Dostupni linkovi

Intervju sa izvršnom direktorkom podgoričkog Centra za građansko obrazovanje Daliborkom Uljarević, koja govori o nivou građanske svijesti građana Crne Gore i procesu integracije u Evropsku uniju

RSE: Gospođice Uljarević, na čelu ste nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje. Što se podrazumijeva pod građanskim obrazovanjem i na kakvom je ono nivou trenutno u Crnoj Gori? Koliko su zapravo građani Crne Gore, u građanskom smislu, obrazovani. Jedan od vaših edukativnih projekata nosi naziv upravo "građansko vaspitanje" čiji je cilj obuka nastavnika koji će predavati ovaj predmet. Kakva će znanja, i kome ti nastavnici dalje prenositi?

ULJAREVIĆ: Vizija Centra za građansko obrazovanje jeste Crna Gora kao demokratsko društvo odgovornih građana. Jasno je da je taj put do takvog društva, a mi smo izabrali svoj način da doprinesemo tome i kroz obrazovanje i demokratiju i ljudska prava kroz evropske integracije. Vjerujem da i kroz ove programe jačamo građansko društvo i podstičemo visok stepen učešća građana u procesima donošenja odluka, a to je nešto čemu se mi jako teško učimo i to je put na kom ćemo imati jako puno prepreka jer građani Crne Gore su rijetko spremni da preuzmu odgovornost za sopstvene odluke. Mnogo su spremniji da daju moć nekom drugom ko će u njihovo ime odlučivati čak i kada to vodi ka vrlo negativnim procesima.

Uvođenje predmeta "građansko vaspitanje" i građansko obrazovanje je jedan sistemski odgovor na to i mi smo vrlo zadovoljni da je taj predmet uveden jer ćemo imati mogućnost da se naši učenici još od osnovne škole i kasnije kroz srednju obrazuju o svojim pravima i dužnostima. Naravno, veliko je pitanje i kako će to uticati na njih, taj kadar koji smo i mi djelimično obrazovali je takođe šarenolik, tu ima vanrednih profesora i nastavnika, ali isto ima i ljudi koji se teško i sami privikavaju tom načinu razmišljanja.

RSE: Taj posao osim toga što će nositi određenu odgovornost vjerovatno će biti i veoma obiman?

Crna Gora je društvo nerazvijene političke kulture u kojoj građani zaista nijesu svjesni koji krug prava i dužnosti imaju i na koji način mogu da ih ostvare...

ULJAREVIĆ: Da. Čitav proces i sprovođenje predmeta "građansko vaspitanje i obrazovanje" i onog što mi radimo, a što je odgovor alternativa, odnosno jedan oblik obrazovanja odraslih u istom dometu je nešto što je istovremeno i nasušna potreba u Crnoj Gori i naš moto jeste da se demokratija uči i Crna Gora je društvo nerazvijene političke kulture u kojoj građani zaista nijesu svjesni koji krug prava i dužnosti imaju i na koji način mogu da ih ostvare. Naravno, to zahtijeva jedan ogroman društveni napor i mi smo jedan od inicijativa, nadam se da će biti mnogo više napora, civilno društvo je veoma živo u Crnoj Gori bez obzira na sve spoljne uticaje i pritiske koji se na njega vrše. Ipak, to pokazuje i svoje rezultate. Međutim, sami građani treba da postanu mnogo aktivniji. Oni ne mogu očekivati da će neka organizacija, institucija stalno da radi ono što je njihov posao. Moraju ustati za sopstvena prava.

RSE: Obično se kaže da je reforma svijesti najteža od svih društvenih reformi. Koliko su građani Crne Gore koji su listom za učlanjenje u Evropsku uniju uopšte svjesni sistema vrijednosti, pravila ponašanja i uopšte načina života kakav nameće članstvo u ovoj zajednici najnaprednijih država svijeta? Čini se da građanima još uvijek više prija pomisao na Evropsku uniju kao mjesto gdje se dobro živi i primaju velike plate nego društvo čvrstih pravila i beskompromisne primjene zakona?

ULJAREVIĆ: Nema dileme da je Evropska unija postala jedna nova magija koja veoma uspješno djeluje u Crnoj Gori, ali priča o evropskim integracijama nije zapravo ništa drugo nego priča puna demokratizacije društva i ulazak u samu Evropsku uniju znači ulazak u uređeno društvo i to podrazumijeva i vrlo ozbiljan rad na promjeni našeg sopstvenog načina razmišljanja u našim navikama u našoj svijesti uopšte. I mislim da je i ta priča o čojstvu i junaštvu kao jednom od crnogorskih mitova nešto iz čega mi nijesmo uspjeli da izvučemo ono najbolje, jer se danas više ne postavlja pitanje kako živjeti kao čovjek, nego kako preživjeti ili kako komotnije neobaveznije živjeti, a to često povlači u našem slučaju i kako zaobići određene zakonske norme ili kako ih kršiti ukoliko to podrazumijeva bolji život.

Mi pokušavamo uticati na takvu vrstu promjene svijesti jer tako o samoj Evropskoj uniji se vrlo malo zna, a to je na kraju krajeva jedna zajednica koja počiva na principu slobode demokratije, vladavine prava,. poštovanju ljudskih prava stečenih sloboda i u njoj će, pored toga što će biti standard građana mnogo bolji, postojati i vrlo čvrsta pravila koja će obavezivati obje strane. Imaćemo po prvi put vjerovatno i kontrolisanu Vladu, ali i građane koji će u punoj mjeri doprinijeti samoj demokratizaciji procesa. Tako da ne postoji crno bijela slika. Na žalost, u Crnoj Gori taj proces nije iskomuniciran na pravi način još uvijek tako da mi ne znamo što taj proces donosi ili odnosi za određene kategorije društva i zato nije ni čudo što ga određeni sloj društva glorifikuje, a na drugoj strani ćemo imati, odnosno već u naznakama imamo i one koji su vrlo oštri protivnici sa nedovoljno argumenata za taj stav.

RSE: U vašem bogatom programu aktivnosti nalazi se i Škola evropskih integracija. Kakav je osnovni cilj ovog projekta i kome je namijenjen?

mi zaista vjerujemo da su evropski poslovi domaći poslovi, da se Evropa radi kod kuće...

ULJAREVIĆ: Osnovni cilj škole i obrazovanja građana evropskim standardima i vrijednostima kako bi sami dali puni doprinos ostvarenju različitih aspekata evropskog puta Crne Gore jer je to dug i složen put i mi zaista vjerujemo da su evropski poslovi domaći poslovi, da se Evropa radi kod kuće, a da proces približavanja nije ništa drugo nego proces strukturnog prilagođavanja i mi moramo da se spremamo zbog seba, a ne zbog Brisela i upravo je to i cilj same škole, da se pruže osnovna znanja o suštini evropskih integracija, principima na kojima počiva Evropska unija, procesu donošenja odluka i naravno onom što je nama jako važno, a to su fazama koje nam još predstoje i što nam koja od njih donosi, odnosno u kojem domenu Crna Gora može postati korisnica tih procesa u kojima će morati neke stvari i žrtvovati.

RSE: Upravo ovih dana ste pokrenuli novi projekat pod nazivom "Komuniciranje Evropske unije u Crnoj Gori", i obnuto " komuniciranje Crne Gore u Evropskoj uniji". Projekat je namijenjen obuci državnih službenika. To je vjerovatno pokušaj ublažavanja problema nedovoljnih administrativnih kapaciteta što je često razlog upozorenja sa evropskih adresa? Kolike su stvarne dimenzije tog problema i da li će Crna Gora uspjeti da taj problem riješava odgovarajučom brzinom?

ULJAREVIĆ: Mislim da taj problem ima dvije dimenzije. Prva stvar je nesporna naravno da Crna Gora ima vrlo mali broj sposobnih kadrova koji mogu da nose ovaj proces i mi pokušavamo na taj dio problema uticati pružajući određena znanja, vještine, iskustav i dobre prakse iz zemalja koje su u različitim fazama pristupale Evropskoj uniji, odnosno način na koji su oni komunicirali taj proces. Na drugu dimenziju mi, na žalost, ne možemo uticati. Druga dimenzija je politička dimenzija, odnosno politička volja da se sposobni kadrovi prosto pozicioniraju na taj način na koji će najviše doprinijeti samom procesu, ubrzati ga i slično. Ja sam imala prilike da u našoj Vladi upoznam zaista vanredne ljude i vrlo sposobne u svom poslu, ali ono što mi imamo kao problem je da se zbog političkog postavljenja, najčešće na rudovodećim mjestima, nađu ljudi koji ne poznaju suštinu procesa i samim tim ga usporavaju u onom dijelu gdje bi on trebalo da bude najbrži. Tako da Centar za građansko obrazovanje će uticati na ovaj tehnički, stručni i dio koji može na neki način da se unaprijedi. Politička volja je nešto na što građani utiču kroz proces izbora.

RSE: Kakvi su dalji planovi Centra za građansko obrazovanje?

ULJAREVIĆ: Centar za građansko obrazovanje će nastaviti da razvija sve postojeće programe. Njega čini inače jedna grupa mladih obrazovanih ljudi koji su životno zainteresovani za sopstvena društven, političko i kulturno okruženje, ali u svoj različitosti ujedinjeni u viziji centra i u tom dijelu mi odgovaramo na neke nastupajuće potrebe. Želimo da otvaramo nove teme. Mislim da smo do sada dokazali da smo lideri u određenim oblastima. Centar je i prvi započeo sa školama kao vidom dugoročnog alternativnog obrazovanja, sada su te škole raširen metod obrazovanja i mi planiramo od jeseni jedan set drugačijih, novih aktivnosti kojima ćemo pokušati da utičemo i na stavljanje nekih tema, kao što smo skoro imali jednu konferenciju o populizmu o političkom pamćenju i smatramo da proces integracije u Evropsku uniju zahtjeva zaista mnogo više sadržajnog, a mi ćemo sa svoje strane doprinijeti stavu tog sadržaja.

RSE: Spolja neprestano stižu upozorenja da su za Crnu Goru najveći problemi korupcija i organizovani kriminal. Zašto, po Vašem mišljenju, još uvijek nema konkretnih rezultata u borbi protiv ovih pojava? Povremeno se čuje mišljenje da nema upravo pomenute političke volje, da li je to i Vaše mišljenje?

ULJAREVIĆ: Da. U potpunosti se slažem sa tim jer ja zaista vjerujem da mi ne živimo u takvoj državi, a posebno zbog veličine države u kojoj nije lako istražiti stvari, procesuirati slučajeve i na kraju krajeva osuditi one koji su se ogriješili o zakon. Tako da je jasno da su instiutcije u Crnoj Gori isuviše dugo zarobljene biografijama određenih političara i da su nesposobne da se odupru tome i da sprovode ono što je u njihovom mandatu.

RSE: Često se može čuti i za postojanje antievropskog lobija, čiji pipci navodno dosežu i do Vlade, što je odlučno demantovano. Da li Vama takve tvrdnje zvuče realno, odnosno da li u vladajućoj strukturi postoji saglasje u vezi opredjeljenja za evropski put Crne Gore?

Vrlo sam uvjerena da postoji antievropski lobi unutar Vlade. Ne treba njegovu moć potcjenjivati niti samo njegovo postojanje, a rezultati postojanja takvog lobija se vide i kroz sve ono što zaista usporava put Crne Gore u Evropsku uniju...

ULJAREVIĆ: Mi smo imali situacije u kojima se iz Vlade mnoge stvari odlučno demantovane koje su se kasnije, na žalost, pokazale kao tačne. Vrlo sam uvjerena da postoji antievropski lobi unutar Vlade. Ne treba njegovu moć potcjenjivati niti samo njegovo postojanje, a rezultati postojanja takvog lobija se vide i kroz sve ono što zaista usporava put Crne Gore u Evropsku uniju, mi ovdje govorimo o onim krugovima u Vladi o onim donosiocima odluka, oni nijesu nemoćni, koji se snažno odupiru uvođenju konkurencije i potiskivanju monopola koji teško prihvataju nove zakone koji ograničavaju njihov monopol, odnosno i ako prihvate pišu takve zakone sa konstruktivnim greškama o prosto koriste svoje pozicije moći da ni takve zakone neprimjenjuju ili na drugoj strani da neistomišljenike i kritičare označavaju kao neprijatelje, kao isfrustrirane samotne ljude i tako dalje, prosto one koji su svoje interese poistovjetili sa državnim i sebe su stavili izvan institucija i zakona.

To je vrlo snažan antievropski lobi koji se može predstavljati kao zagovornik evropskih integracija, ali kada vi analizirate ono što je učinjeno, što su njihova djela jasan je jaz između proklamovanih evropskih ciljeva i rezultata takvog rada počevši od toga kakvi su nam putevi, na koji način se grade i dobijaju dozvole za određene poslove do toga kakva je situacija o slobodi medija, civilnom društvu, na Uneverzitetu na kraju krajeva.

RSE: Kako dalje putem evropskih integracija? Nakon propalog evropskog Ustava sada je debakl doživio i Lisabonski ugovor koji je trebalo da ga zamjeni. Neko bi mogao reći da se to ne tiče zemalja koje su tek na putu učlanjenja u Evropsku uniju, ali činjenica je da ovi problemi koji zadiru u sam temelj Unije ozbiljno podrivaju povjerenje u ovu zajednicu?

ULJAREVIĆ: Evropska unija je prolazila, kroz svoj razvoj, različite faze i nije ovo po prvi put da ona doživljava takozvanu krizu ili ono što se vrlo često u Evropskoj uniji naziva periodom refleksije. Ja ne bih bila toliko zabrinuta za budućnost Evropske unije, to je ipak jedan organizam koji je pokazao svoju vitalnost i do sada, ja bih se radije fokusirala na ono što su naši zadaci i što mi treba da uradimo na putu da postanemo uređeno društvo koje će u punoj mjeri biti u skladu sa evropskim standardima, a sigurna sam da onog trenutka kada budemo spremni za Evropsku uniju da će Evropska unija prevazići i ove turbulencije koje trenutno ima. Na drugoj strani, nije za očekivati, nije prosto realno da jedna zajednica 27 država članica koje su vrlo različite po svojoj strukturi i viđenjima uvijek koncensusom donosi odluke koje u velikoj mjeri ne određuju prekretnicu u njenom daljem razvoju. Tako da je i to jedna od cijena koja se plaća u jednom zdravom demokratskom procesu i mislim da će on biti osvježavajući za samu Evropsku uniju, ma koliko nama u ovom trenutku izgledao možda kao negativan za naš put ka Evropskoj uniji ili kao neizvjesnost za njenu dalju budućnost. Apsolutno nemam dileme da će se Evropska unija razvijati još prosperitetnije i još bolje.

RSE: Rekli ste - kada Crna Gora bude spremna za Evropsku uniju i Evropska unija za Crnu Goru. Kada će se to desiti?

ULJAREVIĆ: Ja ne spadam u one koji licitiraju godinama niti mislim da je to realno u nekom bližem periodu, vrlo je jasno da će samo Hrvatska ići nešto brže iz regiona ka tom putu. Mislim da ćemo preciznije informacije imati kada i Evropska unija usvoji svoju novu finansijsku perspektivu od 2013. do 2020. godine, pa prosto ukoliko se pronađemo u tom budžetu onda smo planirani za proširenje do 2020. Ukoliko nas nema u budžetskom izrazu ne možemo ni očekivati da ćemo ući u Evropsku uniju do 2020. godine. Mislim da je i inače to licitiranje godinama prilično neozbiljno, da treba baratati činjenicama, a jedini riječ da to ubrzamo da vrlo predano, ozbiljno i sa punom političkom i stručnom posvećenošću radimo ka implementaciji evropskih standarda u naše društvo.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG