodifuznih servisa, ali i posebno važno predstavnici Generalnog direktorata evropske komisije za informaciono društvo. Njihov zajednički stav je da zakon nije u skladu sa pravnim standardima Evropske unije, da takođe nije u skladu sa preporukama evropskog partnerstva, obavezama iz sporazuma za stabilizaciju i pridruživanje i u dodatku i predstavnik OEBS-a za slobodu medija je takođe izrazio zabrinutost u odnosu na ovo pitanje. I mi vjerujemo da će Vlada iz ovih razloga i to sa pravom biti kritikovana u izvješaju o napretku Crne Gore koji će biti obznanjen početkom novembra.

RSE: Kada smo kod informisanja što mislite o ideji koja se sve češće može čuti da se Javni servis ponovo stavi pod skupštinsku kontrolu. Zagovornici ove ideje se pozivaju na Sloveniju koja je upravo to i uradila?

Muk: Prije svega mislim da je za Crnu Goru važno da analizira ono što je domet dosadašnje medijske reforme i dosadašnje tranzicije državne televizije i radija u Javni serivs Radio Televizije Crne Gore i da pri tome uvažavajući svoja iskustva takođe treba da uvaži i ona najbolja iskustva iz regiona i Evropske unije, a ne ona najgora. Ja mislim da je put kojim se ovdje krenulo loš ili možda najgori i da možda nije u duhu ideje i funkcije Javnog servisa. Po nama je takozvani Javni servis jer mi koristimo tu mu da bismo opisali stvarnu suštinu Radio Televizije Crne Gore i do sada bio pod skupštinskom kontrolom ili kroz slobodno tumačenje zakona još uvijek aktuelnog od strane skupštinske većine, odnosno po nama kroz flagrantno kršenje slova i duha tog zakona. Čitav niz autonomnih prestavnika civilnog društva je onemogućen da u skladu sa slovom zakona učestvuje u savjetu kao najvišem organu Radio Televizije Crne Gore, a ono što je sada bitno i ono što je aktuelno je to da se nacrtom novog zakona koje je ponudilo Ministarstvo kulture sporta i medija ima za cilj legalizovati jedna takva praksa parlamenta i po nama učvrstiti partijska kontrola nad Javnim servisom. O odnosu na slovenački model po nama je ovaj predlog ministarstva jedan možda još perfidniji način da se do kraja uruši ideja Javnog servisa u Crnoj Gori.

RSE: Formiranje Nacionalnog savjeta za evropske integracije je zadobilo značajnu pažnju medija, političke i ukupne javnosti. Zanimljivo je bilo nadmetanje Pokreta za promjene i Socijalističke narodne partije za mjesto predsjedavajućeg ovog tijela. Otkud takva jagma za ovo mjesto?

bilo bi mnogo efikasnije da političke partije više vremena i više energije posvete izgrađivanju i razvoju sopstvenih partijskih, organizacionih kapaciteta za praćenje ovog nadasve složenog procesa i da se pripremaju za kreiranje i promociju ozbiljnih alternativnih politika i moguće u budućnosti jedno konkretno učešće u onom što Vlada neka buduća bude radila na ovim poslovima...

Muk: Pretpostavka je da je identičan osnov za razmišljanje na ovu temu bio prisutan i kod Socijalističke narodne partije i Pokreta za promjene. Mjesto predsjednika Nacionalnog savjeta za evropske integracije bi moguće dalo dodatan legitimitet naporima ovih partija da značajnije učestvuju u ovom važnom procesu i da možda sa te pozicije, pozicije predsjednika Nacionalnog savjeta promovišu jedno drugačije gledanje na konkretne aktivnosti prije svaga Vlade, ali i rezultate samog procesa. Ipak po nama propisana nadležnost odlukom o formiranju Nacionalnog savjeta za evropske integracije ne daje preveliki prostor za značajniji uticaj ovog savjeta na taj proces, a posebno ne daje mogućnost za donošenje bilo kakvih obavezujućih odluka u ovom poslu. Po nama bilo bi mnogo efikasnije da političke partije više vremena i više energije posvete izgrađivanju i razvoju sopstvenih partijskih, organizacionih kapaciteta za praćenje ovog nadasve složenog procesa i da se pripremaju za kreiranje i promociju ozbiljnih alternativnih politika i moguće u budućnosti jedno konkretno učešće u onom što Vlada neka buduća bude radila na ovim poslovima.

RSE: Međutim, pažnju javnosti je nakon bitke za funkciju predsjedavajućeg privukla fotelja u Nacionalnom savjetu za evropske integracije koje je rezervisana za predstavnika nevladinog sektora. Zanimljivo je da je jedan od predlagača članice koja u ovom tijelu predstavlja upravo nevladin sektor i neko udruženje iz sfere poljoprivrede.

Muk: Izbor predstavnika nevladinih organizacije u Nacionalni savjet je jedan od možda najboljih indikatora koliko se od strane aktuelne vlasti blokira učešće istinski aktivnih i nezavisnih predstavnika stručnih nevladinih organizacija i to na svakom iole važnom mjestu i procesu. Gotovo je paradoksalno da jedan po nama totalni pogled na stvari i želja za apsolutnom kontrolom svih društvenih tokova i dalje opstaje u strukturama vlasti i da su zarad manje bitnih pozicija, objasnio sam već zašto zbog same prirode Nacionalnog savjeta za evropske integracije oni spremni da pokrenu cjelukupnu državnu, partijsku mašineriju kako bi se tamo umjesto stvarnih predstavnika civilnog društva našao neko ko je blizak vladajućoj strukturi, vladajućoj partiji i kroz koje bi mogla da se tranponuje politička volja, stav i mišljenje vladajuće većine. Mi smo i do sada govorili da je vrijedno ponoviti da je svaki odgovorni pokušaj predstavljanja civilnog društva blokiran ili limitiran ili od strane parlamenta ili od strane Vlade ili nekog Vladinog organa i mi imamo jednu iluziju uključenosti opšte javnosti i civilnog društva i u razvoju javnih politka i u javnom dijalogu uopšte, dok od strane Vlade mi stalno čujemo o tome da su oni nadasve raspoloženi za saradnju sa civilnim društvom jer znaju da je to jedna od vrijednosti Evropske unije i znaju da je to jedna od vrijednosti procesa evropskih integracija i demokratije i ljudskih prava opšte, ali činjenica je da čim Vlada odbija da usvoji jedan vrlo konkretan zakon koji bi strukturno, sistematski riješio ovo pitanje, a to je Zakon o transparentnosti procesa, priprema i usvajanje državnih akata koje je svojevremeno predložio Centar za razvoj nevladinih organizacija i za čije se usvajanje zalaže koalicija od nekih stotinjak nevladnih organizacija pod nazivom "Saradnjom do cilja" mislim da to najbolje svjedoči o tome. Vlada i parlament nijesu još uvijek spremni i da nedostaje politička volja za stvarno i puno uključenje civilnog društva u procesu donošenja odluka.

RSE: Pitanja koja smo dotakli su važan dio evropskog integracionog procesa, da li ste zadovoljni njegovom dinamikom, da li, imajući u vidu sva ograničenja i prepreke, realna procjena da Crna Gora može brže ka Evropskoj uniji?

...na kraju pitanje priključenja je stvar političke odluke zemalja članica i nadležnih institucija Evropske unije, a takva odluka može biti donijeta protivno stvarnom rezultatu procesa, usvajanju evropskih standarda i vrijednosti na terenu, posebno kada je riječ o stepenu razvoja demokratije, vladavine prava, ljudskih prava, te ocjene mogu biti vrlo različite i ponekad uzrokovane političkim i ekonomskim interesima, a ne neizostavno velikim promjenama u tim oblastima...

Muk: Ja mislim da to pitanje, pitanje novog proširenja Evropske unije, zavisi od uspješnosti unutrašnje reforme Evropske unije. Poznato je javnosti da na tom putu postoje bitni problemi. Drugo, po svemu sudeći taj proces zavisiće od rezultata svake od zemalja pojedinačno i to je čini mi se fer pristup namjerama svih zemalja regiona. Ipak, na kraju pitanje priključenja je stvar političke odluke zemalja članica i nadležnih institucija Evropske unije, a takva odluka može biti donijeta protivno stvarnom rezultatu procesa, usvajanju evropskih standarda i vrijednosti na terenu, posebno kada je riječ o stepenu razvoja demokratije, vladavine prava, ljudskih prava, te ocjene mogu biti vrlo različite i ponekad uzrokovane političkim i ekonomskim interesima, a ne neizostavno velikim promjenama u tim oblastima. Primjer iz posljednjeg kruga proširenja čini mi se svjedoči o tome. Mi smo podržavali predaju aplikacije Crne Gore za članstvo u Evropsku uniju i ranije, posebno sada smatramo da Vlada Crne Gore to treba da uradi što prije, a svakako do kraja ove godine. Jer naš je stav da što smo dublje u tom procesu obaveze i odgovornosti su nam veće, monitoring Evropske komisije snažniji, a samim tim i razultati tog procesa su izvjesniji. Crnu Goru u Evropskoj uniji smatraju uspješnim primjerom u regionu, ali je to po meni više posljedica regionalnog konteksta i problema koji postoje u svakoj od zemalja regiona pojedinačno nego što je to prije svega rezultat naših posebnih rezultata.

XS
SM
MD
LG