Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

U Beogradu obeležen Međunarodni dan nestalih

Međunarodni dan nestalih, 30. avgust, obeležen je danas na beogradskom Trgu Nikole Pašića, skupom u organizaciji Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih sa prostora bivše Jugoslavije. Stotinak rođaka nestalih je sa skupa zatražilo pomoć i podršku predsednika i premijera zemalja bivše Jugoslavije za nalaženje oko 17.000 nestalih sa tih prostora, navodi Beta.

Pogledajte najnovije vesti dana

Jemen: Dogovorena razmjena 16.000 zatvorenika

Provladine snage Jemena

Zaraćene strane Jemena razmijenile su listu sa ukupno 16.000 imena ljudi u pritvoru u okviru sporazuma o razmjeni zarobljenika koji je potpisan prošle sedmice, saopštio je Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK).

MKCK će naknadno moći intervjuisati oslobođena lica i organizuje njihov transfer, rekao je Fabricio Karboni, regionalni direktor MKCK-a za Bliski istok.

On je dodao da su među tih 16.000 ljudi zarobljeni izvan Jemena, kao i stranci koji su u trenutku zarobljavanja bili na teritoriji te zemlje.

Pročitajte: Obustva vatre u ključnoj luci u Jemenu

George Soros ličnost godine Financial Timesa

George Soros

Britanski list Financial Times (Fajnenšel tajms) proglasio je milijardera i filantropa Georgea Sorosa (Džordž Soroš) za ličnost 2018. godine.

"O ličnosti godine Timesa obično se odlučuje na osnovu dostignuća. U slučaju Sorosa ove godine odlučeno je i na osnovu vrijednosti koje on predstavlja", navodi list u obrazloženju priznanja.

Soros (88), Jevrej mađarskog porijekla, opisan je kao "otac industrije hedge fondova (hedž)", ali i kao neko ko se zalagao za liberalnu demokratiju i otvoreno društvo i ko se "kroz filantropiju borio protiv autoritarizma, rasizma i netolerancije".

AFP podsjeća da je George Soros postao i žrtva nacionalista i pristalica teorija zavjere u Evropi i SAD-u. Oni ga optužuju da svojim humanitarnim aktivnostima preko nevladinih organizacija podržava ilegalnu imigraciju.

Soros fondacija je preselila sjedište iz Budimpešte u Berlin u augustu nakon što je vlada Viktora Orbana usvojila zakone "Stop Sorosu".

Američki predsjednik Donald Trump (Tramp) optužio je Sorosa da je platio žene koje su protestovale zbog sporne kandidature Bretta Kavanaugha (Bret Kavano) za Vrhovni sud.

Soros je bio na meti teorije zavjere i kada su ga konzervativni kritičari optužili da tajno finansira "karavan migranata" koji se iz zemalja Centralne Amerike preko Meksika uputio u SAD.

Američki Federalni istražni biro (FBI) u oktobru je pronašao eksplozivnu napravu u poštanskom sandučetu kod Soroseve kuće u državi New York.

Pročitajte: Protjerivanje Centralnoevropskog univerziteta iz Mađarske

Bliskoistočni Trumpov mirovni plan 'mogao bi propasti'

Protesti Palestinaca na granici sa Izraelom

Osam zemalja članica Evropske unije (EU) upozorilo je predsjednika SAD-a Donalda Trumpa (Tramp) da bi mogao propasti svaki izraelsko-palestinski mirovni plan ako nije zasnovan na granicama prije rata 1967 godine.

"Mi članice Vijeća Evropske unije, željele bismo ponoviti još jednom snažnu posvećenost EU međunarodno dogovorenim parametrima za pravedan i trajan mir na Bliskom istoku, zasnovan na međunarodnom pravu, relevantnim rezolucijama Ujedinjenim nacijama (UN) i ranijim sporazumima", naveli su ambasadori iz osam zemalja, u zajedničkom saopštenju pročitanom u utorak novinarima.

U saopštenju se upozorava da "svaki mirovni plan koji ne priznaje te međunarodno dogovorene parametre rizikuju da bude osuđen na propast".

Ambasadori su se obratili novinarima u sjedištu UN-u u New Yorku nakon sastanka Vijeća sigurnosti posvećenog izraelsko-palestinskom sukobu.

Ambasadorica SAD-a u UN-u Nikki Haley (Niki Hejli) rekla je sastanku da međunarodna zajednica mora podržati taj plan koji još nije predstavljen, prenijeli su izraelski mediji.

Međutim, predstavnici zemalja članica EU koji su govorili na sastanku, Velike Britanije, Francuske, Holandije, Poljske i Švedske rekli su SAD-u da plan mora potvrditi postojeća razumijevanja koja se odnose na rješenje sukoba po modelu dvije države.

Pročitajte: Sedamdeset godina nesreće u Gazi

Kremlj nastavlja s prodajom S-400 Ankari

Ruski obrambeni sustav S-400

Kremlj je priopćio da nastavlja s prodajom unaprijeđenih raketnih sustava S-400 Turskoj, iako je američki State Department odobrio prodaju drugog konkurentskog raketnog sustava Ankari.

Pentagon je u utorak priopćio da je State Department odobrio prodaju raketnih sustava patriot u vrijednosti od 3,5 milijardi dolara Turskoj, nakon što je obaviješten Kongres.

