Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Tadić: Nezavisnost Kosova nije donjela ništa dobro

Predsjednik Srbije Boris Tadić rekao je na summitu u bugarskom gradu Pomorju da će učiniti sve što je u njegovoj moći da Srbija formira stabilnu i socijalno odgovornu Vladu, koja će ubrzati put ka EU, braniti suverenitet i teritorijalni integritet, kao i prava Srba na Kosovu. Tadić je, u obraćanju na samitu šefova država i vlada jugoistočne Evrope, kazao da će nova Vlada omogućiti snažan ekonomski razvoj, poboljšati životni standard svih građana, boriti se protiv kriminala i korupcije i uspješno okončati suradnju sa Haškim tribunalom.

Srbijanski predsjednik je kazao da kosovska nezavisnost nije donijela ništa dobro, nego je negativno djelovala na političke prilike u Srbiji, destabilizirala dijelove Kosova, dovela u pitanje proces suradnje i pomirenja na Balkanu, ojačala podjele u Evropi i stvorila presedan za secesionističke procese sa nesagledivim posljedicama širom svijeta.

Pogledajte najnovije vesti dana

Makedonija potvrdila da je Gruevski u Budimpešti tražio politički azil

Nikola Gruevski

Makedonsko ministrastvo unutrašnjih poslova potvrdilo je da se bivši premijer Nikola Greuevksi nalazi u Budimpešti i da je u toj zemlji zatažio politički azil.

Bivši premijer Makedonije Nikola Gurevski za kojim je rapisana potjernica jer se nije pojavio na izdržavanje zatvorske kazne, na Facebooku je ranije danas objavio da se nalazi u Mađarskoj, u Budimpšti, gdje traži azil.

Mađarska vlada nešto ranije u utorak na pitanje RSE da li je bivši premijer Nikola Gurevski zatražio azil u toj zemlji, nije niti potvrdila niti demantovala tu informaciju.

"Ne možemo niti da potvrdimo niti da demantujemo. Nijesmo u mogućnosti da komentraišemo individualne zahjeve za azil, koji su još uvjek u procesu," odgovorili su na naš upit.

Makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) izdalo je u ponedjeljak potjernicu za bivšim premijerom Gruevskim prema nalogu Krivičnog suda.

Gruevski je trebao da se u petak 9. novembra dobrovoljno javi na izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne. On je pravosnažno osuđen zbog nezakonite kupovine blindiranog "mercedesa S 600 gard" 2012. godine kada je bio premijer.

U sudskom postupku prvostepeno je na šest godina zatvora osuđena tadašnja ministarka unutrašnjih poslova i bliska saradnica Gruevskog, Gordana Jankulovska, dok je njen pomoćnik Đoko Popovski pravosnažno osuđen na četiri i po godine.

CNN tužio Bijelu kuću zbog povačenja akreditacije Acosti

Momenat incidenta u Bijeloj kući 7. novembra 2018.

Američka TV mreža CNN tužila je administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog povlačenja akreditacije šefu CNN izvještača iz Bijele kuće Jimu Acosti, tvrdeći da im je prekršeno Ustavom zagarantovano pravo na slobodu medija.

Ova globalana kablovska mreža tražila je povratak Acostinih akreditiva u tužbi podnesenoj Okružnom sudu u Vašingtonu. Navodi se da je Bijela kuća prekršila Prvi amandman američkog Ustava o slobodi govora, kao i klauzulu koja je garantovana Ustavom o fer tretmanu tokom sudskog procesa.

"Iako se tužba odnosi konkretno na CNN i Acostu, ovo se može dogoditi bilo kome. Ako ostane bez reakcije, akcije Bijele kuće mogu strovoriti opasan i zabrinjavajući efekat za bilo kojeg novinara koji pokriva naše izabrane zvaničnike" stoji u obrazloženju.

Portparolka Bijele kuće, Sarah Huckabee Sanders, je potez CNN nazvala kao "samo još jedan gest koji skreće pažnju" dodajući da će se "žestoko braniti od ove tužbe."

Sanders je inače u obrazložnju povlačenja akreditacije Acosti, optužila novinara CNN da je "stavio ruku na mladu ženu koja je samo radila svoj posao kao pripravnica Bijele kuće" te je konstatovala da je to "apsolutno neprihvatljivo". Kao dokaz Sanders je na tweetu, umjesto orginalnog snimka incidenta, priložila naknadno monitirani snimak sa sajta infowars poznatog teoretičara zavjere Alexa Jonsa, kojeg su zbog širenja govora mržnje, antisemitiizma i drugih neprimjerenih sadržaja zabranile sve socijalne mreže.

Reuters podsjeća da je američki predsjednik povlačenjem akreditiva Acosti eskalirao svoje napade na medije, koje naziva i "neprijateljima naroda".

CNN, i Acosta posebno, redovne su mete napada američkog predsjednika.

Dan nakon kongresnih izbora 6.novembra, Trump je ljutito reagovao nakon što mu je Acosta postavio pitanja o ruskoj istrazi i takozvanom migranskom karavanu koji putuje kroz Meksiko.

"To je dosta, dosta" rekao je Trump Acosti, dok je pripravnica Bijele kuće pokušavala da mu otme mikrofon iz ruku. "Ti si nevaspitana, užasna osoba", rekao je američki predsjednik dok je Acosta saradnici Bijele kuće rekao "Pardon gospođo".

U tužbi CNN se navodi i da je Trump novinarima u Bijeloj kući u petak nakon oduzimanja kareditiva Acosti, rekao, da "bi moglo biti i drugih" takođe.

Theodore Boutrous, advokat CNN i Acoste je rekao da Bijela kuća kažnjava Acostu zbog sadržaja njegovih izvještaja.

Uduženje novinara Bijele kuće (White House Correspodnets Association) je u rekaciji na povlačenje akeditiva Acosti navelo:

"Predsjednik SAD ne treba da se bavi arbitriranjem i izborom muškaraca i žena koji ga pokrivaju".

Demokrata Jerrold Nadler, koji će najverovatnije biti na čelu Komiteta za pravosuđe Predstavničkog doma u januaru, podržao je tužbu CNN-a.

"CNN ima pravo da se bori protiv ciničnog, nefer u autoritarnog tretmana Acoste zbog toga što je radio svoj posao" napisao je u postu na Twitteru.

Orav: EK zabrinuta zbog medijskih sloboda i korupcije u CG

Aivo Orav, šef Kancelarije EU u Crnoj Gori

U Podgorici je u utorak predstavljen Radni dokument Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori.

“Evropska komisija je zabrinuta zbog stanja medijskih sloboda, a dodatni rezultati su potrebni u borbi protiv korupcije, preventivnoj politici u oblasti droga, trgovine ljudima i u trajnom oduzimanju imovine”, rekao je ambasador Evropske Unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav.

Prezentujući nalaze Radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori, Orav je istakao da će u narednom periodu, od suštinske važnosti biti, da Crna Gora ponudi uvjerljive rezultate, naročito u oblastima koje su označene kao predmet zabrinutosti.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori je rekao da je registrovan kontinuirani napredak u zakonodavnoj reformi i izgradnji institucija, kao i inicijalni bilans mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou, pranja novca, zaplene imovine, ali i “ograničeni rezultati u nekim drugim oblastima”.

“Borba protiv organizovanog kriminala pokazuje bolje rezultate nego u prethodnom periodu, djelimično i zbog osnažene policijske saradnje sa državama članicama EU”, rekao je Orav dodajući da je “zakonodavni okvir o migraciji i dalje osnaživan i usklađivan sa pravnom tekovinom EU” i da je “nastavljena izgradnja kapaciteta u oblasti pravosudne saradnje.

Evropska komisija u dokumentu konstatuje da je proces pravosudne reforme ostvario izvjesne rezultate kao što su organizovanje nacionalnih konkursa i redovne ocjene tužilaca i sudija, ali da su i dalje prisutni određeni izazovi, naročito u vezi sa efikasnošću, racionalizacijom, implementacijom strategije o IKT-u (informacijske i komunikacijske tehnologije) i sprovođenjem disciplinskih i etičkih standarda za sudije i tužioce.

Obrazlažući zabrinutost Evropske komisije zbog stanja medijskih sloboda u Crnoj Gori, ambasador Orav je podsjetio na podatak da su u prvoj polovini 2018. godine prijavljena četiri napada na novinare, od kojih je kao najteži ocijenio napad na novinarku Oliveru Lakić čiji napadači još uvijek nijesu identifikovani.

“Nedostatak djelotvornih mehanizama samoregulacije i profesionalnih etičkih standarda za medije i dalje stvaraju klimu u kojoj može doći do zloupotrebe slobode izražavanja”, rekao je Orav dodajući da “uređivačka nezavisnost i profesionalni standardi javnog servisa moraju biti osigurani, a da Savjet javnog servisa treba da bude zaštićen od neprimjerenog uticaja i političkog pritiska".

Orav je isključio mogućnost aktiviranja “klauzule balansa”, rekavši da se radi o posljednjem sredstvu.

Predstavnici domaćih institucija su izrazili zadovoljstvo “zbog činjenice da je Evropska komisija prepoznala postignute rezultate”.

Pregovarač za 23. i 24. poglavlje i generalna direktorka u Ministarstvu pravde, Marijana Laković je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekla da očekuje da Crna Gora, do kraja godine dobije privremena mjerila za zatvaranje poglavlja.

(Esad Krcić)

Trump ponovo napao francuskog predsjednika, Macron bez komentara

Donald Trump Emmanuel Macron u Jelisejskoj palati 10. novembra 2018.

Američki predsjednik Donald Trump ponovo je na Twitteru u seriji tweetova napao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Trump se bavio Macronovim "niskim procentom podrške", i nefer trgovinskom praksom, samo par dana nakon posjete jednom od ključnih američkih saveznika. Još jednom je zatražio od svog NATO saveznika da povećaju plaćanje za Alijansu.

"Problem je da Emmanuel pati od veoma niske stope podrške u Francuskoj, 26 posto a stopa nezaposlnosti je skoro 10 posto" napisao je Trump.

Američki predsjednik se posebno osvrnuo na opasku o opasnosti od nacionalizma, iz Macronovog govora na obilježavanju godišnjice kraja Prvog svjetskog rata u kojoj se, kako se smatra, američki predsjednik prepoznao jer je, nedavno, za samog sebe rekao da je "nacionalista".

"Usput budi rečeno nema zemlje više nacionalističke od Francuske, veoma ponosni ljudi-i tako i treba!" napisao je Trump završivši misao u narednom tweetu velikim slovima ispisanim "Učinimo Francusku ponovo velikom!"

Trump se takođe osvrnuo i na prošlosedmične riječi francuskog predsjednika da Evropa treba sopstvnu vojsku da bi se, kako je rekao, zaštitila od Rusije, Kine ali potencijalno i od SAD.

"Macron je najavio izgradnju sopstvene armije da zašiti Evropu od SAD, Kine i Rusije. Ali bila je Njemačka u Prvom i Drugom svjetskom ratu-kako je to ispalo za Francusku? upitao je Trump i odgvorio:

"Bili su počeli da uče Njemački u Parizu prije nego što su stigle SAD. Plati za NATO ili ne!" poručio je.

Iz kabineta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona saopšteno je u utorak medijima da "nemaju komentar" na seriju Trumpovih napada. Rečeno je i da je pozicija predsjednika Macrona kada je riječ o odbrani "veoma jasna."

Trump se pak u još jednom tweetu osvrnuo i na kritike na njegov račun zbog toga što se zbog kiše nije pojavio na vojnom groblju na odavanju počasti borcima iz Prvog svjetskog rata.

"Usput budi rečeno kada je rečeno da helikopter ne može da leti do groblja, jer je vidljivot bila nula, ja sam predložio vožnju. Tajna služba je rekla ne, predakleko od aerodroma i velika blokiranost Pariza. Govorio sam sljedećeg dana na američkom groblju dok je kiša lila. Malo izvješteno -lažne vijesti"

Krišto: Ima vremena za konstituirajuću sjednicu

Borjana Krišto

Zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto demantovala je tvrdnje Mladena Bosića u vezi sa opstruisnjem formiranja novog saziva Parlamenta BiH, rekavši da ne postoje prepreke niti problemi u vezi sa zakazivanjem konstituirajuće sjednice novog saziva Parlamenta BiH, prenosi Klix.ba.

Ona smatra da ima vremena za zakazivanje konstituirajuće sjednice.

"Nigdje nema nikakvih problema da Šefik Džaferović preuzme funkciju člana Predsjedništva BiH. On više nije zastupnik, ali on može dati saglasnot i ovlastiti kolegu. Imamo 5 ili 10 dana za zakazivanje konstituirajuće sjednice", kazala je Krišto.

Krišto je dodala da nema nikakvih prepreke ni u Izbornom zakonu BiH te da sjednica može biti održana 4., 5. ili 6. decembra.

"Svako ima svoj stav, a kada ga ja budem imala reći ću. Možda ćemo zakazati sjednicu za pet dana, ali danas nismo. Vjerujem da će biti zakazana i održana u skladu s poslovnikom. Mi to moramo reći sve troje zajedno", kazala je zamjenica predsjedavajućeg.

Potpredsjednica Hrvatske demokratske zajednice BiH je prokomentarisala i izjave Mladena Bosića koji je kazao da ne želi prejudicirati da li se radi o najavljenim blokadama HDZ-a u vezi s formiranjem vlasti.

"Ne želim komentarisati njegove izjave, ali možda on ima svoje frustracije, možda i političke pa iznosi to. HDZ je dobio skoro apsolutno povjerenje hrvatskog naroda i ponašat će se odgovorno kada govorimo o efikasnosti, ali i našim programskim ciljevima koje smo zacrtali i dali riječ hrvatskom narodu", dodala je ona.

Krišto smatra da se sve može uraditi u skladu s Ustavom i u skladu s poslovnikom.

"Imamo 10 dana da zakažemo sjednicu. Ako se i ne odradi u tom periodu, ni to nije problem. Postoji poslovnička procedura koja kaže da najstariji član privremeno predsjedava do izbora novog predsjedatelja. Ako član kolegija ne može prisustvovati, on može ovlastiti nekoga iz svog kluba da donosi odluke. Ne znam čemu tolika prašina", zaključila je Krišto.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG