Crnogorski uvoz prošle godine je iznosio 2,1 milijardi EUR, dok je izvezena roba vrijedna 600 miliona EUR. Ti podaci su zabrinjavajući, ali Crnogorcima na ruku idu veliki prihodi od turizma i prodaje nekretnina, prenosi beogradska Politika.
Poslije deobe zajedničke države, najveći minus napravila je Hrvatska, čiji je ukupni spoljni dug premašio 35 milijardi EUR, deset puta više nego što su imali uoči raspada Jugoslavije.
Slovenija je na drugom mjestu sa 30,7 milijardi EUR, ali je, zbog ekonomsko-poilitičke stabilnosti njihova pozicija znatno bolja od Hrvatske.
Slovenija ne brine zbog duga jer ima izražen izvoz. Ta država je prošle godine izvezla robu vrijednu 19,3 milijardi EUR. Uvoz je koštao 21,4 milijarde, što znači da je više od 80 odsto uvoza pokriveno izvozom.
Srbija je, sa ino-dugom od 18,6 milijardi EUR na trećem mjestu. Njoj je, nakon podjele jugoslovenskog duga, pripalo 38 odsto ukupnog duga, a u vrijeme razlaza ta država je, zajedno sa Crnom Gorom, naslijedila 5,55 milijardi EUR zaduženja.
Bosna i Hercegovina trenutno duguje 5,5 milijardi, a Makedonija knjiži 3,7 milijardi EUR inostranog duga.
Poslije deobe zajedničke države, najveći minus napravila je Hrvatska, čiji je ukupni spoljni dug premašio 35 milijardi EUR, deset puta više nego što su imali uoči raspada Jugoslavije.
Slovenija je na drugom mjestu sa 30,7 milijardi EUR, ali je, zbog ekonomsko-poilitičke stabilnosti njihova pozicija znatno bolja od Hrvatske.
Slovenija ne brine zbog duga jer ima izražen izvoz. Ta država je prošle godine izvezla robu vrijednu 19,3 milijardi EUR. Uvoz je koštao 21,4 milijarde, što znači da je više od 80 odsto uvoza pokriveno izvozom.
Srbija je, sa ino-dugom od 18,6 milijardi EUR na trećem mjestu. Njoj je, nakon podjele jugoslovenskog duga, pripalo 38 odsto ukupnog duga, a u vrijeme razlaza ta država je, zajedno sa Crnom Gorom, naslijedila 5,55 milijardi EUR zaduženja.
Bosna i Hercegovina trenutno duguje 5,5 milijardi, a Makedonija knjiži 3,7 milijardi EUR inostranog duga.