Američki i dužnosnici NATO-a u više navrata upozorili su Ankaru da se ruski sistem ne može integrirati u raketni obrambeni i zračni sustav NATO-a, te da će kupovina S-400 ugroziti tursku nabavku borbenih aviona F-35 i moguće je da će uslijediti sankcije Washingtona.

Obraćajući se novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se te dvije prodaje promatraju odvojeno i da je Rusija već u postupku isporuke sustava S-400 Ankari.

On je dodao da Rusija vjeruje Turskoj da neće odati tajne u vezi sa sustavom S-400 svojim partnerima u Alijansi.

Pročitajte: Turska instalira ruski sustav S-400 u listopadu 2019.

EU postigla dogovor o zabrani uporabe plastike

Plastične slamke

Europska unija (EU) postigla je dogovor o zabrani upotrebe plastike za jednokratnu uporabu, kao što su plastični tanjuri ili slamčice, priopćila je Austrija, kao predsjedavajuća zemlja EU.

Austrijska ministrica za održivost i turizam Elisabeth Kostinger (Elizabet Kestinger) napisala je na Twitteru da je dogovor postignut, istakavši da je riječ o "prekretnici u naporima da se smanji plastični otpad".

Okvirni dogovor trebaju službeno potvrditi zemlje članice EU i parlament EU, a kako se očekuje, stupit će na snagu za dvije godine.

Dogovor koji je postignut i dalje zahtijeva odobrenje članica EU i parlamenta EU. Očekuje se da će zabrana stupiti na snagu za dvije godine.

Europska komisija je u svibnju predložila zabranu niza plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu za koje postoje alternative koje nisu od plastike, uključujući jednokratne plastične posude za hranu.

Više od 80 posto otpada u morima čini plastika, upozorila je tada Komisija.

Plastični otpad posebno je problem u svjetskim morima, jer se sporo razgrađuje i njegovi tragovi često se pronalaze u životinjskim vrstama poput kornjača, kitova ili ptica kao i u plodovima mora kojima se hrane ljudi.

Plastika ne zagađuje, već čovjek
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:16 0:00

Slučaj Huawei: Kina privela i trećeg Kanađanina

Meng Wanzhou

Treći državljanin Kanade priveden je u Kini, objavio je kanadski list National post, pozivajući se na Ministarstvo vanjskih poslova Kanade, prenosi Reuters.

Glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Hua Čunjing rekla je novinarima u Pekingu da ona nije upoznata o toj informaciji.

Dva kanadska državljanina, bivši diplomata Michael Kovrig (Majkl) i biznismen Michael Spavor (Majkl Spejvor), privedeni su nakon što je kanadska policija uhapsila šeficu finansija Huaweija Meng Wanzhou (Meng Vanžu) 1. decembra.

Pročitajte:

'Islamska država' ubila 700 zatvorenika u Siriji

Iz propagandnog videa "Islamske države" u kojem militanti navodno žele izvršiti odsijecanje glave zatvorenicima, fotoarhiv

Sirijski opservatorij za ljudska prava saopćio je da su militanti "Islamske države" na istoku Sirije za dva mjeseca ubili blizu 700 zatvorenika.

Grupa je saopćila da su zatvorenici bili u grupi od 1.350 civila i boraca koje je "Islamska država" držala na svojoj teritoriji u blizini granice sa Irakom.

Militanti kontroliraju mali pojas zemlje istočno od rijeke Eufrat oko grada Hadžin.

Sirijske demokratske snage (SDF), predvođene kurdskom milicijom IPG, bore se protiv militanata "Islamske države" već nekoliko mjeseci uz pomoć američke avijacije i specijalnih snaga.

Glavnokomandirajući SDF-a Mazlum Kobani rekao je agenciji Reuters prošle sedmice da je najmanje 5.000 militanata u dalje u tom području, uključujući veliki broj stranaca koji su spremni da se bore do smrti.

Samoproklamirani kalifat "Islamske države" teritorijalno je umanjen nakon različitih ofanziva preko Iraka i Sirije, iako njeni borci i dalje djeluju u pustinjskoj graničnoj regiji i redovno izvode napade.

Novootkrivena amfibija nazvana po Trumpu

Amfibija, ilustrativna fotografija

Novootkrivena amfibija koja voli da zabije glavu u pijesak nazvana je po američkom predsjedniku Donaldu Trumpu zbog njegove politike o klimatskim promjenama.

Dermophis donaldtrumpi je otkriven u Panami, a naziv mu je osmislio Aidan Bell (Ejdan Bel), prvi čovjek kompanije EnviroBuild koja se bavi proizvodnjom održivih materijala.

Za privilegiju da imenuje novu vrstu, kako navodi BBC, ta kompanija je morala da plati 25.000 dolara.

Cilj je bio skretanje pažnje javnosti na klimatske promjene. Bell je rekao da je otkriveni organizam naročito podložan uticajima klimatskih promjena i da je u opasnosti da izumre zbog Trumpove politike o ovom pitanju.

Malo, slijepo stvorenje je tip vodozemca koji uglavnom živi pod zemljom, a Bell je očigledno pronašao zajedničku crtu u njegovom ponašanju i ponašanju Donalda Trumpa, navodi BBC.

Trump, kada ne želi slušati o naučnom konsenzusu o klimatskim promjenama, zabije glavu u pijesak, smatra Bell.

Pročitajte:

Kuba: Legalizacija istopolnih brakova na čekanju

Gej parada u Havani, fotoarhiv

Kuba je odustala od izmena Ustava koje bi otvorile put legalizaciji istopolnih brakova zbog protivljenja građana konsultovanih o ovom pitanju, izjavili su kubanski zvaničnici.

Članovi Komisije zadužene za izradu novog ustava rekli su da u nacrtu neće biti definisano ko su osobe koje stupaju u brak.

Prvobitni predlog bio je da se brak definiše kao zajednica "dvoje ljudi" i tako zameni dosadašnja definicija u kojoj piše da je reč o zajednici "muškarca i žene".

Kubanska skupština treba da glasa o nacrtu novog ustava koji bi se našao na referendumu početkom 2019.

Zabranjen ulazak Goranu Radosavljeviću u SAD

Goran Radosavljević (u sredini)

Američke vlasti zabranile su ulaz u Sjedinjene Države bivšem komandantu srpske Žandarmerije Goranu Radosavljeviću - Guriju zbog umiješanosti u grubo kršenje ljudskih prava, navodi se saopštenju Ministarstva vanjskih poslova.

Odjeljenje Ministarstva je javno označilo Radosavljevića u skladu sa članom 7031 (c) Zakona o državnoj službi, vanjskim poslovima i srodnim programima zbog njegove uključenosti u kršenja ljudskih prava, precizira se.

"Član 7031 (c) predviđa da u slučajevima kada državni sekretar ima vjerodostojne informacije da su strani zvaničnici uključeni u značajnu korupciju ili grubu povredu ljudskih prava, te osobe i članovi njihove uže familije nisu prihvatljivi za ulazak u Sjedinjene Države. Radosavljević je vjerodostojno upleten u ubistvo braće Bitići 1999. godine, troje albansko-američke braće koji su ubijeni u Srbiji nakon rata na Kosovu", navodi se u saopštenju.

Zakon takođe zahtijeva, ističe se, da državni sekretar javno ili privatno odredi takve zvaničnike i članove njihove porodice.

"Osim javnog označavanja Radosavljevića, Ministarstvo takođe javno određuje i njegovu suprugu, Svetlanu Radosavljević te kćerku Anu Radosavljević.

Bitići: Vučić imenovao Gurija kao odgovornog za ubistvo moje braće
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:35 0:00

Diplomatska komunikacija Brisela meta hakera

Zgrada Evropske komisije, Brisel

Diplomatska komunikacija zvaničnika Evropske unije (EU) bila je meta hakerskih napada tokom perioda od tri godine, piše New York Times.

List navodi da su hiljade poruka presretnute, u kojima se diplomate bave različitim pitanjima, od američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) do globalne trgovine.

Upad je otkrila kompanija koja se bavi cyber sigurnošću pod nazivom Area 1.

Evropski zvaničnici rekli su da pošta sa oznakom povjerljivo ili tajno nije pogođena ovim upadom koji je trajao tri godine.

Neimenovani stručnjak rekao je za list New York Times da su metode koje su hakeri koristili slične onima koje koristi kineska vojska.

"Nakon više od deset godina iskustva sa kineskim cyber operacijama, nema sumnje da je ova kampanja povezana sa kineskom Vladom", rekao je on.

Presretnute poruke, poznate kao diplomatske depeše, otkrivaju i jednu razmjenu mišljenja diplomata o sastanku Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u julu, u kojoj se navodi da je "sastanak bio uspješan, bar za Putina".

U drugoj poruci otkrivaju se detalji privatnog susreta kineskog predsjednika Xi Jinpinga (Si Đinping) i evropskih zvaničnika početkom godine. U toj poruci kineski predsjednik kaže da Kina neće dozvoliti maltretiranje Washingtona "čak i u slučaju da trgovinski rat svima nanese štetu".

MMF odobrio zajam Ukrajini od 3,9 milijardi dolara

Sjedište MMF-a u Washingtonu, SAD

Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je da je odobrio paket pomoći Ukrajini od ukupno 3,9 milijardi dolara.

Prva tranša od 1,4 milijardi dolara bit će odmah isplaćena.

Program predviđa ukupan zajam od 3,9 milijardi dolara u periodu od 14 mjeseci, navodi se u saopštenju MMF-a.

MMF je u oktobru dao zeleno svjetlo za realizaciju programa za Kijev, koji izlazi iz teške ekonomske krize i koji je suočen sa značajnim dugovanjima do 2020. godine.

Ves Mičel Vučiću: Dijalog jedini način za rešenje između Beograda i Prištine

Ves Mičel

Pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Ves Mičel rekao je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da je dijalog jedini način da se nadje rešenje za odnose Beograda i Prištine i da je prevazilaženje tenzija od presudnog značaja.

Mičel i Vučić su telefonom razgovarali o situaciji u regionu, a posebno o odnosima Beograda i Prištine, saopštio je kabinet srpskog predsednika.

Vučić je Mičelu rekao da je Srbija uvek želela mir, očuvanje stabilnosti i postizanje kompromisnog rešenja, i dodao da će delovanje Beograda i u budućnosti biti usmereno ka istom cilju, navodi se u saopštenju.

Britanija za nastavak dijaloga Srbije i Kosova

Britanski ambasador u Srbiji Denis Kif

Velika Britanija zalaže se za nastavak dijaloga Srbije i Kosova i smanjenje nastalih tenzija, izjavio je u Beogradu britanski ambasador Denis Kif.

„Podržavamo dijalog i ulogu Evropske unije u dijalogu. Nadamo se da će biti napretka“, izjavio je ambasador Denis Kif na tribini u Beogradu u organizaciji mirovnog Foruma ZFD.

Odnosi između Beograda i Prištine postali su napeti nakon što je Kosovo uvelo tarife na uvoz robe iz Srbije i BiH od 100 odsto i nakon što je odlučilo da uđe u proces transformacije Bezbedonosnih snaga Kosova u vojsku.

Odložano izricanje presude Flynnu u 'ruskoj istrazi'

Michael Flynn ispred Okružnog suda u Vašingtonu 18. decembra 2018.

Federalni sudija Emmet Sullivan u Okružnom sudu u Vašingtonu odložio je izricanje presude bivšem savjetniku američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sugurnost Michaelu Flynnu u slučaju "ruske istrage" utorak.

Flynn je bio prvi savjetnik Trumpa za nacionalnu sigurnost i podnio je ostavku nakon manje od mjesec dana na toj dužnosti, zbog laganja o svojim kontaktima sa Rusima.

Flynn je priznao krivicu zbog toga što je lagao federalnim agentima FBI-ja o svojim razgovorima sa tadašnjim ruskim ambasadorom u Vašingtonu Sergejom Kislijakom.

Specijalni istražitelj koji vodi rusku istragu Robert Mueller je tražio da Flynn ne bude osuđen na zatvorsku kaznu jer je, kako je rečeno, već osigurao "suštinsku" saradnju sa tužiocima u mnogobrojnim ispitivanjima.

Sudija Sullivan ga je međutim napao, rekavši Flynnu da je njegovo ponašanje odvratno, i da je lagao zvaničnicima Bijele kuće, koji su potom lagali javnost.

"Bez dileme Vi ste prodali svoju zemlju" rekao je sudija Sullivan. "Neću kriti svoju zgađenost, i moj prezir za ovo kriminalno djelo".

Sudija je takođe rekao da je Flynn djelovao i kao nezvanični lobista za Tursku čak i dok je radio u Tumpovoj izbornoj kampanji i dok se pripremao da bude njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući.

U jednom trenutku sudija je pitao tužioce da li je Flynn mogao biti optužen i za izdaju, iako je naknadno rekao da nije sugerisao takvu optužbu.

Sudija Sullivan je, kako navodi Reuters, očigleno bio spreman da osudi Flynna na zatvorsku kaznu, ali mu je dao opciju odlaganja presude da bi u potpunosti mogao da sarađuje u svakoj istrazi koja je u toku. Flynn je prihvatio ponudu.

Tužioci su rekli da im je Flynn već obezbijedio najveći nivo sardnje, ali da je moguće da bi dodatno mogao pomoći istražiteljima.

Novi datum izricanja presude nije objavljen, ali sudija tražio od Muellerovog tima i Flynnovih advokata da mu dostave izvještaj o statusu istrage do 13. marta.



Đukanović-Orav: Nastaviti dijalog o reformi izbornog zakonodavstva

Aivo Orav, šef delegacije EU u Crnoj Gori

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Aiva Orava, na njegovu inicijativu, uoči sjutrašnjeg učešća na radnom ručku lidera zemalja Zapadnog Balkana u Briselu sa visokom predstavnicom za vanjsku politiku i bezbjednost Federikom Mogerini.

Ambasador Orav čestitao je Crnoj Gori na otvaranju poglavlja 27, izražavajući nadu da će se nastaviti napredak u procesu integracija.

Zadovoljstvo ostvarenim napretkom iskazao je i Đukanović, uz ocjenu da je otvaranje ovog poglavlja bio kompleksan zadatak koji je Crna Gora posvećenim radom ispunila i stvorila preduslove za dalji dinamičan napredak u pregovorima.

U tom kontekstu je zahvalio EK i Delegaciji EU na pomoći i doprinosu ovom zajedničkom uspjehu.

Obostrano je ocijenjena potreba nastavka dijaloga u Skupštini o reformi izbornog zakonodavstva i ostalih pitanja koja su u nadležnosti rada privremenog odbora kao što su odgovaranje na izazove iz oblasti medija, uz uključivanje svih zainteresovanih strana, pri čemu je Orav istakao konstruktivnu ulogu stranaka koje su učestvovale u formiranju privremenog odbora.

Sobranje usvojio zakon o selektivnoj amnestiji za 27. april

Sobranje

Parlament Makedonije je večeras po skraćenom postupku usvojio zakon o amnestiji dela učesnika nasilnog upada u makedonsko sobranje 27. aprila 2017.

Za taj zakon je glasalo 95 od 120 poslanika, među kojima su bili i poslanici opozicione VMRO DPMNE, iako je ta partija ranije uporno insistirala na tome da je za opštu, a ne selektvnu amnestiju za dogadjaje od aprila prošle godine.

Usvajanje Zakona o amnestiji za 27. april je jedan od uslova za podršku procesu za izmene Ustava koje je postavila grupa od osam bivših poslanika VMRO DPMNE, među kojima se protiv nekoliko njih vodi sudski postupak zbog učešća u tom nasilnom događaju.

Istovremeno sa usvajanjem Zakona o amnestiji, u utorak posle podne je u makedonskom parlamentu počela treća, završna faza procesa ustavnih izmena zbog promene imena države u Severna Makedonija, koja bi trebalo da bude završena polovinom januara finalnim glasanjem za predlog ustavnih amandmana.

Kako je objašnjeno, svi optuženi za 27. april imaće rok od pet dana po stupanju zakona na snagu, da podnesu zahtev za amestiju, a sud i tužilaštvo će im odgovoriti da li zahtev prihvaćen.

Zakon navodi dela koja nisu predmet amnestije, pa pravo na amestiju neće imati organizatori nasilja od 27. aprila i oni koji su učestvovali u priremama, nasilju, nosili oružje i eksplozivne naprave i službena lica koja su postupila suprotno ovlašćenjima.

Trump pristao na gašenje njegove Fondacije nakon sudske tužbe

Tužiteljka u nastavku traži da starijoj djeci Donalda Trumpa bude zabranjeno vođenje humanitarnih organizacija

Američki predsjednik Donald Trump pristao je da zatvori svoju dobrotvornu fondaciju nakon sudske tužbe u kojoj je optužen za "šokantan model nelegalnosti" odnosno zloupotrebu fondova njegove organizacije.

Njujorška državna tužiteljka Barbara Underwood objavila je u utorak gašenje fondacije. Underwood je podnijela tužbu protiv organizacije, zatraživši milione dolara otplate.

Tužiteljka Underwood je optužila Trumpa da je koristio Fondaciju za sopstvenu korist, uključujući i za predsjedničku kampanju.

"Naš zahtjev je detaljno pokazao šokantan model nelegalnosti u koji je uključena Trump Fondacija, uključujući i nazakonitu koordinaciju sa Trumpovom predsjedničkom kampanjom, neprekidno i namjerno takvo djelovanje i još mnogo toga. To je doprinijelo da Trump Fondacija funkcioniše na nivou malo većem nego kao čekovna knjižica koja služi biznis i političkim interesima gospodina Trumpa" rekla je Underwood.

Ovaj sporazum još mora da potvrdi sudija, ali je tužiteljica rekla:

"Ovo je jedna važna pobjeda za vladavinu prava".

Njena tužba će pritom se nastaviti procesuirati.

"Mi ćemo nastaviti naprijed sa našom tužbom da bi osigurali da Trump Fondacija i njeni direktori budu pozvani na odgovornost zbog jasnog i ponavljanog kršenja državnih i federalnih zakona", rekla je Underwood.

Državna tužiteljica Njujorka, kako agencije prenose demokrata, traži milione dolara u penalima i takođe traži da Trumpovoj starijoj djeci bude zabranjeno da vode druge humanitrane organizacije.

Predsjedništvo BiH smijenilo 21 ambasadora

Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović, članovi Predsjedništva BiH

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u utorak je na vanrednoj sjednici smijenilo 21 ambasadora.

Predsjedništvo BiH s dužnosti je opozvalo ambasadore Bosne i Hercegovine u Bugarskoj, Češkoj, Crnoj Gori, Egipatu, Grčkoj, Izraelu, Japanu, Kanadi, Rumuniji, Sloveniji, Srbiji, Švicarskoj, Belgiji, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, te ambasadora BiH pri Svetoj Stolici .

Predsjedništvo BiH je s dužnosti opozvalo i šefa Stalne misije BiH pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, šefa Stalne misije BiH pri Vijeću Evrope u Strazburu, šefa Misije BiH pri OSCE-u i Uredu UN-a u Beču, generalnog konzula BiH u Istanbulu u Republici Turskoj, generalnog konzula BiH u Milanu u Italiji i počasnog konzula BiH u Tel Avivu u Državi Izrael.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik odmah po preuzimanju dužnosti je najavio da će smjena ambasadora biti jedan od njegovih prvih poteza jer, kako tvrdi, ovi ambasadori do sada nisu kontaktirali RS ni po jednom pitanju.

Dodik je nakon sjednice Predsjedništva koja je održana 12. decembra kazao da su on i Željko Komšić tražili da se smijeni jedan broj ambasadora.

"Za sedam dana pripremit ćemo informacije o tome i pripremiti imenovanja za one koji budu razriješeni", kazao je tada Dodik.

Iz Predsjedništva BiH za sada nije saopćeno ko će biti novi ambasadori i šefovi misija.

Napeto na presu Mogherini i Brnabić u Briselu

Premijerka Srbije Ana Brnabić i šefica EU diplomatije Federica Mogherini u Briselu 18. decembra 2018.

Visoka predstavnica Evropske Unije za spoljnu politiku bezbednost Federica Mogherini, je upozorila da je alternativa dijalogu “veoma opasna” ali je poručila stranama da je isključivo na Beogradu i Pirštini da odluče o sudbini dijaloga.

“I dalje verujem da dijalog može da ima dobre rezultate. Ne mogu i ne želim da zamislim koja je alternativa dijalogu”, rekla je Mogherini. Šefica evropske diplomatije je naglasila da su i Priština i Beograd obavezane da sprovedu sve sporazume koje su do sada postigli. Ona je ponovila briselski stav da odluka kosovske vlade da uvede tarifu na uvoznu robu iz Srbije i BiH, krši CEFTA-u i zatražila njeno povlačenje. Mogherini je takođe potvrdila da je bilo akcija, koraka ili izjava sa srpske strane “koji nisu pomogle pozitivnoj atmosferi za konstruktivan dijalog”.

Ove navode je Mogherini iznela nakon sastanka Saveta o Stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom, čiju delegaciju je predvodila premijerka Ana Brnabić. Šefica srpske vlade je optužila Prištinu da nije ispunila ključni dogovor iz Briselskog sporazuma, formiranje Zajednice srpskih opština.

Postupke srpske strane prema Kosovu, Brnabić je ocenila legitimnim.

“Da li ima smisla da Priština može da lobira za priznanje nezavisnosti a da Beograd ne može da lobira da neke države povuku priznanje?”, rekla je Brnabić.

“Takođe ne smatram da je fer da dok traje dijalog, Priština pokušava da postane članica međunarodnih organizacija jer to mora da bude deo dijaloga. Ali ako vi pokušavate da se učlanite, naš posao je da vas sprečimo”, dodala je šefica vlade u Beogradu.

Premijerka Srbije Ana Brnabić je prigovorila na navode Mogherini i njeno obraćanje stranama, jer prema Brnabić, “ne postoje dve strane”.

Šefica evropske diplomatije je na ovu opasku odgovorila beogradskoj sagovonici da “nema nameru da održi novu rundu dijaloga u sali sa novinare”.

Federica Mogherini je upitana oko jučerašnjeg napetog sastanka u istom formatu sa Kosovom, i zašto je otkazana njena konferencija za štampu sa kosovskim premijerom Ramušom Haradinajem.

Šefica evropske diplomatije je ponovila da nije tajna da su u više navrata briselski zvaničnici uputili poziv prištinskoj strani da povuče odluku o tarifama koja “nije u duhu SSP-a”.

“Nezadovoljstvo je bilo očigledno i to nije nikakva tajna. Razlog zašto smo se sa kosovkim premijerom složili da ne održimo konferenciju za štampu jeste to što nismo imali šta da vam saopštimo”, rekla je Federica Mogherini.

Revizor: Neefikasno subvencionisanje javnih preduzeća u Srbiji

Duško Pejović, predsednik Državne revizorske institucije (DRI) na predstavljanju izvještaja 18. decembar 2018.

Lokalne samouprave u Srbiji su iz budžeta dale 57,5 milijardi dinara (oko 487 miliona evra) za subvencije javnim preduzećima od 2015. do 2017. godine, pokazao je izveštaj Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji svrsishodnosti „Subvencije jedinice lokalne samouprave javnim preduzećima“

Zaključci DRI ukazuju na to da su subvencije iz lokalnih budžeta davane bez adekvatno uspostavljene kontrole, zbog čega postoji bojazan da novac nije efikasno upotrebljen.

„Analiza uzorka koji obuhvata osam revidiranih lokalnih vlasti pokazala je da su samo one odobrile 31 milijardu dinara za tekuće poslovanje i pokriće gubitaka javnih preduzeća, a deset milijardi za kapitalna ulaganja u preduzeća, zbog čega su smanjene mogućnosti za unapređenje lokalne infrastrukture“, rekao je predsednik DRI Duško Pejović na predstavljanju izveštaja.

U revidiranom uzorku su gradovi Beograd, Kragujevac, Subotica i Pančevo, opštine Smederevska Palanka i Bor (u međuvremenu dobio status grada) i gradske opštine Grocka i Obrenovac. Njihove subvencije javnim preduzećima predstavljaju 72 odsto ulaganja svih lokalnih samouprava u javna preduzeća od 2015. do 2017. godine, što prema rečima Pejovića, znači da one predstavljaju reprezentativan uzorak.

„Subvencije koje su lokalne samouprave iz budžeta odobrile nisu efikasno upotrebljene. Tri četvrtine ukupnih subvencija javnim preduzećima nisu dovele do unapređenja razvoja, a kod jedne četvrtine preduzeća postojao je rizik da bi im redovno poslovanje bilo ugroženo da nisu dobili budžetski novac“, rekao je Pejović i dodao da su po pravilu gotovo sve lokalne samouprave uvećavale novac za subvencije.

„Još jedan problem na koji smo ukazali je da je gotovo ustaljena praksa da lokalne samouprave donesu početnu odluku o subvencijama u budžetu na jednom iznosu, a godinu završe rebalansom ili izmenom odluke u kom su bespovratna davanja na mnogo većem iznosu“, ukazuje Pejović.

„Analizom izvršenja smo utvrdili da su subjekti revizije u 2016. u odnosu na 2015. povećali subvencije javnim preduzećima za 420 miliona dinara, a 2017. za čak 7,1 milijardu dinara u odnosu na prethodnu godnu“, ističe predsednik DRI.

Pejović je objasnio da je na toliki skok u dodeli subvencija najviše uticala promena statusa Direkcija za izgradnju koje su do 1. decembra 2016. godine bile na redovnom finansiranju iz budžeta, da bi nakon toga postale vanbudžetski korisnici.

„To znači da su kroz subvencije u iznosu od preko 6 milijardi dinara u 2017. godini direkcije dobile dodatna bespvratna davanja, koja su im ranije obezbeđivana kroz budžetske stavke“, objašnjava Pejović.

Pejović ističe i da lokalne vlasti nisu posvećivale dovoljno pažnje mišljenju građana o kvalitetu komunalnih usluga koje dobijaju od javnih preduzeća, kao i da je 67 odsto bespovratnih davanja otišlo na oblast javnog prevoza, odnosno na zarade i gorivo u tim preduzećima.

„Tu prednjači Grad Beograd koji je za izdvajanja GSP u navedenom periodu namenio preko 26,7 milijardi dinara. Mi smo i ranije ukazivali da Grad Beograd u izveštajima treba da razdvoji sredstva za subvencionisanje prevoza za pojedine kategorije stanovništva od novca koji grad daje da bi GSP poslovao“, navode u DRI.

DRI je ranije utvrdila i da su neka javna preduzeća dobijala novac iz budžeta za svoje poslovanje, a u istoj godini ostvarivala dobit.

„Ta je dobit bila veća od vrednosti subvencije. Što čini situaciju apsurdnom, jer pokazuje da subvencija nije ni bila potrebna. Utvrdili smo i da se često dešava da ta javna preduzeća ne vrate novac u lokalni budžet, kako je propisano, pa je lokalna kasa dvostruko na udaru“, ističe predsednik DRI.

DRI je uputio inicijativu Narodnoj skupštini Republike Srbije da se u Zakonu o budžetskom sistemu definiše pojam 'subvencija'.

„Ni u jednom propisu države nema tačne definicije šta znači subvencija“, ističe Pejović.

Od 370 srpskih plaćenika u Ukrajini, četvorica u zatvoru

Na slici desno Bratislav Živković protiv koga je u avgustu 2018. Više javno tužilaštvo u Kruševcu pokrenulo istragu za organizovanje učešća u ratu u Ukrajini

Ukrajinski ambasador u Beogardu izjavio je da je od 370 srpskih plaćenka na istoku Ukrajine, njih četvorica u zatvoru, te da je za hapšenja informacije dobio iz medija.

„Vama kao novinarima je mnogo lakše da dobijete informacije šta Srbija tačno radi po pitanju srpskih državljana koji su ratovali ili ratuju na teritoriji Ukrajine nego meni kao ukrajinskom ambasadoru“, poručio je u utorak ukrajinski ambasador u Srbiji Oleksander Aleksandrovič komentarišući saradnju dve države po pitanju srpskih plaćenika na stranim ratištima.

On je objasnio da sve što kao ambasador zna o ovom temi, zna preko srpskih medija, kojima, putem pristupa informacijama od javnog značaja, srpsko Više tužilaštvo dostavlja tražene informacije.

„Do sada je srpsko pravosuđe donelo 28 sudskih odluka, od kojih su 24 uslovne kazne, a neki od njih su, prema pisanjima Radija Slobodna Evropa i Balkan Insight-a opet otišli i ratuju protiv Ukrajine. Od svih uhapšenih, i to sam iz srpskih medija sam saznao, njih četvoro je u zatvoru, ali za sve ovo vreme ja nikada nisam mogao da dobijem informaciju ko su ti ljudi, da li su oni stvarno u zatvoru niti koliko su oni dobili godina zatvora“, rekao je Aleksandrovič.

On je napomenuo da je prema podacima ukrajinske službe bezbednosti identifikovano 370 državljana Srbije koji su ratovali na strani proruskih separatista u istočnoj Ukrajini. Srpsko Više javno tužilaštvo i Viši sud u Beogradu za RSE su potvrdili da je krivični postupak pokrenut protiv 45 osoba.

Srbija je 2014. godine usvojila izmene krivičnog zakonika kojim se organizovanje i odlazak na strana ratišta kaznjavaju zatvorskom kaznom. Međutim, saradnja ukrajinske službe bezbednosti i srpske BIA i Višeg javnog tužilaštva i dalje ne funkcioniše, a prema rečima ukrajinskog ambasadora, od 2014. pa do danas, timovi dveju država koji rade na slučajevima stranih plaćenika, ni jednom se nisu sastali.

„Morate da pitate predstavnike vlade Srbije zbog čega se saradnja toliko loša. Mi sa naše ukrajinske strane redovno šaljemo sve nova informacije koje imamo. Nekoliko krivičnih postupaka je pokrenulo i ukrajinsko tužilaštvo i poslalo zahteve srpskim kolegama shodno međunarodnim standardima, ali nismo dobili informacije ni od BIA ni od tužilaštva. Mi smo rekli da su naše službe spremne da prime srpsku delegaciju, da se dva tima sastanu i razmene informacije i ustanove dalje korake u radu, ali do sada nije bilo nikakvog odgovora sa srpske strane“, objasnio je on, rekavši da pored slanja pozivnih pisama i diplomatskih nota ne postoji više ni jedan diplomatski mehanizam putem kojeg srpska strana može da se privoli na saradnju po ovom pitanju.

Srbija zakazala i na međunarodnom planu

Da se nesaradnja Srbije i Ukrajine sa teme stranih plaćenika prelila i na međunarodni okvir, istakao je ukrajinski ambasador rekavši da Kijev nije srećan kada Srbija glasa protiv Ukrajine u međunarodnim organizacijama.

"Tokom posete predsednika Petra Porošenka Srbiji postignut je dogovor da dve zemlje ne glasaju jedna protiv druge. Juče je u Generalnoj skupštini UN bila rezoluzijca o militarizaciji Azovskog mora i Krima, i Srbija je opet glasala protiv Ukrajine. (Rezolucija je usvojena sa 66 glasova za i 19 protiv). Mogla je da se uzdrži ili ne učestvuje u glasanju a glasala je protiv. To ne razumem“, rekao je Aleksandrovič.

On je posdetio da je Ukrajina nedavno glasala protiv prijema Kosova u Interpol, te da ne priznaje Kosovo što dokazuju konkretnim koracima.

Reporteri bez granica: U 2018. ubijeno 80 novinara

Christophe Deloire, generalni sekretar Reportera bez granica (RSF)

Medijska organizacija Reporteri bez granica (Reporters Without Borders/RSF) je saopštila da je 2018 -ta bila godina "nezabilježenog" neprijatelstva prema novinarima širom svijeta.

U izvještaju objavljenom u ponedjeljak u kojem je podcrtan zlostavljački tretman novinara širom svijeta, Reporteri bez granica su naveli da je u 2018. širom svijeta ubijeno 30 novinara "zbog njihovog rada".

Više od polovine novinara ubijenih tokom godine "bili su sračunate mete", navodi se, dodajući da je ukupan broj žrtva ne uključuje i još 10 smrti koje se još istražuju.

Izvještaj Reportera bez granica nadovezuje se na oktobarski izvještaj Komiteta za zaštitu novinara (CPJ) u kojem je navedeno da je u posljednjoj deceniji ukupno 324 novinara "ućutkano tako što su ubijeni" i da u 85 posto slučajeva počinioci nijesu osuđeni.

Christophe Deloire generalni sekretar Reportera bez granica, kaže da je "nasilje nad novinarima dostiglo nivo bez presedana ove godine, i da je situacija sada kritična".

Porast nasilja reflektuje "mržnju prema novinarima koja je glasna, nekada i veoma otvoreno proklamovana od strane beskrupulozinih političara, religioznih lidera i biznismena" kaže Deloire.

On je rekao da socijalni mediji takođe "snose veliku odgvornost" za pojačnje "iskazivanja mržnje" protiv novinara kojima se "legitimiše nasilje", podriva "novinarstvo i sama demokratija, svakog dana pomalo."

Najviše novinara u 2018. ubijeno je u Avganistanu ukupno 13.

Tramp pisao Tačiju: Podrška sporazumu koji bi uvažio interese Kosova i Srbije

Donald Trump

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio je pismo kosovskom predsedniku, Hašimu Tačiju, u kojem između ostalog traži od Tačija i ostalih lidera Kosova da „iskoriste jedinstven trenutak i govore jednoglasno tokom mirovnih pregovora, i da se uzdrže od akcija koje bi mogle da otežaju postizanje sporazuma“.

„Kosovo je ključni partner u našim naporima za garantovanja mira i stabilnosti u celoj Evropi. Pozdravljam vaše trenutne napore za pomirenje sa Srbijom. Neuspeh u pokušaju da se iskoristi ova jedinstvena mogućnost bila bi tragedija, budući da je teško očekivati drugu šansu za sveobuhvatan mir uskoro“, stoji u pismu kojeg je potpisao Tramp 14. decembra.

Dodaje se da su Sjedinjene Države puno investirale u uspeh Kosova kao nezavisna i suverena država, i da žele da se Kosovo dalje razvija.

„Spremni smo da pomognemo vašim naporima u postizanju sporazuma koji bi uvažio interese i Kosova i Srbije. Takav sporazum je na dohvatu“, dodaje se.

Takođe se ističe kako će Tramp biti domaćin Hašimu Tačiju i srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću u Beloj kući a kako bi se proslavio „ovaj istorijski sporazum“.

Predsednik Kosova Hašim Tači zahvalio je američkom predsedniku na pismu podrške.

Tači je na Twiiteru napisao rekao da se i on raduje tome da proslavi "konačnost mira" u Beloj kući i otvaranju puta Kosova u članstvo NATO, EU i UN.

Papa: Neprihvatljivo je kriviti migrante za zlo

Poglavar Katoličke crkve papa Franjo izjavio je da su politički govori u kojim se govori protiv migranata i siromašnih "neprihvatljivi".

Franjo je objavio godišnju poruku mira koju posvetio potrebi za politikom koja bi promovisala mir.

Navodeći vrline i mane politike, Franjo je rekao da je nacionalizam jedna od prijetnji miru zato što uništava povjerenje u globalizovani svijet.

Još jedno ugrožavanje mira, rekao je papa u utorak, predstavlja širenje oružaja i terora nad nevinima i ugrožnima koji su primorani da napuste svoje domove zbog bezbjednosti.

"Politički govori koji teže da svu krivicu svale na migrante i liše siromašnje nade su neprihvatljivi. Umjesto toga potrebno je ponovo reafirmisati mir zasnovan na poštovanju svake osobe", poručio je papa Franjo.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG