Dostupni linkovi

Građani neinformisani o NATO-u


Aleksandar Dedović

Gost nedjeljnog intervjua Radija Slobodna Evropa je direktor nikšćke NVO Alfa centar Aleksandar Dedović, koji govori o procesu pristupanja Crne Gore NATO-u, mogućim implikacijama takvog opredjeljenja, i uticajem Alijanse na demokratski, ekonomski i ukupan društveni razvoj države.

RSE: Gospodine Dedoviću, kakav je nivo informisanosti građana i ostalih relevantnih subjekata o NATO savezu?

Dedović: Razna istraživanja, vršena od specijalizovanih agencija i nevladinih organizacija na tu temu, pokazuju da je nivo informisanosti nedopustivo nizak kada je u pitanju jedno ovako ozbiljno i veoma važno pitanje o budućnosti države Crne Gore, stoga mogu ustvrditi da je nivo informisanosti na prilično niskom nivou iz više razloga: objektivnih i subjektivnih, a jedan od objektivnih razloga je, na žalost, veoma mala zainteresovanost građana za ovako važne teme.

RSE: U decembru 2006.godine Alfa centar je formirao tim koji se bavi prvenstveno istraživanjem i analizom članstva Crne Gore u Partnerstvu za mir i budućim koracima ka NATO i mogućim implikacijama koje bi to članstvo donijelo. Do kakvih ste saznanja došli?

Dedović: Rezultat aktivnosti koje smo realizovali na tom planu, što se tiče ovog našeg tima, je prvi zaključak do kojega smo došli - da su građani neinformisani i da nemaju dovoljno pravih, tačnih i relevantnih informacija o karakteru NATO-a kao političke organizacije, kao ekonomskog saveza, kao naučnog saveza. Uglavnom su njihovi komentari i njihove predrasude bile zasnovane na emocijama i događajima koje su se dešavale decenijama iza nas. Ono što smo našim istraživanjem utvrdili je da ipak Crna Gora u odnosu na druge članice zemlje koje ili aspiriraju da budu članice NATO-a imaju svoje specifikuume, a to je da ipak u toku '99. godine NATO snage su intervenisale upravo na ovim prostorima i to naš narod ne može nikako zaboraviti, a naravno da članstvo u NATO sa sobom nosi i one pozitivne, a i negativne strane koje bi valjalo dobro, a pažljivo istražiti i analizirati i predočiti građanima kako bi oni ipak na kraju donijeli svoju odluku o članstvu Crne Gore u ovom savezu.

RSE: Pomenuli ste ’99. godinu. Kako prevazići snažne emocije dijela gradjana kojima je još uvijek u svježem sjećanju djejstvo NATO snaga na ovim prostorima od prije skoro desetak godina?

Dedović: '99. godine je tačno da su NATO snage intervenisale u cilju uspostave i očuvanja mira kako to nazivaju. Ta dešavanja su nazivana različitim imenima: od besomučne i ničim izazvane agresije, preko rata, bombardovanja, konflikta do intervencije, i na kraju "Milosrdnog anđela" kako se zvala ta operacija. Naravno da to nije bilo daleko, naravno da postoje i žive ljudi, naravno da su pale žrtve koje nikako ne smijemo i nećemo zaboraviti, ali ipak moramo voditi računa o budućnosti mladih Crnogoraca, o njihovom bezbjednom životu, o životu u jednom sigurnom, ekonomski razvijenom i modernom okruženju što je u svakom slučaju ovo porodica od 28 razvijenih zemalja članica NATO-a.

RSE: Crna Gora se već neko vrijeme nalazi u procesu pristupanja NATO savezu, ali očigledno je da gradjani nemaju sasvim jasnu sliku o ovoj alijansi, pa se njena suština često simplifikuje i doživljava kroz neke, sada nepostojeće, hladnoratovske kategorije ili se identifikuje sa politikom Sjedinjenih Američkih Država?

Dedović: To je tačno. Naravno da Sjedinjene Američke Države imaju vodeću ulogu u NATO-u, mada je ne treba u potpunosti identifikovati jer opšte je poznata činjenica da za jednim stolom u NATO-u potpuno ravnopravno sjede sve zemlje članice i donose odluke koje su važne za djelovanje i budućnost saveza. Ono što je naravno prisutno u diskusijama i javnoj debati kakvoj takvoj ovdje u Crnoj Gori to je da će Crna Gora članstvom u NATO-u izgubiti dio svog identiteta i suvereniteta što je potpuno neutemeljeno jer bez jednog potpunog koncenzusa važne odluke se ne donose nikako.

RSE: Koliko košta članstvo u NATO-u?

Dedović: Članstvo u NATO-u kao i svaka članarina naravno da košta. Crna Gora u budućem vremenu neće braniti NATO ni voditi računa o njenoj bezbjednosti, ona će se braniti sama u svakom slučaju svojom mudrom, pametnom politikom i diplomatijom, a kao i svaka zemlja članica izdvajaće određena sredstva iz svog budžeta. Godišnje za članstvo i članarinu i ovom savezu ne samo po pitanju unutrašnjih administrativnih kapaciteta nego jedan dio sredstava će odlaziti na modernizaciju, opremanje Vojske Crne Gore i naravno za učešće u misijama postizanja mira tamo gdje to bude procijenjeno da treba.

RSE: Izgleda da se u Crnoj Gori, politička opredjeljenost preslikava na odnos prema NATO-u. Da li to govori da se pitanje pristupanja Sjeverno-atlantskom savezu koristi u dnevno-političke svrhe, ili tu zaista postoje neke ideološke, ili koncepcijske razlike u smislu različitog viđenja vojno-bezbjednosnog i političkog kursa Crne Gore?

Dedović: Slobodan sam procijeniti da se ipak radi o jednom dodvoravanju budućim glasačima je cijena bezbjednosti Crne Gore ne smije se dovoditi u pitanje. Ovaj savez se u javnim polemikama često identifikuje sa antipravoslavnim, antislovenskim, antisrpskim, anticrnogorskim. Dalje, postoje razičiti modeli pacifizma, nenasilja i tako dalje. zagovaranja raznih modela neutralnosti Crne Gore prema ovom savezu. Uglavnom, ovo što je prisutno na sceni su različita viđenja članstva Crne Gore od onoga da je dovoljno biti članica Partnerstva za mir bez punopravnog članstva u NATO-u, pa do potpunoga odbijanja, odnosno vođenja antikampanje Ne u NATO, što rade pojedine političke partije mada mogu da zaključim da većina tih političkih partija nema u svom prioritetu i svojim ciljevima bolju budućnost za Crnu Goru i njene građane nego da ovu temu prilagođavaju svojim dnevnopolitičkim potrebama.

RSE: Koji su razlozi za takav odnos prema ovom pitanju i kako to promijeniti?

Dedović: Teško je promijeniti. Crna Gora je na ovom stepenu razvoja demokratizacije. Veliki broj političkih partija sa sličnim ili različitim predznakom različito tumače. Stav je Alfa Cetra da poslije pitanja državnosti Crne Gore, ovo je najvažnije pitanje koje će sigurno trasirati i definisati put i budućnosti mnogih generacija i sa svoje strane gledaćemo da damo doprinos da mladi crnogorski naraštaji žive u pouzdanijem, boljem, sigurnijem, modernijem i naravno razvijenijem društvu nego što su živjele ove generacije do sada.

RSE: Da li je takav odnos političkih struktura prema NATO-u sličan i u ostalim zemljama regiona?

Dedović: Otprilike jeste. Ono što smo mi do sada analizirali i istraživali u svim novim zemljama članicama NATO-a kao što su Hrvatska i Albanija. U Hrvatskoj je u početku podrška bila negdje oko 28 posto da bi konačno prijemom imamo podatak da je prošle godine bilo 84 posto. U Albaniji je bila sasvim drugačija situacija. Podrška je bila zaista visoka od 85 pa do nekih 95 posto, dok su u Sloveniji vođene jake antinato kampanje, u Mađarskoj takođe, ali ipak jednim pravilnim informisanjem i koordiniranim radom ipak na kraju i samom zainteresovanošću građana prema toj temi, prema NATO-u, prema tome kako je biti članica NATO-a ,rezultirao je u svim zemljama koje su u zadnje vrijeme postale članice NATO-a da je podrška građana zaista visoka. Ovdje bih iskoristio i priliku da napomenem da je NATO jedna ozbiljna politička organizacija kojoj zaista ne treba nikakva propaganda i NATO uz svoje članstvo, uz svoj savez neće primiti one zemlje u kojima ne postoji relevantna podrška građana, a to je sigurno veća nego što je 55, 56 posto.

RSE: Jedan evropski zvaničnik je nedavno rekao da NATO ne treba reklamirati, već objašnjavati. Da li je NATO do sada u Crnoj Gori reklamiran, odnosno, kako ga treba objašnjavati?

Dedović: Svoje aktivnosti Alfa Centar je započeo u decembru 2006. na ovom pitanju, a koordinacioni tim za implementaciju komunikacione strategije je formiran u Vladi daleko poslije toga. Sa zadovoljstvom smo prihvatili partnerstvo sa ovim timom i istovremeno već započetu komunikaciju sa građanima usmjerili u drugom pravcu, a to je sa timom i sa Vladinim institucijama koje rade na ovom pitanju. Zaista nam je stalo da jednim običnim rječnikom oslobođenom i nekih suvišnih termina, oslobođenog vojnih uniformi, naoružanja, helikoptera i tenkova i nepotrebnih skraćenica dopremo do svakog građanina Crne Gore, ne samo do onih čija profesija usko vezana za pitanje diplomatija, odbrane i bezbjednosti, da dopremo do studenata, penzionera, domaćica, poljoprivrednih proizvođača, da svima pokušamo kazati kakav je to novi izgled, kakav je to novi karakter NATO-a, političke organizacije, jer je on na prvom mjestu politička organizacija, potom ekonomska, naučna, a samim tim na kraju i vojna i bezbjednosna što u svakom slučaju ne možemo zaobići.

RSE: Jedna od važnih tačaka sporenja u domaćoj javnosti je slanje crnogorskih vojnika u NATO misije van granica Crne Gore. Kakve obaveze u tom smislu nastaju? Koliko bi vojnika Crna Gora, imajući u vidu malu teritoriju i broj stanovnika, morala da šalje na ovakve zadatke?

Dedović: Ne smijemo ovdje prenebregnuti činjenicu da u Crnoj Gori postoji Vojska Crne Gore koja je definisana svim najvažnijim državnim aktima, da ona broji sada oko 2400 vojnika, a je u jednoj fazi zaista kompleksne i sveobuhvatne transformacije, da Vojska Crne Gore će imati svoju budućnost i učešće u vojnim misijama, a to su misije o postizanju i očuvanju mira u svijetu gdje je to potrebno, a sigurno znate da u članu 5 Sjevernoatlantskog saveza da napad na jednu članicu saveza znači napad na sve ostale i da su one dužne da pruže pomoć u datom momentu je tema, vratićemo se opet na jedno od onih vaših pitanje, opet koja su često dnevno politizuje. Naravno da u Crnoj Gori postoje vojnici, postoji veliki broj ljudi koji vole uniformu, koji vole ovaj časni poziv vojnički i koji će sigurno, imamo najnoviji podatak iz Generalštaba Vojske Crne Gore da je veliki broj negdje oko 36 posto profesionalnih vojnika zainteresovano za učešće u misijama tako da je naše mišljenje da sasvim sigurno u momentu kada ti vojnici budu potpuno obučeni, potpuno spremni i uvjereni da svojim prisustvom u tim misijama ne doprinose samo jačanju bezbjednosti svoje porodice, svoje Crne Gore nego i regiona, pa i cijelog svijeta, kada oni budu završili tranziciju u glavama tih vojnika, kada oni budu dovoljno propisno opremljeni, obučeni, naoružani da naravno sigurno daju svoj doprinos zajedno sa svojim ostalim kolegama, vojnicima iz ostalih članica NATO zemalja tamo gdje to bude trebalo. U ovom momentu na žalost u svijetu postoji veliki broj žarišta, postoje prijetnje da će biti novih, tako da imajući pri tom u vidu da je Skupština to tijelo i taj organ koji će u tom trenutku donositi konačnu odluku o slanju naših vojnika u mirovnim misijama tako da ne vidim da tu ima išta sporno i da je to jedan od načina da Crna Gora doprinese svojoj bezbjednosti.

RSE: Protivnici učlanjenja Crne Gore u NATO imaju običaj da kažu da će se ulaskom u Alijansu, umjesto da bude bezbjednija, Crna Gora zapravo naći na meti terorista?

Dedović: Opet ćemo do podvesti pod dnevno politikanstvo. Naravno da je članstvo Crne Gore u NATO- u zaista značajno, veoma važno, imamo i podatak da od 28 članica NATO-a u svaga dvije su izvršeni teroristički napadi koji su za pozadinu i motiv imali upravo članstvo tih zemalja, a sa druge strane moramo imati u vidu da članstvo u NATO-u podrazumijeva pravovremeno kompletno raspolaganje svih i najtajnijim i najkompleksnijim obaviještajnim podacima kojima raspolaže NATO, a zaista raspolaže, za sada govorim momentalno o preventivnom djelovanju. Primjer iz Velike Britanije je kada je grupa Britanaca pakistanskog porijkla pripremala jedan teroristički napad i sasvim je slučajno bila otkrivena od strane jednog uposlenika u prodavnici poljoprivrednih potrepština jer su za vrlo kratko vrijeme nabavili velike količine nekog vještačkog đubriva koji bi im poslužio za pravljenje jedne takve bombe i eksplozivne naprave i vjeruje da tim jednim efikasnim djelovanjem, razmjenom podataka između zemalja članica NATO-a svaki mogući teroristički akt će biti na vrijeme spriječen, ali misilm da bi apsurd bilo reći da je bilo koja zemlja na svijetu zaobiđena od prijetnje i mogućnosti i dešavanja jednog takvog terorističkog akta. U ovom momentu mislim da su i državne institucije, na prvom mjestu agencija, policija, Ministarstvo unutrašnjih poslova, vojska uz jednu svesrdnu pomoć i angažovanje građana spemni da u ovom momentu odbrane Crnu Goru od takvih terorističkih napada, a naravno preventivnim, pravovremenim djelovanjem mnogo se može učiniti da se to preduprijedi i spriječi.

RSE: Kako članstvo u NATO-u utiče na demokratski, ekonomski i ukupan društveni razvoj države?

Dedović: Članstvo u NATO-u sigurno će doprinijeti da se smanji novi organzovanog kriminala, korupcije, da se demokratizuju i jačaju kapaciteti držnih ustanova. NATO, ponoviću jedan dio mog odgovora ranije je da je NATO jedna ozbiljna, politička organizacija koja želi u svom članstvu ne samo Crnu Goru strategijski važnu, ne samo Crnu Goru na zapadnom Balkanu, na obali Jadranskog mora, on želi Crnu Goru sa jakom demokratskim institucijama, sa jednim zdravim društvom u kojoj vlada vladavina prava, sa jednim čistim, jasnim pravosudnim sistemom u kom nema korupcije, on želi Crnu Goru kao zemlju članicu bez organizovanog kriminala ili sa veoma niskom stopom organzovanog kriminala. Nema zemlje u svijetu u kojoj ne postoje ove stvari ali sam siguran da će put ka članstvu u NATO i samo članstvo u njemu u Crnoj Gori za veoma kratko vrijeme uspjeti da izgradi institucije sistema i jedno zdravo i moderno društvo koje zaslužuje da živi u boljoj budućnosti.

RSE: Gospodine Dedoviću, da li je Crna Gora bezbjedna zemlja?

Dedović: Crna Gora je u ovom momentu bezbjedna zemlja zahvaljujući svojoj diplomatiji, zahvaljujući svojoj unutrašnjoj politici i svom odnosu prema zemljama u regionu i naravno zemljama Evropske unije, a kao što smo i svi svjedoci uspostavila je jednu dobru saradnju sa svim relevantnim institucijama u regionu i šire koji se bave prevencijom, suzbijanjem i borbom protiv svih oblika kriminala.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG